Vlasti talibanskog režima u Afganistanu nedavno su uništile statuu iz 15. vijeka posvećenu uzbekistanskom pjesniku – da bi samo dva dana kasnije obećale da će je obnoviti.
Ovaj brzi zaokret mogao bi ukazivati na pragmatičnu stranu vladavine ove militantne grupe.
Nakon uništavanja statue 18. avgusta uslijedile su brojne kritike stanovnika Mazar-e Šarifa, na sjeveru Afganistana.
Stanovnici koji su razgovarali za Radio Slobodna Evropa (RSE) pod uslovom anonimnosti, naveli su da su vlasti raniju odluku pravdale vjerskim razlozima, tvrdeći da su slike i kipovi ljudskih bića zabranjeni prema šerijatskom pravu.
Ališer Navoj smatra se utemeljiteljem uzbekistanske književnosti i ključnom ličnošću u čagatajskom kulturnom naslijeđu koje dijele mnogi turkijski narodi Evroazije.
Afganistanska spisateljica i aktivistkinja sa sjedištem u Parizu, Saiyera Rahmani, ovu odluku nazvala je "ozbiljnim udarcem za dostojanstvo Uzbekistanca i kulturnu raznolikost u Afganistanu".
Međutim, s jačanjem kritika, priča je krenula u neočekivanom smjeru.
Talibanske vlasti održale su javni skup kojem su prisustvovali članovi diplomatske misije Uzbekistana, te su tom prilikom obećale da će obnoviti statuu.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Uzbekistana, Akror Burkanov, tada je izjavio da su "lokalne vlasti odlučile ukloniti statuu jer se smatralo da lokacija nije prikladna".
"Osim toga, afganistanski predstavnici potvrdili su svoje poštovanje prema Ališeru Navoju, važnoj historijskoj ličnosti za Afganistan i Uzbekistan, i obećali da će njegovo naslijeđe biti dostojno obilježeno. Obećali su podići novi spomenik njemu u čast, urediti okolinu, obnoviti natpise o njegovom životu i djelu, te to mjesto nazvati njegovim imenom", naveo je Burkanov na X-u.
Pitanje novca
Ovaj zaokret podsjetio je na situaciju iz prošle godine, kada su afganistanski mediji izvijestili da su talibani navodno zatražili od uzbekistanske vlade da prekine s održavanjem muzičkih nastupa u Međunarodnom trgovačkom centru u Termizu, smještenom uz granicu s Afganistanom.
Taj centar, koji je otvoren krajem avgusta 2024., funkcioniše kao zona slobodne trgovine u Uzbekistanu, gdje posjetioci, uključujući i Afganistance, mogu trgovati do 15 dana koristeći više valuta bez potrebe za vizom.
Uprkos tim navodima, muzički programi su nastavljeni, a Ministarstvo spoljnih poslova Uzbekistana je, kako se čini, pokušalo "sačuvati obraz" talibanima, navodeći da nikakav takav zahtjev nije službeno upućen.
Zašto tolika pažnja prema Uzbekistanu?
Ova dva incidenta otvaraju pitanje: zašto talibani toliko uvažavaju želje Uzbekistana?
U prošlosti, talibani su bili neumoljivi u svom nastojanju da unište ono što smatraju idolopoklonstvom. Najpoznatiji primjer je uništavanje drevnih kipova Bude u Bamijanu 2021. godine.
Odgovor bi mogao biti jednostavan – novac.
Talibani su možda procijenili da je obnova spomenika jednoj od najcjenjenijih kulturnih ličnosti Uzbekistana mali trošak koji im može donijeti značajne koristi u odnosima s Taškentom.
Od kako su se talibani vratili na vlast u Kabulu, Uzbekistan se profilisao kao ključni ekonomski partner Afganistana.
Ranije ove godine, Taškent je najavio 243 miliona dolara investicija za četiri energetska projekta u Afganistanu, uz nove trgovinske i transportne sporazume.
U maju je Uzbekistan otvorio zvanične trgovačke centre u Kabulu i Mazar-e Šarifu, u kojima posluju uzbekistanska državna preduzeća.
Afganistanska ekonomija, teško pogođena sukobima i sankcijama, uveliko se oslanja na pograničnu trgovinu i uvoz električne energije od svog razvijenijeg sjevernog susjeda.
Zemlja se trenutno suočava s katastrofalnom nestašicom hrane i ogromnim padom strane pomoći.