Prvog travnja završava se izvanredna uprava u koncernu Agrokor i novi vlasnici ulaze sa svojom upravom u koncern koji mijenja ime u Fortenova. Analitičari ne očekuju veće šokove u poslovanju u zemlji i državama regije gdje koncern ima tvrtke. Strani vlasnici i strana uprava olakšat će rješavanje akutno najozbiljnijeg problema koncerna - refinanciranje roll-up kredita.
Agrokor dobiva novo ime – Fortenova, a novi vlasnici, dojučerašnji vjerovnici,1. travnja preuzimaju upravu od aktualnog izvanrednog povjerenika. Kako će to tehnički izgledati, pojašnjava u izjavi medijima aktualna pomoćnica izvanrednog povjerenika i buduća zamjenica glavnog izvršnog direktora i glavna operativna direktorica Irena Weber:
„Prebacivanje imovine sa starog društva Agrokor na novu Fortenova grupu odvijat će se na način da se u slučaju nesolventnih kompanija prebacuju poslovne cjeline, a u slučaju solventnih – udjeli u tim društvima.“
Odbacivanje kompromitiranog imena i nova vlasnička struktura pretpostavke su da koncern počne ozbiljnije pregovarati o aktualno najvećem utegu na Agrokoru, odnosno Fortenovi - refinanciranju roll-up kredita koji je po ocjeni mnogih omogućio premošćivanje krize nastale kada se ustanovilo da je Agrokor zbog enormnog zaduživanja na rubu ponora.
Novinar „Jutarnjeg lista“ i „Slobodne Dalmacije“ Frenki Laušić podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa da se radi o kreditu teškom 1,06 milijardi eura, čija je efektivna kamata sada blizu 13 posto, a nominalna 10,5 posto, i raste.
„U travnju će efektivna kamata doći do 14 posto, a u rujnu do kada traje roll-up kredit efektivna kamata će doći i do 18 posto. Prema tome, cilj je sada što prije refinancirati taj roll up, kako bi se kamate smanjile na ispod 10 posto. U Agrokoru se nadaju da će to biti efektivno najviše 8 ili 9 posto, i da će onda za godinu ili godinu i po dana uspjeti dovesti poslovanje grupe do razine kada će moći ponovo refinancirati, ali pod boljim uvjetima“, kaže.
Novi su vlasnici ruske državne banke Sberbank i VTB sa 46,7 posto dionica, imatelji obveznica koje predvodi američki Knighthead fond 24,9 posto, domaće banke sa 15.3 posto i domaći dobavljači sa 4,7 posto. Oni su predložili članove Upravnog odbora novog koncerna – uz aktualnog izvanrednog povjerenika Fabrisa Peruška i njegovu zamjenicu Irenu Weber tu su i Daniel Bonehi, Miodrag Borojević, Paul Foley, Kelly Griffith, Maksim Poletaev, Julian Michel Simmonds i Sergei Volk. Nova struktura vlasništva i novi ljudi u upravnom odboru olakšat će refinanciranje, procijenio je u izjavi medijima izvršni direktor maloprodajnog lanca Lonia i bivši direktor Konzuma Dragan Munjiza:
„Ovo postaje internacionalna kompanija s internacionalnim vlasnicima i sa jako puno financijskih institucija koja imaju jako veliko iskustvo u ovakvim stvarima. Tako da naravno da će vlasnik preko svojih predstavnika u Upravnom odboru dodavati znanje koje možda prije pet-šest godina nije bilo prisutno, ili se skupo plaćalo.“
Za tvrtke koncerna u susjednim zemljama nema bitnih promjena, osim u Sloveniji, gdje se traži način da se „Mercator“ vrati u slovensko vlasništvo. U Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Sloveniji prebacivanje vlasništva s Agrokora na Fortenovu biti će obavljeno po domaćim propisima, a ne mijenja se ni politika prema dobavljačima, kazala je Irena Weber:
„Strategija je – čuvati hrvatske dobavljače na hrvatskom tržištu, slovenske na slovenskom, srpske na srpskom, i u BiH ista stvar.“
Nema bitnih promjena za tvrtke koncerna u susjednim zemljama, slaže se i Laušić:
„One će manje-više nastaviti poslovati kao i do sada. Bit će podložne restrukturiranju i poboljšavanju efikasnosti svog poslovanja kao što bi to bilo u bilo kojem drugom modelu poslovanja – svaki vlasnik vodi računa o tome da mu tvrtka efikasno posluje.“
Do restrukturiranja moglo bi doći u veleprodaji „Velpro“, lancu maloprodaje „Tisak“ i „Konzumu BiH“, iako se u tom maloprodajnom lancu situacija nešto popravlja.
Za očekivati je i da novi koncern proda ono što mu nije temeljna djelatnost kompanije.
Po Laušićevoj ocjeni, i Fortenova grupa je još uvijek prezadužena, iako ne onoliko koliko Agrokor na početku krize, pa bi do mogućeg izlaska nekog od bivših vjerovnika iz vlasništva moglopo postojećem scenariju doći tek za 2-3 godine, kada se koncern dovoljno oporavi da prodajom svog dijela oni mogu vratiti neki ozbiljniji dio svoje investicije.
Facebook Forum