"Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna“, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić, u utorak 14. septembra nakon sastanka sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom (Kiristijan Šmit).
„Da bi on tu sliku sastavio fali mu još puzli, treba naći gdje koja ide, da bi se napravila kompletna slika šta je to u BiH. Šta je bilo, zašto je bilo. Šta se sad dešava i šta ko hoće u budućnosti u Bosni i Hercegovini“, rekao je Komšić novinarima ispred zgrade Predsjedništva BiH govoreći o detaljima sastanka.
Ranije je iz Komšićevog kabineta potvrđeno da će fokus razgovora biti na aktuelnim političkim temama u zemlji i regiji, a jedno od pitanja bile su i izmjena Izbornog zakona BiH.
„Mislim da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je po meni opet neprihvatljivo, što vodi daljoj etničkoj teritorilizaciji“, istakao je Komšić i dodao da je on kod ove teme insistirao na provođenju svih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava i 14 prioriteta Evropske komisije.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
Visoki predstavnik razgovarao je sa predsjedavajućim bosanskohercegovačkog Predsjedništva nakon posjete Beogradu gdje se 9. septembra sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Kako je saopšteno nakon sastanka u Beogradu, predsjednik Srbije je izjavio da su "nerijetko predstavnici međunarodne zajednice jednostrano posmatrali stvari u BiH i regionu".
Vučić i Šmit su razgovarali u Beogradu u momentu kada političari iz entiteta Republika Srpska (RS) bojkotuju rad državnih institucija BiH.
Predstavnici bosanskohercegovačkog entiteta počeli su bojkot državnih institucija BiH krajem jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Predstavnici iz RS ne učestvuju u radu Parlamenta BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.
Na sastanku u utorak Komšić i Šmit su razgovarali i o hapšenju bosanskohercegovačkog državljanina Edina Vranja u Srbiji.
"Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima", rekao je Komšić.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije odredilo je u nedelju, 12. septembra uveče zadržavanje od 48 sati za Edina Vranja, nekadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivšeg čelnika Odjela za organizovani kriminal BiH.
On je, kako se navodi u saopštenju MUP-a Srbije uhapšen u toku dana na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH na osnovu raspisane policijske portage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.
