Bosna i Hercegovina (BiH) ima obavezu zaštiti Trgovsku goru na kojoj Republika Hrvatska (RH) planira gradnju odlagališta radioaktivnog nuklearnog otpada, poručeno je sa okruglog stola “Trgovska gora: aktuelno stanje iz ugla struke” održanog u nedjelju u Sarajevu.
Navodi se kako je zbog toga neophodno što prije formirati ekspertski i pravni tim koji će iskoristiti sve mehanizme, konvencije i protokole Evropske unije o prekograničnoj saradnji, te osporiti lokaciju gradnje deponije.
Učesnici okruglog stola bili su zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH Saša Magazinović i Jasmin Emrić, te predstavnik Regulatorna agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević.
Magazinović je naveo da se i dalje provode aktivnosti u Hrvatskoj na gradnji postrojenja na Trgovskoj gori da je već izabran tim za izradu studije uticaja na okoliš.
„Ja nemam problem kada Republika Hrvatska radi u svom interesu, ali imam problem sa ljudima u Bosni i Hercegovini koji rade u interesu Hrvatske“, rekao je Magazinović i dodao da je 'jednako tako i u drugim slučajevima kada ljudi zastupaju interese susjednih a ne svoje države'.
On je izjavio kako misli da „ima neka pozadina zbog čega ljudi iz BiH rade u interesu drugih država i šta dobijaju zauzvrat“.
Na pitanje novinara da kaže o kojim ljudima je riječ, Magazinović je naveo kako je u ‘ovom slučaju konkretno je to ministrica Turković’.
“Ako se njoj ne sviđa neko ime u ekspertnom timu, kao član Vijeća ministara može predložiti zamjenu i završiti posao. Zašto tri mjeseca razmišlja ko joj se ne sviđa?”, odgovorio je Magazinović.
Podsjetimo, 30. juna je na sjednici Vijeća ministra BiH, na zahtjev ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, s dnevnog reda je skinuta odluka o imenovanje ekspertne grupe koja treba imati ključnu ulogu za nastavak borbe protiv izgradnje odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada na spomenutoj lokaciji.
Predstavnik Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH, Emir Dizdarević je rekao da bi se na tom odlagalištu skladištio kontaminirani materijal koji je nastao korištenjem nuklearke u Krškom.
Naglasio je i to kako još ‘nije precizno odvojena srednja radioaktivnost od niske’, te da bi se to ‘trebalo zapakovati i staviti u jedno od skladišta’
Zastupnik u PDPS BiH, Jasmin Emrić je naveo da je veliki rizik za ljude i okolinu živjeti pored odlagališta radioaktivnog otpada, te kako je ‘nepravedno da se toj regiji gradi postrojenje koje će imati trajno negativne posljedice’.
Učesnici okruglog stola pozvali svu vlasti u BiH, posebno Vijeće ministara BiH da što prije formiraju ekspertni i pravni tim koji bi iskoristio sve mogućnosti da se obustavi gradnja Centra za odlaganje radioaktivnog i nukearnog otpada na Trgovskoj gori.
Odlaganje nuklearnog otpada u Trgovskoj gori je izuzetno važno ekološko i političko pitanje o kojem postoji jedinstven stav u BiH.
Bosanskohercegovačke vlasti na svim nivoima protive se otvaranju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje oko 250.000 ljudi koji žive u 13 opština u slivu rijeke Une.
Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada (RAO), iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
