Otkad su se talibani vratili na vlast prije skoro četiri godine, malo je žena uspjelo zadržati svoje poslove usred sve većeg broja ograničenja ženskih sloboda. Ameena je jedna od njih.
Sada se Ameena i nekoliko drugih poput nje koje nisu izgubile karijere zbog restriktivnih mjera talibana boje još jednog udarca: da globalni sukobi poput onih u Ukrajini i na Bliskom istoku, te promjena međunarodnih prioriteta - Sjedinjene Američke Države i mnoge evropske zemlje smanjuju pomoć dok se mijenja vanjska politika - pogoršavaju tešku situaciju za ženska prava u Afganistanu pod vlašću talibana.
"Talibani se izvlače sa svojim obračunom s nama jer znaju da Afganistan više nije prioritet međunarodne zajednice", rekla je Ameena.
Ameena, čije je ime promijenjeno zbog sigurnosnih razloga, kaže da je njen rad u privatnom mediju bio ključan za njen "opstanak i finansijski i mentalno".
Njena plata od oko 12.000 afganistanskih dolara (oko 170 američkih dolara) mjesečno ne pomaže samo u prehrani njenih roditelja i porodice.
"Mogućnost rada za mene je mnogo više od pukog novca: to daje smisao mom životu -- osjećam da nešto radim sa svojim životom. Bukvalno bih izgubila razum kada bih bila zatvorena u četiri zida svog doma kao većina žena u mojoj zemlji danas", rekla je 25-godišnja Ameena za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ali Ameena se boji da se "uže sve više steže" oko života žena u Afganistanu, posebno izvan Kabula, jer vlada predvođena talibanima nastavlja ukidati prava koja su uživale tokom dvije decenije vlade koju je podržavao Zapad prije nego što je pala u augustu 2021. godine.
Uprkos obećanjima da će formirati inkluzivnu vladu, pridržavati se osnovnih normi ljudskih prava i spriječiti da afganistanska teritorija postane sigurno utočište za transnacionalne ekstremističke grupe, talibani nisu uspjeli ispuniti obećanja.
Tvrdokorni islamistički režim sistematski je uskraćivao afganistanskim ženama i djevojčicama pristup obrazovanju, zapošljavanju i slobodi kretanja, te im onemogućava da obavljaju istaknute uloge u vladi ili društvu.
UN je osudio talibanski tretman afganistanskih žena kao "rodni aparthejd", ističući njihovo sistematsko brisanje iz javnog života i stroge kazne za otpor.
U novom izvještaju prošlog mjeseca, ured Ujedinjenih nacija u Afganistanu (UNAMA) dokumentirao je kontinuiranu, široko rasprostranjenu diskriminaciju žena, dok Ministarstvo za širenje vrlina i sprječavanje poroka provodi stroge zakone o moralu koje je 2024. godine ratificirao vrhovni duhovni vođa Haibatullah Akhundzada.
Nalozi za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda
Talibanski zakoni o moralu zabranjuju ženama da govore ili pokazuju svoja lica u javnosti, odlaze u zabavne parkove i putuju ili jedu vani bez muškog staratelja, između ostalih ograničenja.
Ženske teretane i kozmetički saloni zatvoreni su širom zemlje.
Ranije ove godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Akhunzade i predsjedavajućeg Vrhovnog suda talibana, Abdula Hakima Haqqanija, optužujući ih za progon žena.
Talibanska administracija je odbacila naloge za hapšenje, kao i osudu UN-a zbog restriktivne politike prema pravima žena.
Iako je glavni pokretač kršenja ženskih prava u Afganistanu represivna politika talibana, globalni sukobi i promjenjivi međunarodni prioriteti počinju pogoršavati izazove s kojima se suočavaju afganistanske žene.
Održavanje fokusa na ženskim pravima
Nedavna odluka Trumpove administracije da drastično smanji svoj program pomoći, USAID, jedna je takva promjena.
Prema zagovaračkoj grupi OneAid, taj potez će Afganistan koštati više od 500 miliona dolara pomoći koja neće stići do zemlje.
"Osjeća se kao da je Zapad zaboravio Afganistan i njegove probleme, uključujući i ženska prava", kaže Rahila Yousofi, nezavisna afganistanska novinarka, koja je nedavno napustila Kabul i otišla u susjedni Pakistan.
"Afganistan se sve više gura s radara zbog novih sukoba, poput onih u Iranu i Gazi. Zapadne zemlje se također više fokusiraju na vlastite domaće probleme, očito", rekla je Yousofi za RSE u telefonskom razgovoru.
Sa pažnjom svijeta dovedenom u pitanje, mnoge afganistanske aktivistice za prava žena udvostručuju napore u nastojanju da svoj cilj zadrže u fokusu međunarodne publike.
Fawzia Koofi, bivša zastupnica i osnivačica grupe Žene za Afganistan, jedna je od aktivistica koje rade s Ujedinjenim narodima, Međunarodnim sudom pravde, Međunarodnim krivičnim sudom i grupama za ljudska prava kako bi dokumentirale ono što nazivaju "kontinuiranim teškim kršenjima" prava žena u Afganistanu.
Koofi upozorava zapadne vlade da ne napuštaju Afganistan i njegove žene, rekavši da bi "to bila greška zbog koje bi mogle zažaliti".
'Premoć' nad talibanima
Uprkos teškom siromaštvu koje je preplavilo Afganistan, talibanska administracija je odbacila zahtjeve Zapada da se za primanje pomoći postave uslovi poput poštovanja prava žena i etničkih manjina.
Umjesto toga, tvrdokorna vlada u Kabulu se okrenula zemljama poput Kine, Rusije i centralnoazijskih država koje manje pažnje posvećuju stanju ljudskih prava u Afganistanu. Uspostavili su trgovinske, ekonomske i političke veze s vladom koju predvode talibani, a koju nijedna zemlja na svijetu nije zvanično priznala.
"Zapad i dalje ima veliki uticaj na talibane", kaže Yousofi. "Talibani očajnički žele međunarodno priznanje. Zapad ne bi trebao dati legitimitet talibanskoj vladi ako ona nastavi ignorisati pritužbe naroda Afganistana."