Hrvatski predsjednik Ivo Josipović položio je vijenac u Kaštel Sućurcu civilnim žrtvama savezničkog bombardiranja 1943. godine. Prije toga sastao se sa splitskim i kaštelanskim partizanima s kojima je, između ostaloga, razgovarao i o polaganju vijenaca na Bleiburgu, Teznom, esulima u Trstu.
Na sastanku u Splitu, antifašisti su pozdravili Josipovićeva nastojanja da se simbolički završi Drugi svjetski rat, ali pitaju se - Gdje smo mi u svemu tome nakon 20 godina ponižavanja?
Bivši diplomata i partizanski prvoborac, Zdenko Svete, traži da se antifašisti vrate u svijest naroda.
„Mislim da je to jedini put, koji neće koštati niti jednu paru. Mi se odričemo, kao partizani, bilo kakvih privilegija ako se donese Zakon o izjednačavanju partizana, boraca protiv fašizma, sa braniteljima Domovinskog rata. Sve drugo, kao ulice i spomenici, su dugoročni problemi,“ ocjenjuje on.
Zanimljivo, nitko od starih partizana Josipoviću nije zamjerio što se poklonio onima koje su smatrali neprijateljima.
Ante Jelaska je bio zatočenik u talijanskim zatvorima. Pozdravlja naklon Josipovića esulima u Trstu. Napominje da je pod Italijom od 40.000 Splićana, njih 15.000 bilo zatvoreno, pa se pita:
„Obični talijanski konzul ovdje, na Dan antifašističke borbe, bi trebao položi vijenac na onaj divni spomenik splitskim zatvorenicima ispred Županije. Tu je bilo nas 15.000. Mlatili su nas. Koliko god se mi ravnali sa njima i dogovarali i usuglašavali i mirili i ljubili i grlili, jedno mora ostati do kraja poznato - oni su bili fašisti, a mi smo bili antifašisti.“
Kad je spomenut i talijanski predsjednik Napolitano, oglasio se bivši diplomata Zdenko Svete:
„Drug Napolitano je bio talijanski borac, antifašista i partizan. Meni je lično, kao partijskoj vezi u Rimu, pričao kako je ubijao fašiste i bacao ih u jame.“
Atak na identitet
Ipak, najviše se razgovaralo o statusu partizanskih boraca, o pravima koja su im oduzetim i o spomenicima koji su im porušeni. Jedni misle, poput Zdenka Svete, da je dovoljno izjednačiti se u pravima s vojnicima iz posljednjeg rata, a drugi, poput Ante Jelaske, drže da nisu u pitanju materijalna prava, nego da je izvršen atak na identitet hrvatskog naroda, pa i grada Splita, dokidanjem znamenja antifašističke borbe.
„Mene više smeta to, nego što su nam dva-tri puta rezali onih 100-200 kuna što smo imali kao borci i ta materijalna prava. Ta agresija na naše biće, na identitet ovoga naroda, hrvatskog naroda, mi smeta više, nego da li danas imam 300 ili 500 kuna manje nego bih imao,“ kaže on.
Za ispravljanje nepravdi nematerijalne i naročito materijalne naravi, trebat će novca.
Predsjednik Josipović nije mogao puno obećati:
„Obnova spomenika se pokrenula. Na žalost, toliko je toga porušeno, da će trebati jako puno vremena, čak i ono najvažnije da se obnovi. Insistirat ću na obnovi spomenika na Petrovoj gori jer je on umjetnička vrijednost. Taj spomenik nije samo antifašistička poruka, nego i velika umjetnička poruka. Razgovarat ću sa gospođom Kosor. Vlada i Sabor odlučuju o sredstvima. Nastojimo uvjeriti Vladu da i u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji mora biti pomaka i tu. Možda se ne može vratiti sve kako je bilo, ali se mora jednom krenuti.“
Skromnu kasu drži HDZ, a borci bi mogli nešto iz nje i očekivati jer, kako kaže hrvatski predsjednik, i HDZ se mijenja.
„Premijerka je bila u Jasenovcu. Sabor je pokrovitelj obilježavanja Dana 27. srpnja u Srbu. Vlada je financirala obnovu spomenika u Srbu. Nešto se događa,“ kazao je Josipović.
Na sastanku u Splitu, antifašisti su pozdravili Josipovićeva nastojanja da se simbolički završi Drugi svjetski rat, ali pitaju se - Gdje smo mi u svemu tome nakon 20 godina ponižavanja?
Bivši diplomata i partizanski prvoborac, Zdenko Svete, traži da se antifašisti vrate u svijest naroda.
„Mislim da je to jedini put, koji neće koštati niti jednu paru. Mi se odričemo, kao partizani, bilo kakvih privilegija ako se donese Zakon o izjednačavanju partizana, boraca protiv fašizma, sa braniteljima Domovinskog rata. Sve drugo, kao ulice i spomenici, su dugoročni problemi,“ ocjenjuje on.
Zanimljivo, nitko od starih partizana Josipoviću nije zamjerio što se poklonio onima koje su smatrali neprijateljima.
Ante Jelaska je bio zatočenik u talijanskim zatvorima. Pozdravlja naklon Josipovića esulima u Trstu. Napominje da je pod Italijom od 40.000 Splićana, njih 15.000 bilo zatvoreno, pa se pita:
„Obični talijanski konzul ovdje, na Dan antifašističke borbe, bi trebao položi vijenac na onaj divni spomenik splitskim zatvorenicima ispred Županije. Tu je bilo nas 15.000. Mlatili su nas. Koliko god se mi ravnali sa njima i dogovarali i usuglašavali i mirili i ljubili i grlili, jedno mora ostati do kraja poznato - oni su bili fašisti, a mi smo bili antifašisti.“
Kad je spomenut i talijanski predsjednik Napolitano, oglasio se bivši diplomata Zdenko Svete:
„Drug Napolitano je bio talijanski borac, antifašista i partizan. Meni je lično, kao partijskoj vezi u Rimu, pričao kako je ubijao fašiste i bacao ih u jame.“
Atak na identitet
Ipak, najviše se razgovaralo o statusu partizanskih boraca, o pravima koja su im oduzetim i o spomenicima koji su im porušeni. Jedni misle, poput Zdenka Svete, da je dovoljno izjednačiti se u pravima s vojnicima iz posljednjeg rata, a drugi, poput Ante Jelaske, drže da nisu u pitanju materijalna prava, nego da je izvršen atak na identitet hrvatskog naroda, pa i grada Splita, dokidanjem znamenja antifašističke borbe.
„Mene više smeta to, nego što su nam dva-tri puta rezali onih 100-200 kuna što smo imali kao borci i ta materijalna prava. Ta agresija na naše biće, na identitet ovoga naroda, hrvatskog naroda, mi smeta više, nego da li danas imam 300 ili 500 kuna manje nego bih imao,“ kaže on.
Za ispravljanje nepravdi nematerijalne i naročito materijalne naravi, trebat će novca.
Predsjednik Josipović nije mogao puno obećati:
„Obnova spomenika se pokrenula. Na žalost, toliko je toga porušeno, da će trebati jako puno vremena, čak i ono najvažnije da se obnovi. Insistirat ću na obnovi spomenika na Petrovoj gori jer je on umjetnička vrijednost. Taj spomenik nije samo antifašistička poruka, nego i velika umjetnička poruka. Razgovarat ću sa gospođom Kosor. Vlada i Sabor odlučuju o sredstvima. Nastojimo uvjeriti Vladu da i u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji mora biti pomaka i tu. Možda se ne može vratiti sve kako je bilo, ali se mora jednom krenuti.“
Skromnu kasu drži HDZ, a borci bi mogli nešto iz nje i očekivati jer, kako kaže hrvatski predsjednik, i HDZ se mijenja.
„Premijerka je bila u Jasenovcu. Sabor je pokrovitelj obilježavanja Dana 27. srpnja u Srbu. Vlada je financirala obnovu spomenika u Srbu. Nešto se događa,“ kazao je Josipović.
