Amnesty International (AI) saopćio je da je 2014. bila katastrofalna godina za milijune ljudi zahvaćenih nasiljem. Međunarodna organizacija ocijenila je da globalni odgovor vlada na nasilje čiji su inspiratori bili i pojedine vlade i naoružane grupe bio “sramotan i neučinkovit”.
U svom godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu, Amnesty International poziva vlade da se prestanu „pretvarati kako je zaštita civila u konfliktima izvan njihove moći" i promjene način odgovora na krizu.
U istočnoj Ukrajini, gdje je više od 5.600 ljudi ubijeno u ratu od prošloga aprila, stoji, proruski separatisti su, kao i vladine snage, pokazali „malo poštovanja prema civilima izloženima unakrsnoj vatri."
Izvještaj navodi: „U zonama sukoba, gdje je red i zakon ustupio mjestu nasilju, česte su otmice,smaknuća, i mučenja koje su počinile obje strane, proruski pobunjenici, ali i dobrovoljački odredi službenog Kijeva“.
"Niti jedna strana nije spremna odgovorne za takve zločine privesti pravdi" - upozorila je organizacija zaljudska prava sa sjedištem u Londonu.
Amnesty International osudio je militantne napade u Afganistanu i Pakistanu, ali i kritizirao ono "drakonski" odgovor vlastina prijetnje sigurnosti.
Tako se Pakistan našao pod kritikama zbog ukidanja moratorija na smrtnu kaznu koja je ponovo stupila na snagu nakon što je u napadima talibana na školu u Pešavaru prošloga decembra ubijeno više od 150 ljudi, mahom učenika.
U Afganistanu, AI osuđuje „opetovano kršenja ljudskih prava" koje su počinili predstavnici Agencija za nacionalnu sigurnost, uključujući optužbe za mučenje i prisilne nestanke.
Nacionalne snage sigurnosti Rusije i zemlja Srednje Azije također su kritizirane zbog mučenja i zlostavljanja optuženih za terorizam i pripadnost islamističkim grupama.
U izvještaju se navodi da su naoružane grupe počinile zločine u najmanje 35 zemalja, te se upozorava na uspon militanata "Islamske države" i zločine prema manjinama, posebno Jezidima.
Stotine žena i djevojčica su podvrgnute seksualnom zlostavljanju. Organizacija za zaštitu ljudskih prava kritizirala je Vijeće sigurnosti UN-a jer se nije uspjelo nositi s krizama i sukobima u Ukrajini,Iraku, Siriji, Izraelu i Pojasu Gaze.
"Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a trebale bi se odreći prava veta u slučajevima kada se radi o genocidu, masovnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti jer bi to odblokiralo mehanizme djelovanja međunarodnih institucija i organizacija", rekao je direktor AI za Evropu i Centralnu Aziju John Dalhuisen.
U tom kontekstu izdvaja se slučaj Ukrajine i ruska prijetna vetom što onemogućava Vijeću sigurnosti da poduzme konkretne akcije u ukrajinskom konfliktu.
