Posljednju riječ u rješavanju političke krize u BiH, kao i mnogo puta do sada, moraće izreći predstavnici međunarodne zajednice.
Analitičari ne vide drugačije rješenje budući da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko suspendovao odluku Centralne izborne komisije u kojoj je rečeno da formiranje vlasti u Federaciji BiH nije bilo u skladu sa Izbornim zakonom, a Ustavni sud Federacije donio rješenje o obustavljanju postupka.
U CIK-u ne žele da komentarišu odluku visokog predstavnika. Kako će se riješiti, najteža postizborna kriza u zemlji, niko još uvijek ne može sa preciznošću da odgovori.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal smatra da je potrebno sačekati da se završe svi odgovarajući pravni propisi kroz odgovarajuće lokalne institucije.
„Ovakva sistuacija dodatno usložnjava formiranje vlasti na državnom nivou, međutim, ako budu potvrđeni ovakvi rezultati, onda u svakom slučaju treba shvatiti da dalje blokiranje formiranja vlasti na državnom nivou neće ići nikome u korist“, ocjenjuje Latal.
Dok stranke okupljene oko SDP-a koje čine aktuelnu federalnu vlast rade bez obzira na prigovore, iz dva HDZ-a pozivaju na građanski neposluh. U isto vrijeme SNSD čvrsto drži pozicije u Republici Srpskoj. U takvoj situaciji teško će biti moguće napraviti dogovor o formiranju vlasti na državnom nivou.
Prevelika veza Dodika i Čovića
Mladen Ivanić iz PDP-a procjenjuje da dogovori o formiranju vlasti na državnom nivou neće početi u narednih mjesec dana budući da SNSD i SDP, kao oštro suprotstavljene strane, moraju pronaći zajednički jezik.
„I jedni i drugi moraju spremiti svoje članstvo za jedinu potencijalnu koaliciju koja ovog trenutka izgleda moguća. I ključni problem koji tu vidim jeste prevelika veza koju SNSD ima sa HDZ-om“, smatra Ivanić.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić kaže da je još jedan od problema to što međunarodna zajednica nema jedinstven stav oko BiH. Očekuje da će veći angažman doći iz Sjedinjenih Američkih Država:
Jose Manuel Barroso stiže u subotu u BiH„Što opet izaziva razdor kada je u pitanju BiH. Vidjeli smo u zadnjih nekoliko dana kakva je bila refleksija američke odluke da podrži formiranje vlasti, jer Amerikanci razmišljaju pragmatično. Naravno, izborni pobjednik treba da formira vlast i vlast treba da se konstituira što prije. Mislim da nam sad predstoji duži period pregovaranja i kompromisa na nivou države“, kaže Mujkić.
Da će se međunarodna zajednica u budućnosti više baviti političkom krizom u BiH pokazuje i najavljena posjeta predsjednika Evropske komisije Žoze Manuel Barosa. On će, kako je najavljeno, već u subotu sa domaćim zvaničnicima razgovarati o šansama da se kriza u BiH prevlada.
Na zasjedanju PIC-a bio je i Tomas Kantrimen, zamjenik pomoćnika američke državne sekretarke za Evropu i Evroaziju. On je rekao da se nada da su domaći političari nešto naučili iz političke krize uzrokovane formiranjem vlasti u Federaciji. A na pitanje da li će se Vašington značajnije angažovati u BiH je odgovorio:
„Nadam se da neće biti potrebno toliko duboko angažovanje na nivou države.“
Referendum kao nova dimenzija
Dok se međunarodni zvaničnici nadaju da neće biti potrebe za njihovim većim uplitanjem u bh. političku krizu, domaći političari ne pokazuju ni trunku spremnosti da postignu kakav takav dogovor.
Tako je dosadašnja predsjednica Federacije Borjana Krišto u četvrtak na predavanju u Mostaru rekla da je tu u svojstvu predsjednice Federacije jer, kako kaže, tako piše i u nalogu visokog predstavnika:
„Ja se tako osjećam. U nalogu piše jasno, dok visoki predstavnik ne odluči drugačije. Ja kao odgovorna osoba, ne podrazumijeva to samo ono što se špekulira u novinama, ne treba meni osiguranje, nije u pitanju vozilo, i to ja imam, ovdje je u pitanju odgovornost spram preuzete institucije“, ustvrdila je Krišto.
Novu dimenziju političkoj krizi, ovoga puta na nivou države, sigurno će dati najava predsjednika RS Milorada Dodika o obaveznom referendumu o radu državnog suda i tužilaštva. Što se tiče formiranja vlasti na državnom nivou, Dodik kaže da će pristup njegove stranke ostati isti kao i do sada.
„Mi mislimo da autentični predstavnici političke volje naroda, a da bih bio precizan - za mene to znači da se može identifikovati politička grupacija koja je dobila 50 posto plus jedan glas podrške od strane naroda odakle dolazi. To je jedino relevantna političko-predstavnički struktura“, rekao je Dodik.
Ni predstavnici novoformirane federalne vlasti ne sjede skrštenih ruku. I oni se pozivaju na odluku visokog predstavnika.
„On je rekao zvanično da je vlada legalna i legitimna. U narednom nekom periodu, njegova odluka važi do tri mjeseca, mi smo znači jedna legalno izabrana vlada. Ustavni sud se opredijelio onako kako se opredijelio. A što se tiče predaje dužnosti, ja sam informisan na vladi, i svi ministri koji su bili, od strane ministara da je primopredaja u potpunosti izvršena legalno, transparentno, bez ikakavih problema“, zaključuje zamjenik federalnog premijera Desnica Radivojević.
Analitičari ne vide drugačije rješenje budući da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko suspendovao odluku Centralne izborne komisije u kojoj je rečeno da formiranje vlasti u Federaciji BiH nije bilo u skladu sa Izbornim zakonom, a Ustavni sud Federacije donio rješenje o obustavljanju postupka.
U CIK-u ne žele da komentarišu odluku visokog predstavnika. Kako će se riješiti, najteža postizborna kriza u zemlji, niko još uvijek ne može sa preciznošću da odgovori.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal smatra da je potrebno sačekati da se završe svi odgovarajući pravni propisi kroz odgovarajuće lokalne institucije.
„Ovakva sistuacija dodatno usložnjava formiranje vlasti na državnom nivou, međutim, ako budu potvrđeni ovakvi rezultati, onda u svakom slučaju treba shvatiti da dalje blokiranje formiranja vlasti na državnom nivou neće ići nikome u korist“, ocjenjuje Latal.
Dok stranke okupljene oko SDP-a koje čine aktuelnu federalnu vlast rade bez obzira na prigovore, iz dva HDZ-a pozivaju na građanski neposluh. U isto vrijeme SNSD čvrsto drži pozicije u Republici Srpskoj. U takvoj situaciji teško će biti moguće napraviti dogovor o formiranju vlasti na državnom nivou.
Prevelika veza Dodika i Čovića
Mladen Ivanić iz PDP-a procjenjuje da dogovori o formiranju vlasti na državnom nivou neće početi u narednih mjesec dana budući da SNSD i SDP, kao oštro suprotstavljene strane, moraju pronaći zajednički jezik.
„I jedni i drugi moraju spremiti svoje članstvo za jedinu potencijalnu koaliciju koja ovog trenutka izgleda moguća. I ključni problem koji tu vidim jeste prevelika veza koju SNSD ima sa HDZ-om“, smatra Ivanić.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić kaže da je još jedan od problema to što međunarodna zajednica nema jedinstven stav oko BiH. Očekuje da će veći angažman doći iz Sjedinjenih Američkih Država:
Da će se međunarodna zajednica u budućnosti više baviti političkom krizom u BiH pokazuje i najavljena posjeta predsjednika Evropske komisije Žoze Manuel Barosa. On će, kako je najavljeno, već u subotu sa domaćim zvaničnicima razgovarati o šansama da se kriza u BiH prevlada.
Na zasjedanju PIC-a bio je i Tomas Kantrimen, zamjenik pomoćnika američke državne sekretarke za Evropu i Evroaziju. On je rekao da se nada da su domaći političari nešto naučili iz političke krize uzrokovane formiranjem vlasti u Federaciji. A na pitanje da li će se Vašington značajnije angažovati u BiH je odgovorio:
„Nadam se da neće biti potrebno toliko duboko angažovanje na nivou države.“
Referendum kao nova dimenzija
Dok se međunarodni zvaničnici nadaju da neće biti potrebe za njihovim većim uplitanjem u bh. političku krizu, domaći političari ne pokazuju ni trunku spremnosti da postignu kakav takav dogovor.
Tako je dosadašnja predsjednica Federacije Borjana Krišto u četvrtak na predavanju u Mostaru rekla da je tu u svojstvu predsjednice Federacije jer, kako kaže, tako piše i u nalogu visokog predstavnika:
„Ja se tako osjećam. U nalogu piše jasno, dok visoki predstavnik ne odluči drugačije. Ja kao odgovorna osoba, ne podrazumijeva to samo ono što se špekulira u novinama, ne treba meni osiguranje, nije u pitanju vozilo, i to ja imam, ovdje je u pitanju odgovornost spram preuzete institucije“, ustvrdila je Krišto.
Novu dimenziju političkoj krizi, ovoga puta na nivou države, sigurno će dati najava predsjednika RS Milorada Dodika o obaveznom referendumu o radu državnog suda i tužilaštva. Što se tiče formiranja vlasti na državnom nivou, Dodik kaže da će pristup njegove stranke ostati isti kao i do sada.
„Mi mislimo da autentični predstavnici političke volje naroda, a da bih bio precizan - za mene to znači da se može identifikovati politička grupacija koja je dobila 50 posto plus jedan glas podrške od strane naroda odakle dolazi. To je jedino relevantna političko-predstavnički struktura“, rekao je Dodik.
Ni predstavnici novoformirane federalne vlasti ne sjede skrštenih ruku. I oni se pozivaju na odluku visokog predstavnika.
„On je rekao zvanično da je vlada legalna i legitimna. U narednom nekom periodu, njegova odluka važi do tri mjeseca, mi smo znači jedna legalno izabrana vlada. Ustavni sud se opredijelio onako kako se opredijelio. A što se tiče predaje dužnosti, ja sam informisan na vladi, i svi ministri koji su bili, od strane ministara da je primopredaja u potpunosti izvršena legalno, transparentno, bez ikakavih problema“, zaključuje zamjenik federalnog premijera Desnica Radivojević.
