Nakon što je Bosna i Hercegovina, dobila mišljenje Evropske komisije (EK) o njenom zahtjevu za članstvo u Evropskoj Uniji (u okviru Izvještaja o proširenju za zemlje Zapadnog Balkana), otvorena je rasprava o tome mogu li na putu do članstva u EU, a prije toga do kandidatskog statusa, biti ispunjeni postavljeni kriteriji. Jer, radi se o spisku problema s kojim je ova zemlja suočena godinama ili decenijama bez rješenja, što znači da se za BiH nastavlja težak put do članstva u evropskoj porodici naroda. Takođe se postavlja pitanje: da li je mišljenje EK donijelo negativne ili pozitivne vijesti za BiH?
Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) kaže :
"Jedina pozitivna vijest je to što je mišljenje EK uopšte objavljeno, iako BiH kasni devet godina za Crnom Gorom i Albanijom, a osam godina u odnosu na Srbiju. Činjenica da je mišljenje tu i da se mnogo jasnije, bez pretjerane politizacije može vidjeti gdje je BiH, koliko je daleko od EU, u odnosu na standarde i zakone u zemljama članicama. I, tu je kraj dobrim vijestima. EK nije preporučila zemljama članicama da BiH dodijele kandidatski status, a za otvaranje pregovora je postavila listu od 14 kriterija koji zahtijevaju fundamentalne promjene u institucionalnom i zakonodavnom okviru BiH. Radi poređenja, slično mišljenje je dobila Albanija 2010. godine, njoj je trebalo skoro četiri godine da bi došla do kandidatskog statusa a poslije osam i po godina od objavljivanja mišljenja za Albaniju, ona još nije otvorila pregovore o članstvu EU.
Lista zadataka, to su sve problemi koji su se znali, ali nikada nisu stavljeni u okvire procesa priključenja Evropskoj uniji. Sada nam se stavljaju u okvir, u trenutku kada je pod određenim upitnikom politika proširenja, odnosno pitanje ozbiljnih namjera EU prema zemljama Zapadnog Balkana i njihovoj perspektivi članstva ili, da tako kažem, u korist naše štete", kaže Ćerimagić.
Evropska komisija zastupa stav da bi se pregovori o pristupanju trebalo otvoriti kada BiH postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo posebno u političkom segmentu. Profesor Univerziteta u Banjaluci, Miodrag Živanović smatra da je Brisel bio blag u svojim ocjenama u odnosu na aktuelnu situaciju jer je, kako kaže, trebalo mnogo oštrije upozoriti BiH na to gdje se nalazi i da na postojeći način neće postići napredak. Problem nije samo u tome što vlast na državnom nivou ni u Federaciji nije formirana ili što je Parlament BiH u potpunoj blokadi, kaže Živanović.
"Radi se o tome da su naše institucije, barem ove koje su formirane nakon prethodnih izbora, jednostavno postale ruglo i sramota za bh. društvo i za državu Bosnu i Hercegovinu. Ja ću to reći samo kroz jedan primjer. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u jednoj rečenici rekao je nespojive stvari koje su protiv osnovnih evropskih vrijednosti, a kolektivni šef države bi trebao da bude na čelu realizacije svih onih zadataka što ih je Brisel postavio.
Dodik je rekao da je protiv toga da se uopšte građani pominju u našim ustavima u Bosni i Hercegovini, jer mi moramo biti isključivo pripadnici etničkih zajednica, dakle, Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Jedno s drugim ne ide, odrednica građani pripada osnovnim vrijednostima Evrope. E, sad, šta raditi sa takvim ljudima koji su, nažalost i na čelu takve institucije, a koji javno kažu da su protiv evropskih vrijednosti, a hoće da idu u Uniju i praviće garancije da će nas odvesti tamo.
Ne vjerujem da se sa ovakvim rukovodstvima uopšte može išta učiniti na primjeni ili na realizaciji pomenutih zadataka", kaže Živanović.
Nakon što je objavljeno Mišljenje EU, saopštenjem se oglasio član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji se posebno osvrnuo na zahtjev da Bosna i Hercegovina treba da uskladi svoj ustavni okvir sa evropskim standardima.
"Smatram da, pod temeljnom usklađenosti, Ustavom utvrđenu zaštitu kolektivnih prava treba izmijeniti u zaštitu individualnih prava svih građana BiH, onako kako je to rečeno u presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, u paketu Sejdić i Finci i druge vezane presude. Za BiH najvažnija je presuda u predmetu Zornić", ističe Komšić navodeći dio iz presude koja glasi:
..."S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandiduje na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine."
- Šest godina od presude Sejdić - Finci
- Slučaj Zornić: I oktobarski izbori izvan okvira i kriterija evropskog društva?
Profesor Miodrag Živanović apostrofira politički komplikovano ustavno uređenje BiH, što smo po sebi blokira pozitivne inicijative.
"Evropa ne može razumjeti naš deformisani, naopačke, naglavačke okrenut politički sistem, gdje je nemoguće, čak i da hoćemo, napraviti dogovore i kompromise. Evo, čak su sada, kod izrade odgovora na Upitnik, čak su i kantoni dobili poziciju međunarodnog subjekta. I kako sada tih trideset, pedeset, ne znam ni ja više koliko naših subjekata i institucija usaglasiti, koliko nam treba vremena? Otuda mislim da mi nemamo zapravo nikakve šanse ako Brisel bude dobro razumio ovo naše nerazumijevanje postojećeg stanja. A čini mi se, onda treba da vidimo šta nam je raditi – ili se zatvoriti u palanački način života, ostati unutar plemenskog uređenja, unutar tog tribalizma, i raditi samo na tome da naše svijesti, naši mozgovi, da kažem narodski, budu i dalje lobotomirani, zatvoreni u ono što je redukcija života, do kraja kojeg ne poznaje niti jedna zemlja danas u svijetu", ističe Živanović.
Uz Mišljenje EK, koje navodi 14 ključnih prioriteta u četiri oblasti, koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuke za otvaranje pregovora, objavljen je i Analitički izvještaj na 180 strana. U njemu sepo prvi put, upoređuje situacija u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU.
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH, Edin Dilberović, ističe da je EK preporučila Vijeću EU da razmotri mišljenje EK i preduzimanje mjera po ključnim prioritetima nakon formiranja vlasti u BiH.
"Za politički kriterij je ocijenjeno da BiH treba uložiti znatne napore da bi ga u dovoljnoj mjeri ispunila, za ekonomski - da je BiH postigla određeni stepen makroekonomske stabilnosti ali su potrebne daljnje aktivnosti da bi postala funkcionalna tržišna ekonomija. Za sposobnost preuzimanja pravne stečevine ocijenjeno je - BiH je umjereno spremna u dva poglavlja: sloboda kretanja kapitala i pravo intelektualnog vlasništva, određeni stepen je dostigla u 16 poglavlja, a u ranoj fazi spremnosti je u 15 poglavlja. Mišljenje je nastalo na osnovu Odgovora na skoro 4.000 pitanja Evrospke komisije koje je pripremila BiH, na osnovu nalaza 22 ekspertske misije koje su dolazile u zemlju, te niza informacija koje različitim kanalima stižu do EU", izjavio je Dilberović na konferenciji za novinare.
Povodom dokumenta Evropske komisije, na Konferenciji za novinare u Banjaluci je govorio ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak. Na pitanje, može li BiH do kraja ove godine dobti status kandidata, Crnadak je odgovorio ovako: "Mi ćemo nastaviti pozivati za kandidatski status u ovoj godini, ali s ovakvom političkom klimom u BiH nisam siguran da ćemo to dobiti. Nadam se da će i najvažniji predstavnici međunarodne zajednice u BiH biti aktivniji o ovim pitanjima, jer oni su uglavnom šutjeli na stvari poput direktnih prijetnji biračima, potpune stranačke kontrole nad nekim RTV servisima i tako dalje."
Facebook Forum