Advokat Štediša tužitelja Republike Hrvatske Milivoj Žugić istakao je kako su sve zemlje bivše Jugoslavije pokušavale kvazipravnim aktima da otmu deviznu štednju od svojih građana, te da je Evropski sud za ljudska prava mjesto koje bi trebalo razriješiti pravne nedoumice:
«Obaspite međunarodni Evropski sud za ljudska prava sa što većim brojem tužbi. Evropski sud za ljudska prava će to većma pokloniti pažnju staroj deviznoj štednji što većma bude shvatio da je to jedan veliki i globalni problem ovih prostora.»
Štediše iz Bosne i Hercegovine, prema podacima Udruženja za povrat stare devizne štednje, potražuju od Ljubljanske i Invest banke iz Beograda oko milijardu maraka sa kamatama. Portparol Udruženja Marija Perkanović kaže da strane potpisnice imaju obavezu da razmjenjuju baze podataka:
«U jednom dijelu zajedničku problematiku sa hrvatskim građanima, a to je problematika vraćanja stare devizne štednje Ljubljanske banke. Za shodno tome našli smo načina da kroz saradnju i udruženje sa njima rješavamo problem povrata stare devizne štednje od Ljubljanske banke.»
No, Ljubljanska i beogradska Invest banka samo su dio problema koje muče štediše u Bosni i Hercegovini. Oni nisu zadovoljni ni odnosom domaćih vlasti prema vraćanju stare štednje. Posljednje u nizu zakonskih rješenja, koje je nedavno usvojio Parlament Bosne i Hercegovine, predviđa smanjenje roka za povrat štednih uloga sa 13 na 9 godina, uz obavezu da svaki štediša mora kod ovlaštenih institucija verifikovati svoju štednju. Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine Dušanka Majkić:
«S obavezom da Savjet ministara stalno vodi računa da pronalazi sredstva, odnosno da razmatra koji su to minimalni rokovi za koje bi se stara devizna štednja mogla pronaći. Prvi put je sad omogućeno da stare devizne štediše mogu da računaju da će se prema dugu, prema staroj deviznoj štednji odnositi kao prema vanjskom dugu. Mislim da je značajan napredak učinjen jer je BiH u međuvremenu prihvatila da pomogne, dakle ona nema ključnu ulogu, ali da pomogne u bilateralnim razgovorima sa zemljama Slovenijom, zbog Ljubljanske banke, i Srbijom, zbog Invest banke, u pokušaju da se taj problem prevaziđe.»
Predsjednik Udruženja za povrat stare devizne štednje u BiH Svetozar Nišić kaže da štediše nisu zadovoljne novim rješenjem, te da je njihov zahtjev da štednja bude isplaćena u roku od 7 godina. Isto tako štediše se protive i, kako kažu, nezakonitoj verifikaciji:
«Devizni štediša od iduće godine, od januara mjeseca, poslije ovih hiljadu ili dvije što je dobio, ide na berzu da prodaje svoju deviznu štednju, ono što mu se doda, a oni već trljaju ruke kako će to za 10, 20 posto ovi stari ljudi, bolesni - ne vidi i ne čuje, on će da ide na berzu. Ti ljudi bi ostali bez svoje devizne štednje, to je bio njihov cilj.»
Nišić tvrdi da je ukupno u Bosni i Hercegovini bilo više od milion i sto hiljada štediša, te da ukupan dug države prema njima iznosi oko 3 milijarde i 300 miliona maraka. Dušanka Majkić smatra da te podatke treba posmatrati sa rezervom:
«Ne znamo koliko godina ćemo vraćati deviznu štednju kad ne znamo kolike su ukupne obaveze. Dakle, prvo tražimo da se verifikacija izvrši.»
Štediše svoja prava traže dalje pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu. Do sada je podneseno oko 20.000 tužbi. Pred Sudom u Strazburu trenutno je u postupku oko 500 tužbi protiv Bosne i Hercegovine, od čega se najviše odnosi na staru deviznu štednju, kaže agent BiH pred Sudom za ljudska prava Monika Mijić:
«Što je za broj stanovnika BiH koji iznosi oko 4 miliona veoma veliki broj. Inače, jedan usporedni podatak da Holandija koja ima 16 miliona stanovnika u prosjeku zaprima godišnje oko 500 tužbi, a BiH preko 300 tužbi, što znači da u odnosu na broj stanovnika BiH ima veoma visok broj predmeta pred Evropskim sudom. To ukazuje, zapravo, na stanje poštivanja ljudskih prava u BiH.»
Nišić je najavio da će nezadovoljne štediše uskoro početi i sa blokadom banaka sve dok se konačno ne istraži gdje je nestao njihov novac, te dok vlasti ne pristanu na njihov rok za isplatu štednje.
