Dr Kadrija Hodžić, redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli, urednik nekoliko časopisa za ekonomiju, član Ekonomskog odbora Akademije nauka i umjetnosti BiH, govori o ekonomskoj situaciji u BiH i efektima dosadašnjih reformi koje su pokrenute 2015. godine na osnovu Njemačko - Britanske inicijative. Smatra da se uspjeh reformi treba mjeriti prije svega efektima odnosno boljitku koji donose građanima.
RSE: Profesore Hodžiću, na sastanku lidera zemalja zapadnog Balkana u Berlinu u fokusu su bila politička pitanja. Ipak, da li je trebalo više govoriti o privrednom razvoju i što mislite da li je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, mogao nametnuti kao temu privredni razvoj BiH? Tim prije što su zemlje EU praktično kreirale paket socijalno-ekonomskih reformi poznat kao reformska Agenda za BiH.
Hodžić: U sadržajnom smislu da. Dakle, moglo se očekivati da premijer Zvizdić promovira i traži podršku u ekonomskom razvoju BiH. To što nije, znači da su mu bila značajnija politička pitanja koja predstavljaju blokadu svih ekonomskih pitanja u BiH. Naravno, taj razgovor je morao i da završi u sređivanju aktuelnih političkih prilika. Zato se onda može reći da se premijer Zvizdić korektno ponašao.
RSE: Zanimljiv je proces provođenja reformske agende 2015. – 2018. Vidite li Vi efekte agende ili se ona samo provodi u reguliranju zakona?
Hodžić: Iz Vladinih krugova, onih na nivou entiteta i države BiH iznose se zavidni rezultati uspješne razvijenosti mjera iz reformske agende 2015. – 2018. Kvantifikacije idu čak dotle se tvrdi da je 90 posto mjera ostvareno ali malo je toga što se suštinski uspjelo provesti od zadanih principa i smjernica o jačanju vladavine prava, fiskalnoj održivosti, efikasnoj i pravednoj javnoj upravi, održivoj ekonomiji i socijalnoj osjetljivosti.
Mnogi domaći analitičari dovode u sumnju iznesene procente. Svi nivoi državne vlasti koji su usvojili dokument s kolokvijalnim nazivom „Agenda“ su zapravo pokazali da uopće nisu razumjeli zašto je Agenda i donijeta. Ako bi nam bilo dopušteno da budemo maliciozni, možemo onda čak tvrditi da to i nisu htjeli da razumiju. Dakako, bilo je puno lakše kroz sadržaj Agende ili kroz akcioni plan pretvoriti njen sadržaj u 74 mjera i aktivnosti i zatim proglasiti da je od toga nekih 65 mjera provedeno, a da su ostale mjere i aktivnosti u toku provođenja i tvrditi da je odrađen dobar posao. Istina, ostvarene su neke pozitivne stvari kao što je smanjenje nezaposlenosti, mada je i to odraz odlazaka iz zemlje. Zatim, neki od budžeta su konsolidovani, ali samo neki. Došlo je do izvjesnog ograničavanja javne potrošnje, ali ne i dovoljno.
RSE: Što je ono što nije ostvareno?
Hodžić: To je tih famoznih 10 posto u logici kvantifikacije razvojnosti mjera iz Agende, a oni se tiču uspostavljanja vladavine prava i nezavisnog sudstva, zatim funkcioniranje javnog sektora uključujući opstajanje njegovog netransparentnog djelovanja kroz korupciju, javne nabavke i netransparentna zapošljavanja u javnom sektoru. Imamo odsustvo strukturalnih reformi što je vidljivo na primjeru neusvajanja zakona o doprinosima i dohotku koji je trebao rasteretiti realni sektor, da proširi poreznu osnovicu, da poveća zaposlenost. Zatim, neusvajanje prijedloga zakona o obrtu. Sada gledajte, usvojeni, ali u najmanju ruku nekorektni sadržaj zakona o državnoj službi u Federaciji BiH, otvara mogućnost za sumnjiva zapošljavanja i kršenja prava na rad zaposlenika koji nisu članovi političkih stranaka.
RSE: Konkretno, po Vama, gdje Agenda politički pala?
Hodžić: Od političkih intoniranih blokada u donošenju zakona kao eklatantan primjer vrijedi pomenuti neusvajanje zakona o oporezivanju kladionica od strane Parlamenta Federacije BiH. I gledajte šta se desilo, faktički tri milijarde konvertibilnih maraka (KM) što iznosi milijardu i po eura godišnjeg prometa, od klađenja ostaje neoporezovano jer se isplate igara na sreću do 100 KM ne oporezuju. To generira manji priliv u javne budžete od nekih 300 miliona KM ili 150 miliona eura, godišnje. Također, vrijedi kratko rezimirati razloge neostvarivosti reformske agende 2015.-2018. Oni su isključivo, ali zaista isključivo političke prirode ili utjecaja interesnih krugova koje pojedine političke opcije opslužuju.
RSE: Međutim, već se govori o donošenju nove Agende, odnosno „Agende 2“. Šta Vi mislite o tome?
Hodžić: Hvale vrijedna je ponovna Njemačko – Britanska inicijativa kojoj je pridružena i američka strana o definiranju sadržaja neke nove reformske agende koja bi se provodila u sljedeće četiri godine sa, manje – više, sličnim fokusom stare agende. Dakle radio se o snaženju vladavine prava, reformi javnog sektora, ali i sa osnaženim pristupom antikoruptivnog djelovanja i formiranje efikasnijih institucija javnog nadzora što bi u konačnici ojačalo bosanskoherecgovačku političku i ekonomsku konvergenciju prema EU.
RSE: Ako se usvoji, hoće li od nove Agende građani osjetiti efekte? Na čemu bi se ona trebala zasnivati?
Hodžić: Ovog puta inicijative za Agendu bi se trebale zasnivati na znatno opreznijim i kompleksnijim pristupom realiziranju 34 predviđene mjere, pristupu koji bi uvažavao više nego do sada odgovarajuće bh. realnosti koje su kao prepreka reformskih mjera već prepoznate u realiziranju odnosno nerealiziranju stare agende. U pitanju su, prvo činjenica da mjere i aktivnosti Agende su teško provodive u postojećem postdejtonskom ustrojstvu BiH budući da valja računati na, iz takvog ustrojstva potencijalne institucionalne blokade i sporosti provođenja koje se stvaraju usljed višestruko podijeljenih nadležnosti.
Dakle Agendu treba osnažiti na svim nivoima, a ne samo na nivou centraliteta kroz primjenu antikoruptivnog zakona, pitanja gubitaša u javnom vlasništvu, formiranja novih institucija te stabilnosti penzionog fonda koji će vjerovatno preći na trezorski režim. Drugo, valja ozbiljno računati na ključne otpore političke prirode i umiješanosti interesnih klanova iza kojih stoje pojedine političke opcije. Naprimjer, bilo je najblaže rečeno, odveć degutantno posmatrati ili biti svjedokom da se neusvajanje prijedloga zakona o oporezivanju kladionica uvlači institut vitalnog nacionalnog interesa. Treće, konstituisanje vlasti, naročito na nivou Federacije BiH i državnom nivou će vjerovatno biti bremenito koalicionim krizama što će onemogućiti ili usporiti usvajanje nekih od zakona i aktivnosti nove Agende.
RSE: Predviđanja su da bi Eurozona ponovno mogla doživjeti recesiju. Što onda s novom Agendom reformskih procesa, odnosno kako bi ta ekonomska kriza mogla utjecati na BiH?
Hodžić: Recesija će sasvim sigurno otvoriti problem ekonomskog rasta što znači da će biti vrlo teško održati sadašnju stopu rasta od 3 i pol posto. Nama bi trebala stopa rasta od 5 posto što bi u širenju recesijskog vala bilo nedostižno. Sve u svemu potrebna nam je realnija, ostvarljivija Agenda s izraženim prioritetima i sa predvidljivošću političkih blokada, kvalitetnijim indikatorima praćenja ostvarivosti, ali i snažnijeg uspostavljanja sistema odgovornosti za eventualno neprovođenje mjera iz ove Agende.
Facebook Forum