Prvi je nakon poništavanja diploma reagovao visoki predstavnik Kristijan Švarc Šiling tražeći od novooformiranih vlasti da konačno usvoje državni zakon o visokom obrazovanju, a stanje u toj oblasti je nazvao haosom. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
«Iako su organi vlasti RS-a reagovali odlučno, to je samo jedan od brojnih primjera da se studenti kažnjavaju zbog institucionalnih propusta. Kao odgovor na takvu situaciju gospodin Švarc Šiling pozvao je članove Parlamentarne skupštine BiH da razmotre i usvoje zakon o visokom obrazovanju koji uživa široku podršku u cijeloj zemlji. Iako on neće sam po sebi riješiti probleme univerzitetskog sektora, taj zakon predstavlja ogroman korak ka rehabilitaciji visokog obrazovanja u ovoj zemlji.»
Kakva je slika u visokom obrazovanju govori i podatak da ne postoji jedinstvena evidencija, niti bilo koja institucija može reći koliko danas u Bosni i Hercegovini postoji privatnih i državnih fakulteta. Jedino je vidljivo da privatni fakulteti niču kao pečurke i to pod sumnjivim okolnostima, a haosa ne bi bilo kada bi postojala kontrola fakulteta na državnom nivou, kaže profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović:
«Više niko ne zna čije su diplome validne, čije nisu, ko radi po uzusima bolonjskog procesa, ko ne radi. Opšti haos. Trebalo je, po mom sudu, ostati pri postojećim zakonima kad je riječ o uslovima za osnivanje visokoškolskih institucija, a ne ovako raditi da maltene svaki grad, svaki gradić može da osnuje neki fakultet. To se pretvorilo, nažalost, u jedan morbidan biznis.»
Već nekoliko godina ne može se postići kompromis oko državnog zakona o visokom obrazovanju. Tako su univerziteti sami počeli ponešto da primjenjuju iz bolonjskog procesa. U Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a kažu da su odlučni zavesti red u oblasti visokog školovanja u tom entitetu. Tako je prošle godine usvojen entitetski zakon o visokom obrazovanju po bolonjskim standardima, a ministar Anton Kasipović najavljuje kako će se u narednih nekoliko dana saopštiti i novi rezultati provjere diploma:
«Nije ugodno poništavati diplome, ali ja zaista mislim da je neophodno. Zar nije ugrožen interes redovnih studenata, onih koji na regularan način diplomiraju, ako neko prije njih dobije posao na temelju neregularne diplome?»
Ranko Bakić vlasnik je Fakulteta za poslovni menadžment iz Gradiške na kojem je entitetsko Ministarstvo prosvjete poništilo ravno 125 diploma. Bakić kaže da ne vidi razlog poništavanja diploma, te tvrdi da je njegov fakultet sve radio po zakonu:
«Postoje pravosudne institucije i mi ćemo svoje pravo potražiti na redovnom sudu i smatramo da je to napad političke prirode da bi mi se ispostavio račun za kampanju koju sam vodio, jer sam kao najveći opozicionar Milorada Dodika bio u poziciji da kritikujem gospodina Dodika u kampanji.»
U maju mjesecu u Londonu će biti održan sastanak ministara obrazovanja iz cijele Evrope na kojem će, između ostalog, biti ocijenjeno i šta je Bosna i Hercegovina učinila na primjeni bolonjskog procesa. Švarc Šiling je kazao da je na posljednjoj konferenciji u Bergenu BiH dobila veoma lošu ocjenu, te da je to sramota za cijelu zemlju. Profesorica Prirodnomatematičkog fakulteta iz Sarajeva Lamija Tanović kaže da BiH i dalje daleko zaostaje u reformi za većinom evropskih država, uglavnom zato što na državnom nivou nije urađeno ništa u cilju ujedinjenja i standardizacije visokog obrazovanja:
«2005. godine mi smo bili tri posljednje: Srbija, Andora i BiH. Ako budu objektivno ocjenjivali, mi nismo odradili dugove koje smo bili dužni da napravimo od 2003. do 2005. Od 2005. do 2007. mi smo dobili nove zadatke. Te nove zadatke ne da nismo odradili nego vjerujte naši ministri, naše institucije nisu ni pročitali šta je to šta treba da urade. Pa vi sad vidite kako će nam biti.»
Tanovićeva je kazala da se ni izbliza ne može govoriti o redu i adekvatnoj primjeni bolonjskog procesa, jer oblašću visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini danas rukovodi devet ministarstava - i to po isto toliko različitih zakona.
«Iako su organi vlasti RS-a reagovali odlučno, to je samo jedan od brojnih primjera da se studenti kažnjavaju zbog institucionalnih propusta. Kao odgovor na takvu situaciju gospodin Švarc Šiling pozvao je članove Parlamentarne skupštine BiH da razmotre i usvoje zakon o visokom obrazovanju koji uživa široku podršku u cijeloj zemlji. Iako on neće sam po sebi riješiti probleme univerzitetskog sektora, taj zakon predstavlja ogroman korak ka rehabilitaciji visokog obrazovanja u ovoj zemlji.»
Kakva je slika u visokom obrazovanju govori i podatak da ne postoji jedinstvena evidencija, niti bilo koja institucija može reći koliko danas u Bosni i Hercegovini postoji privatnih i državnih fakulteta. Jedino je vidljivo da privatni fakulteti niču kao pečurke i to pod sumnjivim okolnostima, a haosa ne bi bilo kada bi postojala kontrola fakulteta na državnom nivou, kaže profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović:
«Više niko ne zna čije su diplome validne, čije nisu, ko radi po uzusima bolonjskog procesa, ko ne radi. Opšti haos. Trebalo je, po mom sudu, ostati pri postojećim zakonima kad je riječ o uslovima za osnivanje visokoškolskih institucija, a ne ovako raditi da maltene svaki grad, svaki gradić može da osnuje neki fakultet. To se pretvorilo, nažalost, u jedan morbidan biznis.»
Već nekoliko godina ne može se postići kompromis oko državnog zakona o visokom obrazovanju. Tako su univerziteti sami počeli ponešto da primjenjuju iz bolonjskog procesa. U Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a kažu da su odlučni zavesti red u oblasti visokog školovanja u tom entitetu. Tako je prošle godine usvojen entitetski zakon o visokom obrazovanju po bolonjskim standardima, a ministar Anton Kasipović najavljuje kako će se u narednih nekoliko dana saopštiti i novi rezultati provjere diploma:
«Nije ugodno poništavati diplome, ali ja zaista mislim da je neophodno. Zar nije ugrožen interes redovnih studenata, onih koji na regularan način diplomiraju, ako neko prije njih dobije posao na temelju neregularne diplome?»
Ranko Bakić vlasnik je Fakulteta za poslovni menadžment iz Gradiške na kojem je entitetsko Ministarstvo prosvjete poništilo ravno 125 diploma. Bakić kaže da ne vidi razlog poništavanja diploma, te tvrdi da je njegov fakultet sve radio po zakonu:
«Postoje pravosudne institucije i mi ćemo svoje pravo potražiti na redovnom sudu i smatramo da je to napad političke prirode da bi mi se ispostavio račun za kampanju koju sam vodio, jer sam kao najveći opozicionar Milorada Dodika bio u poziciji da kritikujem gospodina Dodika u kampanji.»
U maju mjesecu u Londonu će biti održan sastanak ministara obrazovanja iz cijele Evrope na kojem će, između ostalog, biti ocijenjeno i šta je Bosna i Hercegovina učinila na primjeni bolonjskog procesa. Švarc Šiling je kazao da je na posljednjoj konferenciji u Bergenu BiH dobila veoma lošu ocjenu, te da je to sramota za cijelu zemlju. Profesorica Prirodnomatematičkog fakulteta iz Sarajeva Lamija Tanović kaže da BiH i dalje daleko zaostaje u reformi za većinom evropskih država, uglavnom zato što na državnom nivou nije urađeno ništa u cilju ujedinjenja i standardizacije visokog obrazovanja:
«2005. godine mi smo bili tri posljednje: Srbija, Andora i BiH. Ako budu objektivno ocjenjivali, mi nismo odradili dugove koje smo bili dužni da napravimo od 2003. do 2005. Od 2005. do 2007. mi smo dobili nove zadatke. Te nove zadatke ne da nismo odradili nego vjerujte naši ministri, naše institucije nisu ni pročitali šta je to šta treba da urade. Pa vi sad vidite kako će nam biti.»
Tanovićeva je kazala da se ni izbliza ne može govoriti o redu i adekvatnoj primjeni bolonjskog procesa, jer oblašću visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini danas rukovodi devet ministarstava - i to po isto toliko različitih zakona.
