Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine (BiH) jednoglasno je odbio zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za održavanjem sastanka na kojem bi bilo razgovarano o posljedicama mogućeg povlačenja bh. entiteta Republika Srpska (RS) iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Saopćeno je to u petak 10. decembra, nakon što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, putem video-linka, održao sjednicu Fiskalnog vijeća BiH.
U pismu, koje je u novembru upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, šefica MMF-a za BiH Alina Iancu postavila je pitanje kako će BiH vraćati vanjski dug ukoliko se RS povuče iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
"Na sastanku bismo željeli objasniti zabrinutost i čuti stavove Fiskalnog vijeća o ovom pitanju. Željeli bismo konkretno razgovarati o tome kako će se osigurati pravovremeno servisiranje vanjskog duga BiH, uključujući dug prema MMF-u, u slučaju rasformiranja UIO ili u slučaju da UIO bude lišen naplate PDV-a”, navela je Iancu u pismu, prenijele su novinske agencije.
Pismo MMF-a tada je upućeno i premijerima entiteta Federacija BiH i RS, Fadilu Novaliću i Radovanu Viškoviću, te ministru financija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi.
Poslano je i ministricama financija Federacije BiH i RS, Jelki Milićević i Zori Vidović, te guverneru Centralne banke BiH Senadu Softiću i gradonačelniku Brčko distrikta Esedu Kadriću.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, upozorio je, također, da bi povlačenje bh. entiteta RS iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH izazvalo velike ekonomske posljedice, te je ukazao na potrebu očuvanja te institucije.
"Vlada RS najavila je namjeru da se povuče iz Uprave za indirektno oporezivanje. Ostavljajući po strani pravnu problematiku o kojoj MMF nije u poziciji da komentariše, smatramo da bi ovakav potez imao velike ekonomske posljedice", navedeno je u Jewellovoj pisanoj izjavi u srijedu, 8. decembra.
Jewell je upozorio da bi rasformiranje Uprave za indirektno oporezivanje BiH, također, ugrozilo blagovremeno servisiranje vanjskog duga BiH.
Narodna skupština Republike Srpske, krovno zakonodavno tijelo ovog bh. entiteta, u petak 10. decembra raspravlja o „prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske“, u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.
Podsjećamo, plitički predstavnici vlasti i opozicije RS odlučili su “ne sudjelovati u donošenju odluka na nivou BiH”. Između ostalih u Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentu BiH, nakon što je Schmidtov prethodnik Valentin Inzko krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH. Izmjenama je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje osuđenih za te zločine.
Osim što je tako blokirano donošenje državnih zakona, pa i donošenje državnog budžeta, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u entitetu RS, više je puta najavio kako će “vratiti nadležnosti” s nivoa BiH na ovaj entitet koje su, kako tvrdi, “oduzete tom entitetu i dane državi BiH”.
Vlasti RS-a su najavile da će “povući suglasnost”, između ostalog, za osnivanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u decembru 2003. godine, Parlament BiH stvorio je pravni osnov za uspostavljanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Tokom 2004. godine završeno je spajanje bivših carinskih uprava bh. entiteta i Brčko distrikta, a Uprava je, kao jedinstvena cjelina, počela funkcionirati na cijelom teritoriju BiH od januara 2005. godine.
