Presuda ne može ublažiti bol i tugu rekao je Ibrahim Jahić, otac ubijene Aldine, ali nada se da kazna zatvora od 45 godina može spasiti nečiji život.
"Zadovoljan sam ne bi li samo ova presuda potakla makar jednog potencijalnog ubicu da spasimo nečije dijete, spasimo nečiju majku, sestru, tetku, bilo koga od ženskog roda. To mi je jedino ova presuda donijela utjehu", rekao je nakon izricanje presude kojom je Anis Kalajdžić osuđen na 45 godina za ubistvo Aldine Jahić.
Kalajdžić se teretio za teško ubistvo, nedozvoljeno nabavljanje i držanje oružja te produženo krivično djelo ugrožavanja sigurnosti.
Ovo je prva presuda od kada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH izmijenjen Krivični zakon u koji je uvršten femicid, odnosno teško ubistvo žene, kao zasebno krivično djelo.
"Kazna od 45 godina zatvora predstavlja važnu poruku pravosuđa da rodno zasnovano nasilje i femicid moraju biti najstrože kažnjeni," saopštili su nakon presude iz Fondacije "Aldina Jahić". "Ova presuda je opomena da se "više nikada i nikome ne ponovi."
Ženska mreža Bosne i Hercegovine pozdravila je izricanje maksimalne kazne uz poruku da presuda predstavlja "historijski trenutak."
"Ipak, pravda za ubijene žene ne može se mjeriti samo visinom kazne. Ona zahtijeva odgovornost institucija koje su dužne prepoznati nasilje i zaštititi žene prije nego što bude prekasno."
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
Presuda nije pravosnažna i na nju se može uložiti žalba Vrhovnom sudu FBiH.
Međutim, ovo nije prvi put da je u BiH za ubistvo žene dosuđeno 45 godina zatvora. Emir Selimović je u aprilu 2026. pravosnažno osuđen na 45 godina zatvora za ubistvo supruge Inele Selimović i njihovog maloljetnog sina Tarika. No, za razliku od ubistva Aldine Jahić, Selimoviću je suđeno za dva ubistva izvršena na podmukao način na osnovu zakona koji je bio na snazi u februaru 2025. kada je suđenje započelo.
Sa druge strane u predmetu ubistva Aldine Jahić prvi put je potvrđena optužnica prema novom "članu 166a Krivičnog zakona FBiH" kojim je uvedeno zasebno krivično djelo teškog ubistva ženske osobe, odnosno rodno zasnovanog ubistva žene.
"Zbog toga ovaj predmet ima veliki značaj za buduću sudsku praksu, naročito kada je riječ o prepoznavanju i dokazivanju rodne zasnovanosti ubistva," pojašnjava Bojana Jovanović pravnica Centra ženskih prava Zenica.
Dodaje da odbrana nije osporavala da je Kalajdžić počinio ubistvo, ali jeste osporavala rodnu zasnovanost.
"Upravo zbog toga ovo odluka suda o pravnoj kvalifikaciji i izrečenoj maksimalnoj kazni dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina ima značaj koji prevazilazi ovaj pojedinačni predmet. Ona pokazuje da je pravosuđe prepoznalo sve aspekte rodne dimenzije nasilja koje je dovelo do Aldine Jahić."
Jer ubistvo žene nije izraz ljubavi, kaže Jovanović "niti njena tragična posljedica".
"Za nasilje je odgovoran onaj ko ga čini, a ne žena koja je odlučila da ode."
Tokom procesa suđenja Kalajdžić je govorio da je "sljedbenik Hitlera" navodeći na zaključak da je neuračunljiv što su vještaci odbili. Također je svoje postupke pokušavao objasniti izjavom da ga je "ljubav potpuno zaslijepila".
Jovanović kaže da upravo u toj rečenici "prepoznajemo jedan od problema" kada je u pitanju nasilje nad ženama. Dodaje da se ljubav, ljubomora i povrijeđena osjećanja često koriste kao objašnjenje za nasilje i da se time pokušava relativizovati odgovornost.
"Međutim, ljubav ne daje pravo na kontrolu druge osobe, niti na odlučivanje o njenom životu. Odluka žene da prekine vezu nije povod koji može opravdati nasilje, a još manje ubistvo."
Advokat porodice Jahić Damir Alić rekao je da očekuju da će presuda biti potvrđena na Vrhovnom sudu.
"Ova kazna, ovakva kako je izrečena i s ovakvim obrazloženjem kakvo je izneseno danas, mora doprinijeti tome da svaki potencijalni izvršilac kaznenog djela točno zna što ga čeka i kakva će biti reakcija pravosuđa. U to sam apsolutno siguran," rekao je Alić nakon izricanja presude.
Izmjena zakona
Ubistvo Aldine Jahić jedan je u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, na koje organizacije civilnog društva upozoravaju kao na ozbiljan društveni problem.
U Federaciji BiH je 2025. godine izmijenjen Krivični zakon Federacije BiH u koji je teško ubistvo žene uvršteno kao zasebno krivično djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora.
Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu 2025. godine usvojio i izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.
U Krivičnom zakonu entiteta Republika Srpska femicid ne postoji kao zasebno djelo.
Nakon Aldine ubijeno još pet žena
Uoči izricanja presude pred Kantonalnim sudom su se okupili članovi porodice i prijatelji ubijene Aldine Jahić sa transparentima "Nikada nećeš biti sama", "Stop femicidu."
Aldina Jahić je ubijena prije skoro godinu dana 16.11. u Mostaru. Nakon nje u BiH je ubijeno još najmanje pet žena.
Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.
Učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje zatraženo je na protestima širom zemlje nakon što je u augustu 2023. ubijena Nizama Hećimović.
Njeno ubistvo uživo na Instagramu u avgustu 2023. godine potreslo je bosanskohercegovačku javnost, podstaklo proteste i otvorilo pozive na zakonske izmjene.
Pravni okvir u međuvremenu jeste promijenjen donošenjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama te izmjenama Krivičnog zakona kojima je uvedeno krivično djelo femicida.
Ipak, u tri godine nakon njenog ubistva u Bosni i Hercegovini je, prema podacima nevladinih organizacija i medijskih izvještaja, ubijeno najmanje 20 žena.
Nasilje u Bosni i Hercegovini se može prijaviti na SOS broj 1265 za Federaciju BiH i 1264 za prijavu nasilja na prostoru Republike Srpske.
Broj policije je 122. Više detalja o prijavi nasilja pronađite ovdje.