Koliko su bosanskohercegovačke vlasti provele od kriterija koje je Europska komisija (EK) navela u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za kandidatski status i šta će o tome reći Bruxelles znaće se ovog proljeća, kada EK objavi godišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini.
Iz Direkcije za europske integracije BiH (DEI BiH) ističu kako su u proteklih nekoliko mjeseci napravljeni određeni pomaci u ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja, koje je vlastima uručeno u svibnju 2019. godine i sadrži 14 kriterija koja se odnose na političku, pravnu, ekonomsku sigurnosnu i institucionalnu sigurnost države da pređe u sljedeću pregovaračku fazu.
"Odlukom Ustavnog suda BiH ukinuta je odredba Ustava Republike Srpske koja odnosi na smrtnu kaznu. Pripremljen je i tekst Nacrta zakona o javnim nabavkama. Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo Strategiju za integrirano upravljanje granicom, te novu Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima", istakla je za RSE Martina Trogrlić, glasnogovornica Direkcije.
Međutim, kada je u pitanju ispunjenje već godinama traženih važnih uvjeta, poput provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finici, provedba izbora u Mostaru, do reformi Ustavnog suda BiH, ništa od toga još nije urađeno.
Stav Delegacije EU
Glasnogovornica Delegacije EU u BiH Zora Stanić u izjavi za RSE kaže kako je Europska unija već ranije apelirala na političke aktere u BiH "da se fokusiraju na zajednički cilj i posvećenost perspektivi članstva u EU, te da intenziviraju svoj rad u pogledu funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, ljudskih prava i reforme javne uprave, kao i po pitanju ključnih socioekonomskih reformi u interesu građana".
U Direkciji za europske integracije BiH kažu kako je važno iskoristiti predstojeće vrijeme do objave novog paketa proširenja EU ovog proljeća, jer će redoviti godišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini biti njegov sastavni dio.
Tada će Europska komisija dati ocjenu urađenog i sve preporuke o narednim koracima.
Glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH Martina Trogrlić naglašava kako je i aktualna pandemija korona virusa doprinijela djelomičnom stopiranju procesa integracije BiH ka EU, jer su u ovom trenutku zakonodavne i izvršne vlasti fokusirane na sprječavanju pandemije i zaštitu zdravlja građana.
S druge strane, iz Delegacije EU u BiH napominju kako trenutačna kriza sa širenjem COVID-19 samo dodatno ukazuje na važnost funkcioniranja institucija i bliske suradnje među njima.
Zahtjevna pitanja
Nedžma Džananović Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (FPN) istakla je za RSE kako ni novi saziv Vijeće ministara BiH, kada se formirao krajem 20019. godine, nije pokazao viziju o provođenju uvjeta koje EU traži od BiH.
"Mislim da su se određeni ambasadori EU u BiH s razlogom upitali da li je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija uopće pročitao Mišljenje EK. To je bio njihov prvi dojam i nisam sigurna da li ga je u međuvremenu imao prilike popraviti. Zabrinjavajuće je to što se u tim svojim prvim istupima Tegeltija predstavio - ne kao politička ličnost koja će voditi ovaj cijeli proces, nego kao 'lutka na koncu' svog stranačkog lidera", naglasila je Džananović Miraščija.
Džananović Miraščija dodaje kako nije realno da BiH do kraja godine dobije kandidatski status.
"Mi u ovom trenutku imamo 14 vrlo zahtjevnih pitanja pred sobom. Prije ovih vanrednih okolnosti, vidjeli smo da i nije bilo političke atmosfere da se njima bavimo. Europska unija će se sigurno baviti, nakon krize s pandemijom, kako revitalizirati ekonomiju svojih članica, a to će sasvim sigurno važiti i za Bosnu i Hercegovinu, jer smo i mi formalno dio tog eurounijskog prostora", kazala je Džananović Miraščija.
Nova metodologija
Sjeverna Makedonija i Albanija krajem ožujka 2020. godine su dobile zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s EU i to po novoj metodologiji koju je usvojio Kolegijum povjerenika EU početkom veljače 2020. godine.
Po ovoj metodologiji dosadašnjih 35 pristupnih poglavlja bit će raspoređeno u šest tematskih grupa, čime bi pregovori trebali biti ubrzani, a političko upravljanje njima poboljšano, kazao je Bruxellesu prilikom usvajanja pomenute metodologije Oliver Valhelyi, novi povjerenik EU za proširenje.
Nova pregovaračka metoda se neće moći primijeniti na, ionako, razvučene razgovore sa Srbijom, Crnom Gorom i Turskom, rekao je Varhelyi. Također je dodao kako će Crna Gora i Srbija imati mogućnost dobrovoljno prijeći na novu metodu pregovaranja. A razgovori s Turskom, koji su počeli još 2005. godine, su zbog različitih s EU-om ionako zamrznuti", naglasio je Varhelyi.
Džananović Miraščija za RSE dodaje kako nova metodologija proširenje EU još uvijek nije zaživjela, te je o njenim efektima još je rano govoriti.
"Određeno grupiranje oblasti može ubrzati pregovaračke procese, no to suštinski ne mijenja obaveze koje svaka potencijalna članica treba ispuniti", kazala je Džananović Miraščija za RSE.
Bosna i Hercegovina svoj proces integracija ka EU počela još 2008. godine kada je potpisala Sporazum o stabilizaciji (SSP) koji je stupio na snagu sedam godina kasnije. Vidljiviji napredak ostvarila je 2010. godine kada je EU uvela bezvizni režim sa sve njene građane.
U veljači 2016. godine predsjedatelj Vijeća ministara BiH službeno je Bruxellesu predao zahtjev za članstvo u EU predsjedništvu Vijeća EU. Nakon toga EU šalje detaljan Upitnik, na kojeg bh. vlasti odgovaraju u ožujku 2019. godine, stoji na službenoj stranici Delegacije EU BiH.
