Kako podučavati o istoriji ratova devedesetih?

Istorija ratova na prostoru bivše Jugoslavije je, koliko osjetljiva toliko i kontroverzna tema, posebno za mlade, koji u svojim školama dobijaju nepotpune ili politički obojene lekcije.

Stoga je Asocijacija evropskih edukatora istorije EUROCLIO u saradnji sa asocijacijama nastavnika i edukatora istorije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske pokrenula novu internet stranicu “Devedesete.net“ kao pomoć nastavnicima u podučavanju o događajima devedesetih godina. Ali i učenicima, da saznaju informacije koje su od njih, namjerno ili slučajno, godinama skrivane.

Internet stranica pod nazivom Devedesete.net rezultat je projekta “Učenje istorije koja to još nije“, pokrenutog 2016. godine. Partneri projekta su : DOCUMENTA Zagreb, EUROCLIO HIP BiH, UDI – EUROCLIO Beograd i HIPMONT Podgorica.

Jedno od pitanja koje se nametnulo je kako podučavati o istoriji nedavnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije, kako tumačiti razdoblje koje neki osjećaju da još uvijek ne pripada prošlosti, a koje se pamti u toliko različitih, ali često suprotstavljenih slika?

Miloš Vukanović, iz udruženja učitelja istorije Crne Gore - Hipmont kaže da prije svega treba govoriti o razlogu zbog kojeg je nastala web stranica ali i pokrenuta cijela inicijativa.

„U četiri zemlje regiona koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori uočeno je da su devedesete dio nastavnog programa, međutim, da se u dobrom dijelu škola taj nastavni program ne sprovodi, da se te lekcije ne uče, da se, naravno, viđenja o zajedničkoj prošlosti itekako razlikuju.

Nama nije bio cilj da napišemo neku novu istoriju koju će nastavnici koristiti. Kako se radi o nedavnim događajima, mi smo došli na ideju da objedinimo postojeći materijal koji nastavnici u regionu mogu koristiti pri nastavi istorije, tj. da im malo olakšamo posao ako to već udžbenici ne rade. Došli smo do ideje da napravimo repozitorij, bazu podataka u koju smo skupili, prema našim mišljenjima, korisne izvore, koji podrazumijevaju dokumentarce, fotografije, dodatni nastavni materijal, ali takođe i nastavne radionice, koje mogu biti korištene za nastavu, da bismo nastavnicima olakšali posao,“ kaže Vukanović.

Fotogalerija: Istorija na Balkanu: Šta učimo jedni o drugima?

Od sukoba i ratova na prostoru bivše Jugoslavije protekle su brojne godine, ali države Balkana, pa čak i njihovi delovi, i dalje imaju oštro suprostavljene perspektive oko onoga što se dogodilo i samih uzroka. Kako izgledaju lekcije iz savremene istorije Balkana u udžbenicima iz kojih uče osnovci i srednjoškolci?

Aleksandar Todosijević, predsjednik Udruženja za društvenu istoriju Srbije Euroclio, podsjeća na već izgovorene riječi o trenutnoj situaciji u regiji da “Hrvati još žive u devedesetim, Srbi se pretvaraju kao da se devedesete nisu ni desile“ a zatim dodaje da je u BiH najveći haos zbog velikog broja nastavnih planova i programa.

Todosijević koji je radio i na kreiranju web stranice objašnjava da se na njoj može naći dokument „Joint Postion paper“ kao zajednički stav o tome kako razumjeti zajedničku prošlost.

„Tu se nalaze preporuke za nastavnike kako da odgovorno podučavaju o ratnim sukobima 90- ih, odnosno da tumače osetljive teme iz bliske prošlosti, uradilo ih je više experata odnosno univerzitetskih profesora iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Istovremeno, to je plod je zajedničkog rada i istraživanja svih nas koji se bavimo pitanjima nastave istorije.

Ta web stranica predstavlja jedinstveni pokušaj da se nastavnici upoznaju s različitim nastavnim materijalima u učenju o ratovima devedesetih. Tu je predstavljena literatura, istorijski izvori, baze izvora, nastavni materijali koji su rezultati projekata različitih inicijativa i nevladinih organizacija, arhive fotografija, dokumentarni i igrani filmovi itd. U tom repozitoriju se nalazi nešto više od sto i više preporučenih nastavnih materijala. Naše koleginice, Nataša Kostić iz Srbije i Bojana Dujković iz Bosne i Hercegovine, razvile su i pedagoški alat – ratovi u slikama, to je jedna radionica i materijal, kako učenicima putem vizualnih istorijskih izvora predavati teške i osetljive teme“.

Melisa Forić iz bh. UdruženjaEuro Clio HIP (historija, istorija, povijest), naglašava da je značaj stranice u bogatstvu materijala koji je ponuđen, uz stroge kriterije

„Postoje materijali koje mi, jednostavno, nismo željeli preporučiti jer smo smatrali da danas imaju neke jake nacionalističke konotacije i da ne mogu stvoriti ono što smo mi željeli, a to je ta slika o ratovima iz perspektive običnog čovjeka, iz perspektive stradanja i svega onoga što dehumanizira ljudsko društvo, a to je rat.

Za mlade ljude, izvor saznanja o ovim posljednjim ratovima kreće od njihovih domova. Oni, na neki način uče u porodici, kroz sjećanje njihovih roditelja i članova porodice, a onda i u okviru svojih obrazovnih sistema, kroz škole koje pohađaju. Često smo svjedoci da su pristupi izuzetno monoperspektivni, da isključuju one druge, da je uvijek jedan narod prikazan kao žrtva, dok su drugi narodi prikazani kao ti koji su krivci za cijeli ovaj proces. Nastavnici bi trebali svojim pristupom, upravo ovim multiperspektivnim, koristeći različite vrste izvora, različitih provenijencija, koji su kreirani na drugim stranama, pokušati objasniti i ispričati priču iz više uglova. Smatramo da je to jedini put ka nekakvom pomirenju ili približavanju. U svakom slučaju, mi želimo preporučiti ovu našu bazu koju smo kreirali i omogućiti nastavnicima da lakše dođu do sadržaja“, naglašava Forić.

• Nova istorija u školama: Prošlost bez budućnosti

Kao što je poznato, u javnosti se uglavnom govori o "svojim" žrtvama, svaka strana smatra da su upravo oni najviše stradali, i ako bi se učila djeca na takav način kod njih bi to moglo izazvati mržnju koja bi bila odlična podloga za nove konflikte i sukobe. Stoga Aleksandar Todosijević naglašava da projekat, novi i moderniji ali i sveobuhvatniji način izučavanja istorije, može pomoći u zbližavanju mladih u regiji.

„To i jeste naš cilj, samo što je potrebna dodatna integracija, pre svega među nastavnicima, ali i među mladima, da se organizuje što više regionalnih stručnih skupova, konferencija, seminara, da bi se nastavnici bolje upoznali, sarađivali, družili. Mi u EUROCLIO-u sarađujemo već godinama i pokazali smo da je moguće da nastavnici iz regiona, iz Srbije, BiH, Crne Gore, Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugoslavije zajednički rade i proizvode edukativne materijale koji mogu da se koriste u nastavi u svim školama na prostoru bivše Jugoslavije“, navodi Todosijević.

Da li se ovim projektom za mlade otvara novi prozor u svijet znanja i činjenica o bliskoj prošlosti? Miloš Vukanović, na ovo pitanje, odgovara potvrdno.

„Upravo to. Naši obrazovni sistemi ne žele da se uhvate u koštac sa adekvatnom nastavom onoga što se desilo devedesetih godina. Oni pričaju na način da je i dalje istorijska perspektiva itekako politički i ideološki obojena. Ovaj repozitorij, ova baza podataka, daje učenicima četiri zemlje uvid u ono što druga strana misli i ono što je druga strana napravila, vezano za taj period. Znači, učenici iz Hrvatske mogu da vide srpske dokumentarce, učenici iz Srbije mogu da nađu bosanske knjige, itd., itd. Ovim putem smo napravili, nadam se, jedan mali prozor gdje svako može da vidi ono što druga strana misli,“ poručuje Vukanović.