Američki State Department u posljednjem Izvještaju o stanju ljudskih prava i sloboda navodi kako civilne vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele održati efikasnu koordinaciju i izbrisati podjele nadležnosti i odgovornosti između snaga za provođenje zakona i sigurnosnih snaga.
Ta podjela naročito je bila vidljiva tokom komemoracije 20. godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula 2015. godine, kada su demonstranti napali premijera Srbije Aleksandra Vučića.
Korupcija u bh. vlasti ostala je jedan od najozbiljnijih problema u zemlji što za posljedicu ima kontinuiranu političku i ekonomsku stagnaciju.
Prijetnje i zastrašivaja novinara
Pojedini politički lideri manipuliraju duboko ukorijenjenom etničkom podjelom, slabeći demokratiju. Podrivaju vladavinu prava potičući diskriminaciju u većini aspekata svakodnevnog života, narušavanju javnog diskursa u medijima.
Upravo je stanju i slobodama medija posvećena i velika pažnja u Izvještaju.
Vlasti u Republici Srpskoj nastavljaju da vrše pritisak na medije kako bi obeshrabrili određene načine izvještavanja, dok partijska i kontrola vlasti nad većinom informativnih izdanja, sužava rang mišljenja u oba bh. entiteta.
Javni servisi se suočavaju s jakim pritiskom vlasti i političkih snaga direktno kroz finansijsku potporu i dugoročnu finansijsku nestabilnost. Ovi faktori ograničavaju nezavisnost i rezultiraju vijestima koje su subjektivne i politički obojene.
Vlade u oba bh. entiteta podržavaju novinske agencije kroz finansiranje. Vlada RS je u protekloj godini finansirala odabrane medije, dok Federacija BiH fiktivno dodjeljuje, ali ne i dostavlja finansijska sredstva RTV FBiH (Radio-televizija Federacije Bih). I u slučajevima davanja novca, kao i zadržavanja finansiranja, State Department ocjenjuje da postoji politička motivacija.
BHRT (Radiotelevizija Bosne i Hercegovine) se kao nacionalni javni emiter, koji je ocijenjen i kao politički najneutralniji, suočava s velikim finansijskim problemima.
RTV FBiH i RTRS (Radio televizija Republike Srpske) s druge strane, zbog nestabilne strukture, i dalje čine publiku podložnom političkom uticaju. I dok FTV pokazuje političku raznovrsnost, RTRS se nalazi pod direktnom kontrolom Vlade i služi kao glasnogovornik političkog establišmenta u RS.
Prijetnje i zastrašivaja novinara tokom 2015. su se povećali. Uglavnom su politički motivirani zbog izvještavanja o vladama i njihovim predstavnicima.
Kao jedan od primjera navodi se portal Klix.ba čije su prostorije pretresene nakon objave audio snimaka koji navode na političku korupciju na najvišem nivou u RS.
Vrijeđanje novinarke lista "Oslobođenje" Gordane Katana u Banjaluci našlo je svoje mjesto u Izvještaju, kao primjer kojim je predsjednik RS Milorad Dodik umjesto da odgovori na "neprijatno" pitanje, novinarku vrijeđao na osnovu nacionalnosti i izgleda.
Kritikovano je i odbijanje akreditacija novinarima koji se povezuju sa BN Televizijom koja je bliska opozicionim strankama.
Policijsko zlostavljanje
Također je naveden i primjer prekoračenja ovlaštenja Državne agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u slučaju Dnevnog Avaza kojem je traženo da obezbijedi kopije intervjua i primjerke novine od prije nekoliko godina.
U Bosni i Hercegovini vlada sistem koji onemogućava transparentnost i koji kreira prilike za korupcijske aktivnosti. Korupcija je prisutna i na visokim obrazovnim institucijama.
Kao jedan od primjera navodi se i zabrana objavljivanja imovinskih i ličnih podataka pod okriljem Zakona o zaštiti ličnih podataka i određenih finansijskih zakona zbog čega mnogi zvaničnici i članovi njihovih porodica prijavljuju samo dio svoje imovine.
Među problemima koji se tiču ljudskih prava u BiH navode se i slučajevi policijskog zlostavljanja građana, naročito osumnjičenih tokom ispitivanja.
Uvjeti u zatvorima i centrima za pritvor su loši i ponekad opasni po život, te uključuju lošu medicinsku njegu i loše sanitarne uslove.
Također je primjetno i fizičko zlostavljanje zatvorenika. Policija ne obavještava zatvorenike o njihovim pravima ili im ne dopušta efikasan pristup pravnim savjetnicima prije ispitivanja.
Također, vlasti ne uključuju manjine u politički život, a prisutni su diskriminacija i nasilje nad ženama i manjinama, kao i osobama s invaliditetom, te LGBT populacijom.
