Čini se da nitko nije do kraja zadovoljan provedbom Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ. Dok Hrvatska upozorava na sporost u provedbi Aneksa A – nekretnine i pokretnine u vlasništvu bivše države, pogotovo na nikakav napredak u podjeli vojne imovine, i na sporu realizaciju Aneksa D oko podjele arhiva, Srbija i Bosna i Hercegovina nisu zadovoljne provedbom Aneksa G o povratu imovine poduzeća i ustanova. Istražili smo - kakav je hrvatski pogled na sukcesiju?
„Naša je poruka svakako da je potrebno ubrzati i intenzivirati rad na cijelom projektu sukcesije, a za to je potrebno dobro funkcioniranje odbora po aneksima po kojima su predviđeni“, kaže za Radio Slobodna Europa državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i koordinatorica hrvatske Vlade za pitanje sukcesije bivše SFRJ Andreja Metelko-Zgombić.
U medijima je najprisutniji Aneks G – „Stečena prava“.
„On se bez poteškoća – bar u onom dijelu kada je riječ o Hrvatskoj - provodi kada je riječ o zaštiti stečenih prava fizičkih osoba“, kaže naša sugovornica.
Kod pravnih osoba nije baš tako.
Za provedbu Aneksa G u dijelu u kojem govori o pravnim osobama potrebno je prethodno sklapanje ugovora o imovinskopravnim odnosima, kojim bi se ugovorio pravni okvir za tranziciju nekadašnjeg društvenog vlasništva pravnih osoba u odgovarajuće pravo vlasništva pravnih osoba.
„Potrebu sklapanja ugovora – podsjeća naša sugovornica – potvrdio je ne samo Vrhovni sud Hrvatske, nego i sudovi u Hrvatskoj i BiH“.
Hrvatska nije sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom u provedbi Aneksa G – „Stečena prava“ - potpisala bilateralne ugovore o imovinsko-pravnim odnosima kojim bi se riješio status imovine u Hrvatskoj koju su do rata koristile pravne osobe iz te zemlje, i obrnuto – status imovine u tim zemljama koju su do rata koristile pravne osobe iz Hrvatske. Kako stoji stvar sa Srbijom?
„To je nešto što nam slijedi. Srbija nam je u nekoliko navrata dala određene prijedloge koji po našem mišljenju zaista nisu bili pravi način kako se trebaju rješavati imovinsko-pravna pitanja, i to nam ostaje za pregovaranje u budućnosti“, kaže naša sugovornica.
Ona podsjeća da se na potrebu potpisivanja ugovora ukazuje i u samom Aneksu G, ali je ona naglašena i na posebnom sastanku država sljednica pred 10 godina. Iako nema ugovora, rijetko, ali moguće je riješiti problem u odnosu na konkretnu nekretninu i bez njega.
„Iako ugovor ne postoji, postoji mogućnost izuzimanja od zabrane raspolaganja, ako se u odnosu na tu nekretninu razriješe sva imovinsko-pravna pitanja, imovinsko-pravni odnosi“, kaže.
Kako to izgleda na primjeru odmarališta? Tu je riječ obično o objektima koje su tvrtke iz BiH gradile na zemljištu kojeg bi im ustupila lokalna zajednica, i tu treba između njih postići neki dogovor, kako bi se na pravi način verificirali doprinosi raznih pravnih osoba – uključujući i lokalnih zajednica – nad nekom nekretninom... Ali, ugovor bi - po njenoj ocjeni - olakšavao rješavanje takvih konkretnih situacija, jer bi dao pravni okvir.
Državna tajnica Metelko Zgombić podsjetila je da je Bosna i Hercegovina u posljednji tren bila odustala od potpisivanja bilateralnog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima kakve je Hrvatska već potpisala sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, te da zbog toga nije došlo do sustavnog rješenja tog pitanja između dvije zemlje.
Povodom oštrih riječi iz Bosne i Hercegovine oko novog hrvatskog Zakona o upravljanju državnom imovinom, ona je ponovila da tim zakonom ni na koji način nisu prekršene odredbe ugovora o sukcesiji, da se ni na koji način ne dira u status tih nekretnina koje su upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja subjekata sa sjedištem izvan Hrvatske, i da se time samo uređuje pravo korištenja, odnosno upravljanja do sklapanja međudržavnog sporazuma, ili dok se imovinsko-pravni status te nekretnine ne riješi na drugačiji način.
„Bosna i Hercegovina nam je poslala – i to su medijski jako eksploatirali - zahtjev za održavanje nekog posebnog izvanrednog sastanka Stalnog zajedničkog odbora za sukcesiju. Međutim, u tom pozivu oni su rekli da Hrvatska krši odredbe sporazuma o sukcesiji, ali nisu niti jednom jedinom rečenicom rekli o čemu je riječ, a da ne govorim da nisu niti pokušali dati neko pravno obrazloženje tog zahtjeva. Smatramo da nema ni temelja ni potrebe za nekim izvanrednim sastankom“, kaže Metelko Zgombić.
Ona najavljuje da je Hrvatska spremna, jer je na nju uostalom i red, zakazati redoviti sastanak Stalnog odbora, ali tek nakon što se u prvoj polovici ove godine sastanu odbori po aneksima A, B i C.
„I nakon toga će imati smisla sazvati sastanak Stalnog zajedničkog odbora koji bi onda pregledao faze implementacije cijelog ugovora o pitanju sukcesije, i posebno po svakom aneksu zasebno“, kaže.
Što se tiče Aneksa B, dakle raspodjele diplomatsko-konzularnih predstavništava, tu se dobro napreduje i upravo se razgovara o zajedničkoj prodaji nekih nekretnina za koje je zajednički zaključeno da ne mogu biti predmet raspodjele između država sljednica, a radi se i na raspodjeli preostalih još neraspoređenih nekretnina. Idući sastanak Odbora trebao bi se održati u svibnju.
Po njenoj ocjeni, Aneks C također dobro funkcionira, jer je uspio raspodijeliti velik dio financijskeaktive bivše države, ali je ipak ostalo još dosta za dogovoriti, kaže naša sugovornica, kako raspodjela određene pasive (dugova), tako i preostale aktive, pogotovo u mješovitim bankama u inozemstvu, te utvrditi način naknade za sredstva koja su nakon raspada bivše države „nestala“ s računa tih banaka. Sljedeći sastanak dogovara se također za svibanj.
Što se tiče Aneksa A, iako je Stalni zajednički odbor još pred 10 godina tražio od Srbije da organizira sastanak, on je održan tek prošlog studenog, i to čudi, jer su svi ti odbori trebali raditi paralelno. „Nekretnine pripadaju državi na čijem se teritoriju sada nalaze, ali što je sa pokretninama, a pogotovo s kulturnim dobrima koja su iz republika slane u Beograd da ukrašavaju savezne institucije? Ona obavezno trebaju biti predmet povrata,“ kaže naša sugovornica.
„Izražavali smo u nekoliko navrata nezadovoljstvo što se po tom aneksu nije radilo. Sada se započelo i mislim da trebamo držati određenu dinamiku. Očekujem da slovenska strana, kako je dogovoreno, u proljeće sazove novi sastanak i da će se time dati zamah rada na aneksu A“, kaže.
Članak 4 tog aneksa uređuje sukcesiju vojne imovine, i tu se dogovori vrše bilateralno, i to između države koje potražuju tu imovinu, i država koje tu vojnu imovinu bivše države imaju u posjedu. Hrvatska je dostavila popis te imovine i pozvala na bilateralne razgovore Srbiju i Crnu Goru, gdje se nalazi dobar dio te imovine koja je 25. lipnja 1991. godine pripadala Hrvatskoj.
„Iako je u zaključku Stalnog zajedničkog odbora iz 2009. godine spomenuto da treba raditi na tim bilateralnim aranžmanima vezano za podjelu vojne imovine, od Srbije nikada nismo dobili nikakav konkretan odgovor. A sa Crnom Gorom također pokušavamo bilateralno dogovoriti jedan okvir gdje bi posebno osigurali povrat određene vojne imovine koja je nama od posebnog značaja. To je između ostalog školski brod 'Jadran'.“
U provedbi Aneksa D nije došlo ni do kakvog stvarnog napretka, ocjenjuje naša sugovornica, jer Hrvatska i neke druge zemlje sljednice - osim Srbije – imaju poteškoće u pristupu arhivama.
„Imamo otežan pristup nekim institucijama i to smo već u nekoliko navrata rekli srbijanskoj strani“, kaže Metelko Zgombić.
Treba razlikovati republičko arhivsko gradivo i ono koje je pripadalo federaciji, i u aneksu D jasno piše da republičko arhivsko gradivo treba vratiti državi koje se to tiče:
„To je nešto što bi trebalo biti predmet povrata bez većih prijepora, međutim u odnosu na Hrvatsku to se ne događa, i sada imamo namjeru pojačati te aktivnosti i tražiti da se rad na aneksu D ubrza, kako kada je riječ o povratu te republičke arhive, ali isto tako kada je riječ o podjeli arhive SFRJ.“
Ona podsjeća da sukcesijski sporazum potpisan pred gotovo dvije decenije sugerira potpisivanje i posebnog sporazuma država sljednica o arhivama bivše SFRJ, ali da ni dan-danas on nije potpisan, a treba se urediti podjela ili zadržavanje većih cjelina uz zajedničko upravljanje tom zajedničkom baštinom svih država sljednica.
Facebook Forum