Dostupni linkovi

Stećci iz BiH, Srbije i Crne Gore na Listi svjetske baštine UNESCO


Stećak ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Stećak ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Komitet UNESCO-a donio je danas u Istanbulu odluku o upisu stećaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore na Listu svjetske baštine.

Odlukom Komiteta na Listu kao serijska nominacija upisano je 28 nekropola – 20 iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske.

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, konačno su pod zaštitom Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).

Ovaj veliki dan i značajan trenutak krunisan je dugogodišnjim radom velikog broja stručnjaka iz četiri zemlje (BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska).

"Zajednički se radilo na tome da nekropole stećaka budu upisane na Listu svjetske kulturne baštine. Stećak je jedinstven primjer u svijetu, kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena", kazao je u izjavi za agenciju Fena Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH.

Bosna i Hercegovina ima najveći broj stećaka – približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je "Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici".

"To je snažna poruka nakon turbulentne prošlosti ovih prostora da nas stećci ponovo ujedinjuju i pokazuju da je kultura iznad politike. Divno je bilo slušati predstavnike više od 16 zemalja članica Komiteta UNESCO-a koji su lijepo govorili o stećcima, o njihovoj kulturnoj i historijskoj vrijednosti, a onda i o njihovom povezivanju regiona, budućnosti i zajedničkog rada ove četiri zemlje", istaknuo je Osmanović.

Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

XS
SM
MD
LG