Dostupni linkovi

Tvrtko Barun: Poluinformacije i histerija oko izbjeglica


Migranti kraj granice BiH i Hrvatske, blizu Bihaća, 23. listopad 2018.
Migranti kraj granice BiH i Hrvatske, blizu Bihaća, 23. listopad 2018.

Iako je broj izbjeglica na hrvatskim granicama i u susjedstvu neusporedivo manji nego za velikog izbjegličkog vala 2015-2016. godine, dio javnih osoba, medija i marginalnih političara nastoji migrante postaviti kao centralni problem i u tome ne prežu od neistina, pretjerivanja i stvaranja histerije. Na jedan takav istup javno je reagirao ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u regiji Tvrtko Barun.

O migrantima se piše mnogo i kojekako, ali komentar romanista i publicista Nine Raspudića „Maženje poskoka i vabljenje migranata“ objavljen u „Večernjem listu“ postavio je nove standarde izmišljanja činjenica i stvaranja paranoje.

U Bosni i Hercegovini su navodno deseci tisuća izbjeglica, nevladini aktivisti koji im pomažu su kriminalci, mafijaši, plaćenici i krijumčari ljudi, migranti su glavni i jedni uzrok jačanju ekstremne desnice u nekim europskim zemljama, Raspudić opravdava navodne nasilne postupke hrvatske policije, a traženje pučke pravobraniteljice Lore Vidović da ima uvid u postupanje policije - kvalificira kao blaćenje policije itd, itd.

Zato je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice za Jugoistočnu Europu Tvrtko Barun odgovorio u „Večernjem listu“ na Raspudićev komentar, prozivajući ga za „neistine, površnosti, populizam i manipulacije“ i za to da pogoduje „rastućoj klimi nerazumijevanja, netrpeljivosti, pa i mržnje spram migranata i izbjeglica.“

Stav treba stvoriti na susretu s konkretnim čovjekom, izbjeglicom, migrantom: Tvrtko Barun
Stav treba stvoriti na susretu s konkretnim čovjekom, izbjeglicom, migrantom: Tvrtko Barun

Barun u razgovoru za Radio Slobodna Europa pojašnjava kako je reagirao zato što mnogi ljudi u Hrvatskoj misle poput Raspudića, ali i da se mnogi na njega pozivaju kada formiraju svoj stav o migrantima:

„Zato sam odlučio reagirati kako bi se ukazalo na stvari koje su jasno krive, poluinformacije, podizanje tenzija i histerije, manipulacija nekakvim elementima koji se svi zajedno u stilu gospodina Raspudića stapaju u jedan stav, ali su daleko od realnosti. Daleko su od istine koja nije crno-bijela, nego je jako obojena.“

Problem je u generalizacijama i pojednostavljivanju, ali glavni je problem u poluinformacijama, kaže naš sugovornik.

„Dakle, mediji iznose netočne informacije, krive informacije, ima medija koji jednosmjerno promatraju tu temu, podižu tenzije – ne samo u Hrvatskoj već i u Europi i u svijetu. I onda – zbog niske kvalitete medija, a sa druge strane zbog manjka osobnog iskustva susreta s izbjeglicama, migrantima – ljudi poput gospodina Raspudića imaju svoje stavove i razmišljanja, koje onda dijele“, kaže Barun.

Svatko ima pravo stvoriti stav o tako važnoj i aktualnoj temi poput migranata, kaže Barun, ali za to su važna dva elementa. Prvo – točne i kvalitetne informacije i izvor informacija:

„I drugo – stav treba stvoriti na susretu s konkretnim čovjekom, izbjeglicom, migrantom, da on za nas više nije 'poskok', brojka ili mislena imenica, već konkretan čovjek sa svojim licem, imenom, željama, potrebama, problemima, izazovima i – nadama.“

Tri su puta prema stvaranju točnije i jasnije slike o migrantima kod hrvatskih građana, poručuje Tvrtko Barun. Prvo je – prisjetiti se iskustva izbjeglištva otprije 25 ili više godina, bilo vlastitog bilo nekoga bliskog u obitelji. Drugo – sam doći volontirati u neku udrugu koja radi s izbjeglicama.

„I treće, što se tiče vrijednosti, ako govorimo o stanovništvu u Republici Hrvatskoj koje se većinski izjašnjava kao kršćani – da pružimo ruke u Bibliju, taj Kristov život i njegove riječi, i da ljudi meditiraju, razmišljaju o onome što Krist govori i živi prema strancima, prema malenima, marginaliziranima, siromašnima, i na što poziva sve nas kršćane, ali i sve ljude dobre volje“, kaže Barun.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG