Opšti sukob između avganistanskih talibana i susednog Pakistana činio se nezamislivim kada je radikalana islamistička grupa, dugogodišnji saveznik Islamabada, preuzela vlast u Avganistanu 2021. godine, posle povlačenja međunarodnih snaga i kraha vlade koje su one podržavale.
Međutim, strahovi od opšteg rata su povećani pošto je tokom vikenda došlo do dosad najsmrtonosnijeg sukoba talibanskih boraca i pakistanskih trupa.
"Ova konfrontacija je izuzetno značajna i mogla bi imati dugoročne posledice po zemlje", rekao je Sami Jusafzai, avganistanski politički komentator.
Žestoke borbe s desetinama poginulih izbile su između talibanskih boraca i pakistanskih snaga bezbednosti 11. i 12. oktobra, posle čega su zatvoreni ključni granični prelazi.
Granični sukobi usledili su samo nekoliko dana pošto je Pakistan izveo napade dronovima bez presedana u centru Kabula, kao i vazdušne napade na istoku Avganistana.
Pakistanski udari usledili su posle niza smrtonosnih napada ekstremističke grupe Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP). Islamabad optužuje avganistanske talibane da pružaju zaštitu TTP-u, što oni poriču.
Talibanski borci i pakistanski vojnici od 2021. godine sporadično su se sukobljavali duž granice između dve zemlje duge 2.600 kilometara. Meeđutim, žestina nasilja i eksplozivna retorika predstavljaju promenu, kažu stručnjaci.
"Tiha tolerancija talibana prema TTP-u i njihov sve snažniji nacionalistički ton razbili su dugogodišnja očekivanja Islamabada o prijateljskoj vladi u Kabulu", rekao je Halid Sultan, komentator iz Islamabada.
Islamabad je podržavao talibane od samog njihovog nastanka 90-ih, uključujući navodno i tokom dvadesetogodišnje pobune te grupe protiv avganistanske vlade koju su podržavale SAD.
Strategija Pakistana, kažu stručnjaci, bila je da se u Kabulu uspostavi poslušna vlada koja bi obezbedila pakistanske interese. Ta strategija, međutim, izgleda da je imala suprotan efekat.
U slučaju šireg rata, Pakistan ima vojnu i tehnološku prednost, kažu stručnjaci, ali talibani takođe imaju mogućnost da pariraju.
"Talibanski borci su iskusni pobunjenici i verovatno će pronaći novi razlog za džihad (sveti rat) koji će im omogućiti da održe zamah da se bore duže vreme", rekao je Hamid Hakimi, saradnik londonskog tink-tenka Čatam Haus (Chatham House).
"Pored toga, dugotrajan rat s Pakistanom mogao bi takođe da ponudi talibanskim liderima put da dobiju domaću podršku zahvaljujući inherentnoj netrpeljivosti prema pakistanskom bezbednosnom establišmentu u Avganistanu", dodao je on.
Smanjenje tenzija
Uprkos porastu tenzija, delimično podstaknutim masovnom inicijativom u Islamabadu za repatrijaciju oko četiri miliona Avganistanaca, Pakistan i avganistanski talibani verovatno neće ratovati, kažu stručnjaci.
Talibanska vlada u Kabulu, koja se suočava s finansijskim problemima, izolovana je na međunarodnom nivou. Samo ju je Rusija priznala. Islamistička grupa takođe nije bila u stanju da reši ekonomsku i humanitarnu krizu koja je pogodila siromašnu zemlju.
Pakistan se takođe suočava s ekonomskim poteškoćama i političkom nestabilnošću. Takođe je u maju vodio kratak rat sa svojim najvećim neprijateljom Indijom.
"Obe strane imaju interes da smanje tenzije od sada pa nadalje", rekla je Arifa Nur, pakistanska komentatorka i novinarka.
"Za vladu u Kabulu, nema smisla da povećava svoje izazove uplitanjem u tenzije i sukobe na svojoj granici", dodala je ona. "Isto važi i za Islamabad."
Otopljavanje odnosa s Indijom
Porast tenzija između Pakistana i avganistanskih talibana mogle bi da približe Kabul Indiji, kažu stručnjaci.
U potezu koji je razgnevio Pakistan, talibanski ministar spoljnih poslova Amir Kan Mutaki stigao je u Nju Delhi 10. oktobra na nedelju dana razgovora. To je najviša poseta talibana Indiji otkako su preuzeli vlast.
Tokom prvog dana razgovora, Nju Delhi je objavio da će povećati nivo svoje misije u Kabulu na ambasadu. Očekuje se da će dve strane takođe razgovarati o trgovinskim i ekonomskim odnosima.
Indija je bila bliski saveznik bivše avganistanske vlade koju je podržavao Zapad i značajno je ulagala u zemlju.
"Povećanje neprijateljstava s Kabulom moglo bi jednostavno da približi tamošnji režim Nju Delhiju", rekla je Nur.
"To teško da odgovara Pakistanu. U stvari, glavni argument Islamabada u prošlosti bio je da bliski odnosi između Kabula i Nju Delhija rade protiv interesa Pakistana", dodala je ona.