Sve što je potrebno da Bosna i Hercegoovina (BiH) stvarno uradi i ispuni, moguće je dogovoriti i o svemu postići konsenzus i kompromis. Samo je pitanje - da li to neko zaista i želi?, komentariše nekadašnji šef Misije BiH pri Evropskoj uniji (EU) Igor Davidović činjenicu da u BiH niko više ne govori o integracijama u EU.
Od maja mjeseca ove godine, kada je objavljeno Mišljenje Evropske komisije (EK) o napretku država Zapadnog Balkana u procesu integrisanja, politički lideri u BiH učinili su sve da ovaj "najvažniji cilj" - kako su ga godinama nazivali, potpuno padne u zaborav.
Četrnaest prioriteta koje je utvrdila EK za BiH, na njenom putu do kandidatskog statusa i otvaranja pregovora, trebali su analizirati i provesti novoizabrani organi vlasti, nakon opštih izbora održanih prije godinu dana (7. oktobar 2018.).
Kako nema formirane vlasti nema ni napretka u procesu integrisanja, ističe Zijad Bećirović direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES).
"Ne samo da nema napretka nego je očigledno nazadovanje BiH. Svijet ide naprijed svjetlosnim godinama, a ova država i kada napravi male iskorake, to još uvijek nije čak ni stagnacija nego korak unazad. U tom kontekstu možemo gledati BiH kada su u pitanju evropske integracije", komentariše Bećirović.
Ako je riječ o ključnim političkim ličnostima, kaže Bežirović, "jasno je da oni ne žele učiniti napredak ni u jednom području".
"Trideset godina postoji vladavina istih ljudi ili istih političkih opcija. Proces pridruživanja EU, tipove takvih političara eliminira i oni nemaju šta tražiti i kada bi BiH ušla u EU. Tako da oni jednom rukom podržavaju pristup svoje zemlje evropskoj porodici a drugom, blokiraju taj put", kaže Bećirović.
'Prošlo je vrijeme sivih zona'
Nije proveden Sporazum potpisan početkom avgusta 2019. između lidera tri najveće političke partije u BiH o uspostavi državnog nivoa vlasti pa još uvijek nema Vijeća ministara BiH, nije formirana Vlada Federacije BiH, državni parlament je u blokadi, Predsjedništvo BiH je razjedinjeno.
Ko bi u takvoj situaciji proces integrisanja mogao povući naprijed? Analitičar Denis Čarkadžić iz Udruženja građana "Zašto ne" situaciju komentariše ovako:
"Samo na prvi pogled postoji razlika između opredjeljenja ključnih političkih aktera da se posvete procesu euro integracija pa će uskoro kao i u slučaju NATO integracija pasti maske, kad je u pitanju put BiH u EU. Podsjećam da nikada nije profunkcionisao zajednički parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje EU – BiH, jer su poslanici iz Republike Srpske (RS) tražili da se primjeni princip tzv. entitetskog glasanja, što je Brisel odbio. Ovaj primjer zorno ukazuje da jedan dio političkih aktera ne samo da ne želi usvajati standarde EU, nego se paradoksalno trudi da EU usvoji bh. standarde", kaže Čarkadžić.
On, međutim smatra "da je takvim političkim igrama došao kraj".
"Nakon što je EK u Mišljenju za BiH u više aspekata problematizovala ne samo principe entitetskog glasanja nego i izbor na osnovu etničke pripadnosti, jasno je da je prošlo vrijeme sivih zona kada su evropske integracije u pitanju što će se – kada jednom BiH dobije vlast pokazati tačnim, pogotovo kada ta vlast dobije priliku da implementira 14 preporuka iz Mišljenja EK", navodi Čarkadžić.
Kada se radi o NATO integracijama situacija je slična, s tom razlikom, napominje Čarkadžić, "što je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) jasno rekao da će učiniti sve da taj proces potpuno zaustavi".
"Tako da su oba procesa suštinski mrtva jer su snage kojima je primarni cilj održavanje zemlje u konstantnom satusu quo još uvijek dovoljno jake da takvo stanje održavaju. Međutim, geopolitičke tendencije u regionu ovim snagama ne idu u prilog pa se može očekivati da se politička scena u BiH konačno jasno i do kraja polarizuje na one koji su za i koje su protiv, kako EU, tako i NATO integracija", ističe Denis Čarkadžić.
'Glavnina problema na terenu BiH'
Igor Davidović podsjeća da BiH mora ispuniti veliki broj uslova ako želi da konačno postane zemlja kandidat, a zatim i članica EU. Na pitanje kada bi se to moglo desiti, Davidović kaže:
"EU će BiH blagonaklono pogledati i dodijeliti status kandidata, a naročito početi pregovore, kada se dokumentuje i dokaže ono što se prije svega traži, a to je uspostava vladavine prava. Kako će se to uraditi, isključivo je do BiH. Na koji način će to gledati EU? Ona već ima svoje kriterije kako to cijeni i procjenjuje - ni malo politički, ni malo sintetički nego po jasno utvrđenim kriterijima."
"Ali", pita se Davidović, "o kakvoj to vladavini prava možemo govoriti i tražiti otvaranje pregovora sve dok imamo institucije koje su nefunkcionalne zato što neko neće da radi?"
"Ili, ako imamo institucije koje su pod potpunom političkom kontrolom reprezenata, tj. partija koje su svoje ljude stavile kao reprezente sa mandatom da ne rade ništa na pozicijama u izvršnoj vlasti. Da ne bih širio priču, mislim da je sasvim dovoljno za zaključak da je glavnina problema na terenu BiH", navodi Davidović.
A odnos Evropske unije?
Istovremeno, nije jasan odnos EU prema proširenju, a samim tim ni prema integracijskim procesima BiH, smatra Zijad Bećirović.
"Očigledno je da EU nema jasnu politiku proširenja, ni kada će se to proširenje realizovati. Ali ima i drugih situacija koje treba komentarisati. Naprimjer, nedavno je Hrvatsku posjetila nova predsjednica EK Ursula von der Leyen, koja je poručila kako će se truditi da Zapadni Balkan učini dijelom Evrope. Takva izjava je kontradiktorna zato što je Balkan dio Evrope, čak i mnogo evropskiji od nekih zemalja članica koje sebe smatraju kolijevkom evropejstva", komentariše Bećirović.
"Takođe", dodaje Bećivorić, "čudi da je predsjednica EK među prvim zemljama posjetila upravo Hrvatsku koja ne poštuje odluku Međunarodne arbitražne komisije o graničnom sporu ove države sa Slovenijom, državu koja se intenzivno miješa u bh. unutrašnjopolitička pitanja i koja zloupotrebljava članstvo u EU i NATO-u kada je u pitanju BiH."
"Da li to pokazuje da je Evropa bolja od BiH, ali i od cijele regije?", pita se Bećirović.
Početkom 2016. BiH je podnijela aplikaciju za članstvo u EU. U maju 2019. EK je objavila Mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo, bez jasnog roka kada bi ova zemlja mogla dobiti kandidatski status.
Uskoro bi u BiH trebao stići i specijalni izvještaj o stanju u oblasti vladavine prava na kojem je radio Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe), bivši direktor u EK.
Time će spisak zadataka koje BiH treba ispuniti do statusa kandidata biti proširen, uz postojećih 14 prioriteta u četiri oblasti (demokratija, temeljna ljudska prava, javna uprava i vladavina prava), koje je u Sarajevo proslijedila EK prije skoro pet mjeseci.
Ali još uvijek ove obaveze u BiH nema ko da ispuni. Načela za osnivanje vlasti na državnom nivou, potpisana 5. avgusta ove godine između lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kojim je pored ostalog predviđeno formiranje Vijeća ministara BiH u roku od mjesec dana, ostala su samo "mrtvo slovo na papiru".
Facebook Forum