Dostupni linkovi

Za prekid protesta organizatori čekaju sprovođenje obećanja vlasti u Srbiji


Protestne blokade u Nišu, decembar 2021.
Protestne blokade u Nišu, decembar 2021.

“Ukoliko u petak (10. decembra) Narodna skupština ne izglasa izmene (Zakona o referendumu, prim. aut.), izaći ćemo ponovo na autoputeve.“

Ovo je 9. decembra za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao Savo Manojlović iz pokreta „Kreni-Promeni“, koji je predvodio protestne blokade u Srbiji zbog izmena Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu.

Nakon dva vikenda blokada saobraćaja širom Srbije predsednik države Aleksandar Vučić potvrdio je na konferenciji za novinare da postoje propusti kod oba zakona.

Zbog toga je najavio da će izmene Zakona o eksproprijaciji biti povučen sa agende i iz procedure, dok će onaj o referendumu biti izmenjen.

Istog dana najavljeno je da će sednica parlamenta na kojoj će biti izmene Zakona o referendumu biti održana 10. decembra.

Manojlović je dodao da, ukoliko Skupština izglasa tražene izmene zakona, održaće se protest 11. decembra na kome će građani proslaviti jer su zahtevi ispunjeni, ali da u tom slučaju nema više razloga za daljim blokadama saobraćaja.

Neslaganja oko nastavka protesta i blokada

Ipak, na društvenoj mreži Fejsbuk oglasio se 9. decembra i Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), takođe jedan od organizatora protestnih blokada saobraćajnica, porukom da će se protesti u nekom obliku nastaviti kao vid pritiska na Narodnu skupštinu.

U objavi se takođe poručuje i da je „dug put“ do konačne pobede.

Oni su u objavi, između ostalog, naveli da su kao savez nastali „zbog najave i pripremnih radnji za otvaranje rudnika litijuma na više lokacija u Srbiji“.

Privatna kompanija “Rio Tinto” zainteresovana je za ekploataciju rude litijum na zapadu Srbije, za šta trenutno čeka neohodne dozvole vlasti.

„Konačnim ostvarenjem svog cilja smatramo obustavljanje svih istraživanja i zabranu eksploatacije rudnih bogatstava, prevashodno rude litijuma, od strane inostranih kompanija na teritoriji Republike Srbije“, navodi se u saopštenju SEOS.

Savo Manojlović navodi da spomenuta situacija sa eksploatacijom litijuma i gradnjom rudnika u zapadnoj Srbiji koji planira kompanija "Rio Tinto" jeste bio jedan od razloga protesta, ali da se protesti ne mogu nastaviti dok se taj zahtev pravno ne formuliše.

„Suštinsko pitanje je šta tražimo, ne možemo apstraktno reći ,nećemo Rio Tinto', mi smo imali predlog da se zakonom zabrani eksploatacija litijuma, što nije moguće sprovesti zakonom na način na koji je predloženo“, rekao je Manojlović za RSE.

Manojlović je rekao da će njegov pokret podržati proteste i akcije „ukoliko se budu vršili dalji pravni ustupci toj kompaniji“.

Koji su bili zahtevi protesta?

Savo Manojlović je 7. decembra rekao da protesti neće stati dok ne budu ispunjeni zahtevi vezani za izmene Zakona o referendumu i povlačenje Zakona o eksproprijaciji.

Kada je reč o Zakonu o referendumu, jedan od zahteva se odnosio na ukidanje plaćanja overe potpisa u okviru narodne inicijative. Naime, zakon predviđa plaćanje naknade za overu potpisa u iznosu od 40 dinara (0,3 evra) po potpisu za podnošenje narodne inicijative, odnosno za referendum koji iniciraju građani.

Druga dva uslova bila su vezana za biračke odbore, odnosno da građani imaju predstavnike koji kontrolišu proces glasanja.

Naime, članovi glasačkih odbora koji rukovode procesom glasanja na referendumu, obezbeđuju pravilnost i tajnost glasanja, imenuju se, kako se navodi u ovom zakonu, na predlog poslaničkih odnosno odborničkih grupa koje su na dan raspisivanja referenduma zastupljene u skupštini. Organizatora protesta su tvrdili da će, zbog toga, uticaj političara na referendum biti ojačan.

Treći uslov, kako je Manojlović rekao, u vezi je sa rokom važenja referenduma – budući da u zakonu piše da nakon godinu dana može da se ponovi referendum ukoliko su građani glasali protiv određene odluke.

"To znači da će u nedogled moći da se ponavlja referendum ako niste zadovoljni njegovim ishodom", rekao je Manojlović 7. decembra na konferenciji za novinare.
Vučić je u svojoj izjavi 8. decembra potvrdio mane na koje su upozorili demonstranti i najavio promenu ovog zakona.

Organizatori protesta su tražili i povlačenje izmena Zakona o eksproprijaciji, što je takođe učinjeno.

Prilazi mostu Gazela u centru Beograda, tokom demonstracija 4. decembra 2021.
Prilazi mostu Gazela u centru Beograda, tokom demonstracija 4. decembra 2021.

Jedan od razloga za taj zahtev bio je to što ovaj zakon, za razliku od starog, dozvoljava eksproprijaciju zemljišta i kuća i zbog projekata od značaja za Srbiju, a za koji je prethodno zaključen međunarodni ugovor u kojem je jedan od potpisnika Srbija.

Na ovaj način zakonom se omogućava da se zemljište može eksproprisati i za potrebe raznih projekata koji realizuje privatna kompanija ukoliko je Srbija za taj projekat zaključila međunarodni ugovor.

Druga primedba izneta na protestima bila je da se izmenama zakona građanima u kratkom roku zauzima imovina.

Izmene zakona, između ostalog, predviđaju i da građani, za čiju imovinu postoji predlog za eksproprijaciju, o tome mogu da se izjasne u roku od pet dana, dok sadašnji zakon ne predviđa nikakav rok.

Zahtevi da se spreči eksploatacija jadarita

Donošenje izmena Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu povezivano je sa interesima kompanije „Rio Tinto“. Tvrdnja demonstranata je bila da ti zakoni omogućavaju da „Rio Tinto“ lakše zauzme imovinu građana u cilju gradnje rudnika.

Ove tvrdnje zvaničnici Srbije su negirali, a sama kompanija negirala je kritike i navela da će raditi u skladu sa svim ekološkim standardima.

Šta je od zahteva ispunjeno?

Vučić je 8. decembra rekao da je potpisao odluku da se izmene i dopune Zakona o eksproprijaciji vrate Skupštini, kao i da je prihvatio predloge o Zakonu o referendumu.

"Ovim su svi zahtevi koji su ispostavljeni u potpunosti ispunjeni. Neki su bili opravdani, a neki su, iz mog ugla, u potpunosti politički hir", rekao je Vučić na konferenciji za medije u Predsedništvu Srbije.

Inače, Skupština Srbije je krajem novembra usvojila izmene Zakona o eksproprijaciji, kao i novi Zakon o referendumu.

Predsednik Srbije je Zakon o referendumu potpisao, što znači da je on stupio na snagu, dok izmene Zakona o eksproprijaciji nije potpisao navodeći da ima manjkavosti.

Zakon o referendumu „na popravci“, Vučić prihvatio predloge

Kada je reč o Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi, Vučić je rekao da je prvobitno potpisao taj akt jer u njemu nema ništa protivustavno, ali je dodao da je od građana dobio mnogo primedbi na taj zakon.

On je rekao da je prihvatio predlog da se ukinu takse (plaćanje overe) na potpise prikupljene u narodnoj inicijativi, kao i predlog da se referendum po istom pitanju ne može ponoviti u roku od najmanje četiri godine.

Prema sadašnjem zakonskom rešenju, referendum se može ponoviti u roku od godinu dana ako su građani glasali protiv određene odluke koja je predmet referenduma.

Vlada je na sednici 8. decembra predložila Narodnoj skupštini izmene i dopune Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, u članovima koji se odnose na overu potpisa, predstavnike ovlašćenog predlagača u organu za sprovođenje referenduma (glasačkim odborima), kao i na rok za ponovno raspisivanje referenduma.

Zakon o eksproprijaciji povučen, najavljena široka javna rasprava

Vučić je rekao da su izmene Zakona o eksproprijaciji prvobitno predložene kako bi se ubrzale procedure u vezi sa infrastrukturnim projektima.

Ipak, Vučić je istakao da je su izmene ovog zakona imale nedostatke.

„To su rokovi koji se daju sopstveniku (vlasniku, prim. aut) nepokretnosti, zemljišta ili kuće, da mora da prihvati odluke Uprave prihoda, rokovi za žalbu su bili vrlo kratki, tri do pet dana", rekao je Vučić.

Naime, reč je o tome da izmene zakona daju građanima, za čiju imovinu postoji predlog za eksproprijaciju, rok od pet dana da se izjasne o tome.

Vučić je ocenio da javne rasprave u vezi sa ovim izmenama nije bilo uz "čudno objašnjenje" da je u toku pandemija COVID-19.

„Moj predlog Vladi Srbije je da ne donosi nekakav novi zakon o eksproprijaciji nego da napravi najširu javnu raspravu, pa da vidimo možemo li da dođemo do širokog društvenog konsenzusa, jer bez toga ne možemo da imamo Zakon o eksproprijaciji“, rekao je Vučić.

Vlada Srbije je 8. decembra saopštila da je donela odluku da iz skupštinske procedure povuče Zakon o eksproprijaciji, koji je Skupštini Srbije na ponovno odlučivanje vratio predsednik države.

Javna debata o rudniku “Rio Tinto”

Prema Vučićevim rečima, rudarska kompanija „Rio Tinto“ je podnela zahtev za izmene područja posebne namene, u kojem traže da se izmesti deponija (rudnika) u najplodniji deo Jadra (dolina reke Jadar u zapadnoj Srbiji). On je rekao da za to nisu dobili odobrenje Vlade Srbije.

„Moj apel Vladi Srbije je da se to ne dogodi. Mislim da zbog smanjenja troškova jedne inostrane kompanije nemamo pravo da uništavamo živote većeg broja ljudi nego što je to bilo predviđeno prvobitnim planovima“, rekao je Vučić.

On je ponovio i da je potrebna javna debata o tome „hoćemo li mi rudnik ili ne“.

Pojedini organizatori protestnih blokada, takozvano zeleno-levi blok (Zajedno za Srbiju, Ne davimo Beograd i Ekološki ustanak) u decembru su formulisali novi zahtev protesta, između ostalog, da se usvoji zakon kojim se "briše" plan o otvaranju rudnika litijuma u Jadru, ali o ovom zahtevu nije postignut konsenzus svih organizatora.

Englesko-australijska multinacionalna kompanija „Rio Tinto“ saopštila je u septembru da ima razumevanja za zabrinutost koju građani Srbije iskazuju u pogledu zaštite životne sredine i pozvala ih da se informišu o činjenicama u vezi projekta Jadar.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG