"Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ".
Ovim riječima starobosanskog narodnog jezika, napisanim na bosančici, počinje najstariji pronađeni i očuvani bosanski državni dokument - Povelja Kulina bana.
Povelja bosanskog bana Kulina napisana je prije tačno 830 godina, a taj dokument u bosanskohercegovačkoj istoriji ima posebno mjesto.
Već stotinama godina pobuđuje pažnju naučnika, ali i kod bosanskohercegovačkih naroda izaziva divljenje i poštovanje.
"Nije džaba i u današnje vrijeme zapamćena izreka: 'Od Kulina bana i dobrijeh dana. Za vrijeme Kulina bana pamti se najveći ekonomski, privredni, društveni razvitak Bosne i Hercegovine. Tako da one vrijednosti koje nosimo iz srednjevjekovne Bosne, itekako, trebamo afirmirati i pamtiti i danas", napominje najmlađi doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini Benjamina Londrc.
Poveljom regulisani trgovački odnosi Bosne i Dubrovnika
Povelja je međunarodni pravni akt, koju je bosanski ban Kulin uputio dubrovačkom knezu Krvašu, kako bi regulisao trgovačke odnose sa tada najvažnijim trgovačkim partnerom svoje zemlje - Dubrovnikom.
Poveljom se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, ali im se i jamči sigurnost, te nadoknada eventualne štete.
"Ovim možemo vidjeti kako je on (Kulin ban) suveren vladar na čitavoj teritoriji i što je najvažnije on garantuje zaštitu i sankciju svakome ko odredbe iz njegove Povelje ne poštuje. To znači da ima i određeni aparat vlasti i može reagovati uprava na svako kršenje. Na koncu ništa manje važno, Povelju piše i potpisuje dijak Radoje, što znači da srednjovjekovna bosanska država ima i svoju notarsku kancelariju što je svakako još jedan od elemenata stabilnosti i pokazatelja napretka srednjovjekovne bosanske države", rekla je na javnoj tribini posvećenoj 830. godišnjici od nastanka Povelje Kulina bana, profesorica zeničkog Pravnog fakulteta Benjemina Londrc.
29. august se tako uzima kao datum bosanske pismenosti, bosanskog jezika, državno-pravnog kontinuiteta BIH, kaže predsjednik Udruženja bosansko-tursko prijateljstvo "Bosfor" Rizvan Halilović.
"Želimo tako da utičemo i reafirmišemo taj dokument koji je, prema našem mišljenju, izuzetno vrijedan i sa strane pravne nauke, sa strane politološke, istorijske, lingvističke, socioloških i svih drugih oblasti koje se bave izučavanjem države, države i prava i državno-pravnog kontinuiteta BiH", kaže Halilović.
Sličnost regiona u 12. vijeku i danas
Prema mišljenju Zijada Hasića, profesora Pravnog fakulteta u Travniku može se vrlo lako povući paralela između vremena kada je pisana Povelja Kulina bana i aktuelnog trenutka.
"Kada pogledamo u čemu postoji sličnost sa današnjim vremenom onda možemo da kažemo da ima dosta sličnosti. Između ostalog, ima i zbog same situacije koja je bila tada 1189. godine i danas. I tadašnji region je bio kao i danas prilično nestabilan. Postojale su nesigurnosti između tada mladih država, tako da je i ban Kulin posvetio svoju Povelju Dubrovčanima želeći da relaksira situaciju, da smiri situaciju, da kaže da su oni dobro došli na prostoru tadašnje Bosne", smatra Hasić.
Hasić povlači paralelu i sa aktualnim pridruživanjem zemalja regiona Evropskoj uniji (EU).
"EU je nastala kao pokušaj da se napravi formula suživota, bez krvavih ratova kao što su bili Prvi i Drugi svjetski rat, ali i pored tog cilja, vrlo važna komponenata je bila ona poruka slobodne trgovine, slobodnog kretanja ljudi, kapitala, novca, roba itd. Kada gledamo to sa pozicije Povelje Kulina bana, onda vidimo da je kroz ovu Povelju on faktički prikazao tu mogućnost postojanja slobodnog protoka robe i ljudi prema Bosni", mišljenje je profesora Pravnog fakulteta u Travniku.
Najdragoceniji spis u istoriji BiH
Kulinova povelja predstavlja najdragocjeniji spis u hiljadugodišnjoj istoriji BiH, ocjena je profesora Hasana Balića.
"Nama je Povelja potrebna da imamo naš san o dobroti množine. Nama ne trebaju pojedinci koji liče na Sizifove junake, nama treba množina, dobri vladari, dobra zemlja i dobar narod. To je naša budućnost, jer naša budućnost je u množini i zato se kaže za 'Kulina bana i dobrijeh dana', sve je dakle u množini", ističe profesor Balić.
Niti jedan orginal Povelje Kulina bana nije u Bosni i Hercegovini.
Dokument kojeg mnogi nazivaju 'rodnim listom' Bosne ne nalazi se u Bosni i Hercegovini. Tri su verzije ovoga dokumenta - original koji se, kako istoričari kažu, nalazi u Ruskoj akademiji nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu, i dvije prepiske se čuvaju u Dubrovniku.
Eksponat iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu je kopija.
Povratak Povelje Kulina bana kući je pod upitnikom, zbog pitanja pravne prirode. Profesori sa kojima smo razgovarali smatraju da bez obzira na sve Povelja mora biti u BiH.
"Bilo je veoma mnogo pokušaja da dođemo i do originala i do određenih kopija, ali jednostavno ne ide. Mislim da moramo i dalje ostaviti na aktivnosti da dobijemo naš 'dokaz' državnosti i u naše muzeje", smatra Hasić.
Profesor Marinko Pejić kaže da je red da Povelja Kulina bana bude vraćena Bosni i Hercegovini.
"Naravno da treba tražiti. Već smo tražili, ali treba biti uporan, insistirati na tome, jer zna se da je to naše. Neka naprave kopiju sebi identičnu, ali original neka bude u originalnog državi koja je to izdala", smatra Pejić.
Facebook Forum