Uoči regionalne konferencije u Sarajevu, 2. juna, na bosanskohercegovačkom unutrašnjopolitičkom planu odnosi se zaoštravaju. Predstavnici vlasti iz Republike Srpske najprije su osporili Istanbulsku deklaraciju, čija je osnova saradnja u regiji.
Istovremeno, najava da je predsjedavajući bh. Predsjedništva Haris Silajdžić pozvan u posjetu Beogradu, u Banoj Luci je dočekana na nož.
Ovakvim ponašanjem, uprkos naporima zemalja Zapadnog Balkana za jačanjem regionalne saradnje, vlasti u Republici Srpskoj čine sve da do nje ne dođe.
Zbog toga se postavlja pitanje zbog čega tom bh. entitetu ne odgovara saradnja zemalja u regiji, niti Silajdžićev odlazak u glavni grad Srbije?
Koliki je značaj regionalne saradnje na prostoru Balkana, prvenstveno u kontekstu regionalnog pomirenja, najbolje svjedoči govor visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka u Vijeću sigurnosti UN-a.
Prvi čovjek međunarodne zajednice po prvi put je jasno naglasio šta će konstruktivan dijalog donijeti zemljama Zapadnog Balkana:
„U duhu regionalne saradnje lideri i parlamentarci u Hrvatskoj u Srbiji su tragediji iz 90-ih godina su prišli na pošten i pristojan način. Dozvolite mi da se ovdje pozovem na trud predsjednika Tadića, Deklaraciju parlamenta Srbije o genocidu u Srebrenici ili priznanje Hrvatske u vezi s ulogom koju je igrala u zločinima iz 90-ih godina. Ovo stvara prostor za novi, konstruktivni dijalog od kojeg će svi ljudi na području Zapadnog Balkana imati koristi. Putovanje predsjedavajućeg Silajdžića u Beograd kako bi ojačao susjedske odnose istorijsko je i bez presedana.“
Uprkos naporima koje međunarodna zajednica, ali i zemlje regije čine u unapređenju saradnje zemalja Zapadnog Balkana, predstavnici vlasti Republike Srpske svaku izjavu ili potpis koji znače doprinos Bosne i Hercegovine na tom planu odbacuju.
Drago Kalabić, Foto: Midhat PoturovićIako u Dodikovom SNSD-u tvrde kako nemaju ništa protiv regionalne saradnje već protiv toga da Silajdžić nastupa mimo stava Predsjedništva, činjenica je da je upravo na inicijativu Nebojše Radmanovića rasprava o Istambulskoj deklaraciji skinuta sa dnevnog reda posljednje sjednice. Na naše pitanje šta je to što konkretno smeta stranci kada je riječ o posjetama koje doprinose saradnji u regiji, poslanik te političke partije u državnom Parlamentu Drago Kalabić odgovara:
„On ni blizu nije ta osoba koja može ostvariti u ime BiH tu vrstu saradnje jer onog momenta kada se postavi pitanje kredibiliteta, ni Boris Tadić ni Ivo Josipović ne moraju da se osvrću iza sebe, dok, bogami, Haris Silajdžić u ime svih nas ima velike repove kojih se ne može tako lako riješiti.“
Za opoziciju u Republici Srpskoj, neslaganja u bh. Predsjedništvu kada je riječ o vanjskoj politici odraz su četverogodišnje politike koju vodi vladajuća koalicija u BiH.
Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić kaže kako postojeću politiku Republike Srpske, koja čini sve da ne dođe do susreta Tadića i Silajdžića i boljih odnosa Srbije i BiH, ne treba poistovjećivati sa entitetom već sa Miloradom Dodikom:
„Kako Silajdžić ide i uništava Srbe, to je osnovna priča u Banjoj Luci. I obrnuto. Ta ista priča Silajdžića da su samo dobri momci Bošnjaci, a loši momci su Srbi je također priča koju apsolutno prate mediji u Federaciji. Mi smo u istom stanju halucinacije kolektivne svi u BiH. I, ustvari, prava podjela stanovništva u BiH može samo da se vrši na jad i bijedu i na političku oligarhiju.“
Politika mira zbunjuje Dodikov separatizam
U Stranci za BiH, čiji je Silajdžić predsjednik, ne samo da podržavaju njegov odlazak u Beograd već kažu i kako treba prestati sa praksom razvijanja odnosa na liniji entitet - država. Poslanik Remzija Kadrić:
„Posjete treba da se odvijaju na relaciji Sarajevo - Beograd, a ne, kao što je u mnogim slučajevima nažalost bilo, Beograd - Banja Luka.“
Poslanik HDZ-a BiH Velimir Jukić:
„Ono kako ja ovo vidim to je da je dobro razgovarati, da se samo razgovorima mogu postizati dogovori, a dogovori su ono što je neophodno i nužno potrebno nama kao državi u vođenju naše vanjske politike - prije svega dobri odnosi sa susjedima, a onda i sa svima u regiji.“
Enver Kazaz, Foto: Midhat Poturović
Previranja na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni dešavaju se desetak dana uoči samita zemalja regije u Sarajevu na kojoj će zemlje Zapadnog Balkana razgovarati o unapređenju saradnje. S obzirom na svakodnevne prepirke vrlo je neizvjesno hoće li na junskoj konferenciji bh. lideri imati jedan ili tri stava. Posljedica je to, kako ističe profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu Gajo Sekulić, razjedinjene i nejedinstvene vanjske politike BiH:
„Tri razjedinjene, etnospoljne politike su samo rezultat unutarnje tri razjedinjene, suprotstavljene, dugovladajuće, tri unutrašnje loše, rđave, parazitske politike, etnonacionalističke politike u BiH.“
Postavlja se pitanje može li BiH sa takvom tronacionalnom politikom biti ravnopravan sudionik u regionalnoj saradnji i koliko takva politika slabi ugledu države.
U tom kontekstu profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Enver Kazaz smatra da se Republika Srpska, a velikim dijelom i BiH, još uvijek nisu emancipovale od politika rata. Kazaz kaže da politička elita u Republici Srpskoj, koju predvodi SNSD, ne može da se snađe u novoj regionalnoj politici koju trenutno vode predsjednici Hrvatske i Srbije -Ivo Josipović i Boris Tadić:
„Ta politika mira koju je regija dugo čekala zbunjuje u potpunosti Dodikov separatizam. Njegovo nastojanje da od RS napravi drugu srpsku državu na Balaknu, ili njegova u konačnici teritorijalni autonomizam time se dovedeni u pitanje. I na koncu, kad pogledamo stvari ozbiljno, Dodik i etnonacionalizam u RS su neka vrsta u ovom trenutku izoliranog ostrva kojemu ne preostaje ništa drugo nego da razvija i dalje politike sukoba i rata.“
Pročitajte i ovo:
Neslaganje bh. trojstva oko nastupa pred Vijećem sigurnosti
Zaokret Beograda u odnosima prema Sarajevu
Na Balkanu najzad počinje mir?
Tadić: Srbija stoji snažno iza RS i BiH
Tadićev poziv Silajdžiću mogući uzrok novih svađa u vrhu države
Radmanović se predomislio: Nije bilo rasprave o Istanbulskoj deklaraciji
Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu
RS negoduje zbog Istambulske deklaracije
Istovremeno, najava da je predsjedavajući bh. Predsjedništva Haris Silajdžić pozvan u posjetu Beogradu, u Banoj Luci je dočekana na nož.
Ovakvim ponašanjem, uprkos naporima zemalja Zapadnog Balkana za jačanjem regionalne saradnje, vlasti u Republici Srpskoj čine sve da do nje ne dođe.
Zbog toga se postavlja pitanje zbog čega tom bh. entitetu ne odgovara saradnja zemalja u regiji, niti Silajdžićev odlazak u glavni grad Srbije?
Koliki je značaj regionalne saradnje na prostoru Balkana, prvenstveno u kontekstu regionalnog pomirenja, najbolje svjedoči govor visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka u Vijeću sigurnosti UN-a.
Prvi čovjek međunarodne zajednice po prvi put je jasno naglasio šta će konstruktivan dijalog donijeti zemljama Zapadnog Balkana:
„U duhu regionalne saradnje lideri i parlamentarci u Hrvatskoj u Srbiji su tragediji iz 90-ih godina su prišli na pošten i pristojan način. Dozvolite mi da se ovdje pozovem na trud predsjednika Tadića, Deklaraciju parlamenta Srbije o genocidu u Srebrenici ili priznanje Hrvatske u vezi s ulogom koju je igrala u zločinima iz 90-ih godina. Ovo stvara prostor za novi, konstruktivni dijalog od kojeg će svi ljudi na području Zapadnog Balkana imati koristi. Putovanje predsjedavajućeg Silajdžića u Beograd kako bi ojačao susjedske odnose istorijsko je i bez presedana.“
Uprkos naporima koje međunarodna zajednica, ali i zemlje regije čine u unapređenju saradnje zemalja Zapadnog Balkana, predstavnici vlasti Republike Srpske svaku izjavu ili potpis koji znače doprinos Bosne i Hercegovine na tom planu odbacuju.
„On ni blizu nije ta osoba koja može ostvariti u ime BiH tu vrstu saradnje jer onog momenta kada se postavi pitanje kredibiliteta, ni Boris Tadić ni Ivo Josipović ne moraju da se osvrću iza sebe, dok, bogami, Haris Silajdžić u ime svih nas ima velike repove kojih se ne može tako lako riješiti.“
Za opoziciju u Republici Srpskoj, neslaganja u bh. Predsjedništvu kada je riječ o vanjskoj politici odraz su četverogodišnje politike koju vodi vladajuća koalicija u BiH.
Mi smo u istom stanju halucinacije kolektivne svi u BiH. I, ustvari, prava podjela stanovništva u BiH može samo da se vrši na jad i bijedu i na političku oligarhiju.
„Kako Silajdžić ide i uništava Srbe, to je osnovna priča u Banjoj Luci. I obrnuto. Ta ista priča Silajdžića da su samo dobri momci Bošnjaci, a loši momci su Srbi je također priča koju apsolutno prate mediji u Federaciji. Mi smo u istom stanju halucinacije kolektivne svi u BiH. I, ustvari, prava podjela stanovništva u BiH može samo da se vrši na jad i bijedu i na političku oligarhiju.“
Politika mira zbunjuje Dodikov separatizam
U Stranci za BiH, čiji je Silajdžić predsjednik, ne samo da podržavaju njegov odlazak u Beograd već kažu i kako treba prestati sa praksom razvijanja odnosa na liniji entitet - država. Poslanik Remzija Kadrić:
„Posjete treba da se odvijaju na relaciji Sarajevo - Beograd, a ne, kao što je u mnogim slučajevima nažalost bilo, Beograd - Banja Luka.“
Poslanik HDZ-a BiH Velimir Jukić:
„Ono kako ja ovo vidim to je da je dobro razgovarati, da se samo razgovorima mogu postizati dogovori, a dogovori su ono što je neophodno i nužno potrebno nama kao državi u vođenju naše vanjske politike - prije svega dobri odnosi sa susjedima, a onda i sa svima u regiji.“
Previranja na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni dešavaju se desetak dana uoči samita zemalja regije u Sarajevu na kojoj će zemlje Zapadnog Balkana razgovarati o unapređenju saradnje. S obzirom na svakodnevne prepirke vrlo je neizvjesno hoće li na junskoj konferenciji bh. lideri imati jedan ili tri stava. Posljedica je to, kako ističe profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu Gajo Sekulić, razjedinjene i nejedinstvene vanjske politike BiH:
„Tri razjedinjene, etnospoljne politike su samo rezultat unutarnje tri razjedinjene, suprotstavljene, dugovladajuće, tri unutrašnje loše, rđave, parazitske politike, etnonacionalističke politike u BiH.“
Postavlja se pitanje može li BiH sa takvom tronacionalnom politikom biti ravnopravan sudionik u regionalnoj saradnji i koliko takva politika slabi ugledu države.
Tri razjedinjene, etnospoljne politike su samo rezultat unutarnje tri razjedinjene, suprotstavljene, dugovladajuće, tri unutrašnje loše, rđave, parazitske politike, etnonacionalističke politike u BiH.
„Ta politika mira koju je regija dugo čekala zbunjuje u potpunosti Dodikov separatizam. Njegovo nastojanje da od RS napravi drugu srpsku državu na Balaknu, ili njegova u konačnici teritorijalni autonomizam time se dovedeni u pitanje. I na koncu, kad pogledamo stvari ozbiljno, Dodik i etnonacionalizam u RS su neka vrsta u ovom trenutku izoliranog ostrva kojemu ne preostaje ništa drugo nego da razvija i dalje politike sukoba i rata.“
Pročitajte i ovo:
Neslaganje bh. trojstva oko nastupa pred Vijećem sigurnosti
Zaokret Beograda u odnosima prema Sarajevu
Na Balkanu najzad počinje mir?
Tadić: Srbija stoji snažno iza RS i BiH
Tadićev poziv Silajdžiću mogući uzrok novih svađa u vrhu države
Radmanović se predomislio: Nije bilo rasprave o Istanbulskoj deklaraciji
Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu
RS negoduje zbog Istambulske deklaracije
