«Kad agencija procijeni da treba instalisati skuplju tehniku, da oni to urade, ili kad procjenjuje da treba više ljudi da oni to hoće... nego idu sa nekim minimumom obezbjeđenja, s obzirom da su to oni osigrali i oni, maltene, ponašaju se po sistemu: oni nisu na gubitku, bila pljačka ili ne bila.»
Najspektakularnija pljačka od posljednjih bila je svakako ona na sarajevskom aerodromu od 5. decembra, odakle je iz kargo magacina odneseno oko dva i po miliona maraka sarajevske ABS banke. Potom su tri dana poslije opljačkane Upi Gospodarska banka u Banjoj Luci, te Uni Kredit u Livnu. Posljednja u nizu bila je 10. decembra kada su maskirani pljačkaši iz poslovnice NLB razvojne banke u banjalučkoj robnoj kući «Boska» odnijeli oko 4.000 maraka. Građani su šokirani zbog tih dešavanja:
«Prosto ne mogu da shvatim da se to tako često događa i da se to malo bolje ne obezbijedi. Evo, ovdje, u centru. Čak su oni okolo i primijetili nešto sumnjivo - i niko ništa. Izletjeli, nisu ni maske stavili. Bože sačuvaj!»
«Ja sam mislio da je to sigurno, eto vidite da nije.»
«E tu mi nešto ne štima. Ja, ipak, vjerujem da je to neki dogovor.»
«Ja znam u Boski ovo što je bilo. Uvijek je unutra milicioner, policija mislim. Što sad nije bila?»
«Sve je više toga. Ne ide, ne ide na dobro. Razlog je sitaucija, ekonomska kriza. Razlog je ljudi nemaju para - vjerovatno to. Prvo od toga kreneš, onda dalje, teko onda ide zov za kriminalom.»
Iz banaka uglavnom stižu saopštenja kako su ispoštovali sve procedure zaštite u skladu sa zakonom, te kako se građani ne trebaju bojati za pologe jer su sredstva osigurana. Traženje izjave je Sizifov posao jer su odgovori u opljačkanim bankama slični ovom:
«Ništa zaista, mi smo u poslu velikom. Pokušajte se javiti drugi put, zaista nemamo vremana sad, ni sekundice.»
U toku 2007. godine u RS-u evidentirano je sedam pljački banaka sa ukupnom materijalnom štetom od oko 140.000 konvertibilnih maraka. Dva su slučaja rasvijetljena. U Federaciji BiH je ove godine dosta veći obim tog kriminala, gdje se dogodilo 14 pljački, sa štetom većom od 3,5 miliona maraka. Riješena su tri slučaja, kaže portparol federalnog MUP-a Robert Cvrtak:
«Prije je bila situacija da su pljačkane banke koje su na manje frekventnim mjestima, u manjim gradovima, koje su manje zaštićene. Međutim, prema sadašnjoj situaciji, vidimo da kriminalci ovog tipa ne prezaju da izvrše pljačke banaka i tamo gdje je osiguranje puno veće. Činjenica je da to rade organizirane grupe ljudi, da to rade ljudi koji najprije izvrše kompletno snimanje organizacije osiguranja i samih pošiljki trasposrta novca.»
Postoji i problem sa kojim se suočavaju sami zaštitari, a to je kako reagovati u susretu sa nerijetko do zuba naoružanim pljačkašima. Zbog toga agencije za zaštitu imovine i lica traže od vlasti da im se omoguće veća ovlaštenja, kao i da se obezbjedi duža i kvalitetnija obuka koju vrše policijske akademije u Sarajevu i Banjoj Luci. Predsjednik Udruženja menadžera sigurnosti Bosne i Hercegovine Mahir Hodžić:
«To su, dakle, dozvole korišćenja oružja. I u ovom slučaju donošenjem zakona 2002. ona je dozvoljena - međutim, ona je dozvoljena samo za jednu petinu zaštitara u Federaciji i za jednu polovinu u RS-u. Smatramo da je to nedovoljan broj komada oružja, pogotovo kada imamo u vidu da kriminalci, pogotovo zadnjih par godina, upotrebljavaju duge cijevi.»
Gojko Vasić kaže da bi bilo dobro regionalno uvezati podatke pljačkaša sa dosijeom, iz kojih bi se znalo tačno kada je koji na slobodi:
«Jer to uvijek rade ljudi koji su iz te branše. Nema tu svakodnevno da se pojavljuju nova lica da vrše te provale.»
U policijama isto tako upozoravaju da bi se banke trebale pozabaviti i efikasnijim elektronskim sistemima zaštite.
