Čini se da je mnogima u Hrvatskoj dosta ustašoidnih provokacija. Sabor je u četvrtak raspravljao o opozicijskom prozivanju Vlade zašto ne reagira na učestalo pojavljivanje ustaškog pozdrava, a u Šibeniku su antifašisti prosvjedovali na promociji knjige koja negira zločine u jasenovačkom logoru.
Četrdesetak šibenskih antifašista prosvjedovalo je na sinoćnjem predstavljanju knjige Igora Vukića o Jasenovcu koja gotovo stoput umanjuje broj stradalih i o Jasenovcu govori skoro pa kao o ljetovalištu.
"Reustašizacija započinje sa negiranjem antifašizma, a a tu je došlo do jedne faze nečinjenja", kaže tim povodom za Radio Slobodna Evropa (RSE) organizator akcije, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije Zoran Restović.
"Svi se pokušavaju praviti da je najbolje u to se ne dirati, da se to propusti, a mi imamo dojam da oni kojima je to cilj ozbiljno planiraju. Mi se jučer nismo htjeli tako ponašati u nečinjenju, nego smo jednostavno željeli poručiti: 'Vi s tom knjigom niste dobrodošli u Šibenik, jer o njoj mislimo da je laž. Zato ne želimo niti sudjelovati u njenoj prezentaciji i time joj davati legitimitet!' I to je bio naš cilj", pojašnjava.
Plan je da bio se pročita imena 120 Šibenčana stradalih u Jasenovcu, međutim, kako su organizatori imali razglas i zvučnike i zato bili jači, nakon dvije minute antifašisti su izišli iz dvorane.
Inače, i šibenska knjižnica "Juraj Šižgorić" ogradila se od promocije Vukićeve knjige, s obrazloženjem da oni nisu organizatori, već da samo ustupaju prostor.
Upravo je šibensko predstavljanje Vukićeve knjige bio povod saborskim zastupnicima srpske i romske manjine Miloradu Pupovcu i Veljku Kajtaziju, predsjedniku Židovske općine Zagreb Ognjenu Krausu i predsjedniku Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franji Habulinu da podsjete kako je prošlo mjesec dana od njihovog pisma državnom vrhu i Državnom odvjetništvu u kojem upozoravaju na "alarmantno širenje, dopuštanje i podršku revizionizmu i negacionizmu", a da ni od koga nisu dobili nikakav odgovor.
Podsjećanje je potpisao zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević, koji za RSE o njihovom pismu, ali i o akciji šibenskih antifašista kaže:
"Nereagiranje na pismo je razočaravajuće i očekivano, a akcija šibenskih antifašista je relativno neočekivana i ohrabrujuća."
Vlasti i državne institucije već više godina ne reagiraju, pa čak ni ne provode vlastite zakone kojima bi mogle prevenirati sankcionirati revizionizam i negacionizam, podsjeća Milošević.
"Dakle, jasno je bilo da ni ovaj puta neće ništa uraditi, i to je doista razočaravajuće. Akcija šibenskih antifašista donekle ohrabruje, jer očito kada država i njene institucije ne reagiraju, građani su revoltirani i pokušavaju nešto uraditi - ne znam je li primjeren termin - vaninstitucionalno. I to je za pozdraviti, dakle kao građani trebamo jasno reći 'ne!' takvim pojavama", naglašava Milošević.
Da su oni kojima se ne dopada bujanje ustašonostalgije krenuli žešće, pokazuje i sinoćnja saborska rasprava o interpelaciji oporbenih socijaldemokrata o radu Vlade, u vezi - kako tvrde - vladinog nečinjenja u vezi sa učestalom zlorabom ustaškog pozdrava. Vladajući su interpelaciju odbili, kažu da Vlada nema dileme oko toga da se prepoznaju i osude totalitarni i nedemokratski režimi, i najavljuje donošenje mjera za smanjenje tenzija i prijepora u hrvatskom društvu.
Politički analitičar Žarko Puhovski izostanak brojnije reakcije građana na ustašonostalgičarske ekscese u izjavi za RSE tumači "domobranskim mentalitetom" većine hrvatskih građana i pohvaljuje akcije poput one u Šibeniku, da se izbjegne nasilje, poput obračunavanja s neofašistima u Njemačkoj.
"Mi smo čak jučer u toj saborskoj raspravi čuli od socijaldemokratskog zastupnika Stazića koji je kao pozitivan primjer iznosio to da u Njemačkoj tuko na ulicama ljude koji se tako ponašaju. To je nešto što kod nas nije slučaj - ni na jednoj strani za sada, uglavnom, ali bi se moglo dogoditi ako se situacija nastavi zaoštravati. U tom pogledu je svaki simbolički, verbalni način otpora po mom sudu dobro došao, upravo zato da se reducira opasnost od nasilja", komentira Puhovski.
