Iako je uvođenje poreza na nekretnine najavljeno za sljedeću godinu, u Hrvatskoj nisu baš svi uvjereni da će to biti i učinjeno. Hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti je usklađeno sa svim uredbama EU oko registracije i tehničkih pregleda vozila, a češći tehnički pregledi nužni su zbog veće prosječne starosti vozila – kažu u Centru za vozila Hrvatske.
Hrvatski premijer Tihomir Orešković najavio je da će sljedeće godine uvesti porez na nekretnine.
"Imamo slučaj gdje su neke kuće već godinama prazne, raspadaju se. To treba aktivirati", poručio je Orešković.
Naglasio je da se neće oporezovati prva kuća ili stan u kojoj se živi, a za drugu nekretninu baš nije bio jasan.
Nešto nalik porezu na nekretnine već postoji u Hrvatskoj, a zove se komunalna naknada. Njen korisnik je grad ili općina u kojoj se nekretnina nalazi.
"Hrvatska je jedina zemlja Europske unije koja nema porez na nekretnine, međutim – da bi ga se uvelo, mora se napraviti registar nekretnina", kaže Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica Narodnjaka i donedavna ministrica graditeljstva.
"Što drugim riječima znači da moramo imati evidentirane sve nekretnine i da jednako sa tim moramo imati i točne površine, ko je vlasnik i niz drugih stvari. Svjesni svega toga, mi smo, pred godinu i pol dana, počeli to činiti na način da smo napravili jednu aplikaciju koja se zove 'E-nekretnine'. Krajem prošle godine smo mi napravili jedan dopis, koji je išao od Vlade jer je bio zaključak Vlade da sve općine trebaju evidentirati svoje nekretnine, da trebaju evidentirati kom dijelu komunalnu naknadu da plaćaju, kojem dijelu ne, koje podatke imaju, da bi se moglo napraviti baza podataka", ističe Mrak Taritaš.
Naravno, muke onda neće biti gotove, što pokazuje primjer Slovenije, koja je deset godina radila na registru nekretnina, a kada je napokon uvela porez na nekretnine – prve godine imala je dva milijuna žalbi.
Kao neka uvertira Oreškovićevoj ideji o plaćanju poreza na nekretnine, koje nisu u funkciji, Milanovićeva Vlada je prošlog ljeta razmišljala da se plaća povećana komunalna naknada za turističke objekte koji nisu u funkciji.
Dobar primjer za to je Haludovo, sada devastirana nekadašnja investicija osnivača Penthousea, Boba Guccionea:
"Primjer je uvijek bio, i to je zgodan primjer, Haludovo. Podatke koje ću sada iznijeti neće biti do kraja točni, ali će otprilike biti omjeri. Haludovo sada plaća svoju komunalnu naknadu relativno malu. Realna komunalna naknada, koju bi plaćao da radi, bi bila negdje desetak puta više. Ideja je bila da takvi kompleksi, koji stvaraju problem u prostoru jer su devastirani, ne bi trebali biti oslobođeni komunalne naknade, kao što je to danas jer ne rade, nego da oni plaćaju povećano i da na taj način te investitore natjeramo, ili da stave te objekte u funkciju, ili ih prodaju nekom, ili daju u zakup nekom ko će to učiniti. Već sama najava svega toga je dovela do toga da su u drugim gradovima Hrvatske, dva tri hotela, koja su zatvorena, vlasnici te hotele stavili na tržište i odlučili ih prodati."
Dodajmo kako najavljeno uvođenje poreza na nekretnine jest rezultat inzistiranja Europske komisije, ali je protiv svih obećanja sada vladajućeg HDZ-a, koji je tvrdio da bi uvođenje tog poreza upropastilo hrvatske građane.
Dosadašnja zakonodavna iskustva nisu ohrabrujuća. Ustavni sud je 2007. ukinuo netom uvedeni porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, neizgrađeno građevinsko zemljište i neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište.
Nova dinamika tehni;kih pregleda
Porez na sve nekretnine najavljivala je Milanovićeva Vlada pod pritiskom Europe još 2012, ali se odustalo. Najavljivalo ga se opet 2015, ali se zbog izbora opet odustalo. Hoće li biti treća – sreća, vidjet ćemo.
"Hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti je usklađeno sa uredbama i direktivama Europske unije oko registracije i tehničkih pregleda vozila", kaže Goran Pejić, pomoćnik Uprave Centra za vozila Hrvatske.
"Direktiva 40/2009, koja se odnosi na tehnički pregled vozila, nalaže da je minimalna učestalost 4-2-2-1 itd., odnosno prvi tehnički pregled nakon četiri godine, pa nakon dvije i tako dalje, ali i da države članice mogu propisati tehničke preglede u svrhu prve registracije i smanjiti razmak između tehničkih pregleda, ovisno o stanju voznog parka. Formula 4-2-2 na snazi je u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj, koje su tehničke preglede uvele tek 1998, kada su postali obavezni u Europskoj uniji jer nisu imali kapaciteta za češće tehničke preglede", kaže Pejić.
Postoji pravilo – što učestaliji tehnički pregledi, to manje stradalih u prometu.
"Nizozemska, Švedska i Velika Britanija se izmjenjuju na prvom mjestu najuspješnijih država koje imaju najmanji broj stradalih na cestama, oko dva poginula na 100.000 stanovnika. Imaju dinamiku 0-3-1-1. Hrvatska ima dinamiku 0-2-1-1 u ovom času", dodaje Goran Pejić.
To u slučaju ovih triju zemalja znači tehnički pregled kod prve registracije, pa za tri godine, pa svake sljedeće godine, a u Hrvatskoj kod prve registracije, pa za dvije godine, pa svake sljedeće godine. Uzrok je u prosječnoj starosti vozila u Hrvatskoj.
"Prosječna starost osobnih automobila u Republici Hrvatskoj, u ovom času, je preko 12,5 godina. Što se tiče rezultata koji se postižu u Hrvatskoj na tehničkom pregledu, otprilike 1,4 miliona osobnih automobila prođe kroz tehnički pregled godišnje u Republici Hrvatskoj. Od toga, više od 23% ne zadovolji tehničke uvjete koji su propisani, znači padnu na tehničkom pregledu. To je 0,4 miliona automobila. Od tih 0,4 miliona automobila više od 36% je automobila na kojima su utvrđene neispravnosti kočionog sustava. Znači da nam se na cesti, u svakom času, nalazi preko 120.000 automobila koji imaju nespremne kočnice. To su razlozi zašto moramo imati ovakvu dinamiku tehničkih pregleda", ocjenjuje Pejić.
Međutim, ima onih koji su nezadovoljni.
Predsjednik i dopredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, ili pučki kamiondžija, Dragutin Kranjčec i Vladimir Jurčec, uskakali su jedan drugom u riječ kada su nam objašnjavali da je u Hrvatskoj pet puta skuplje nego u Sloveniji.
"Registracija tegljača u Hrvatskoj vam dođe 3.400 kuna. U Sloveniji registracija tegljača košta 92 eura, jedan prema pet", naveli su.
U Centru za vozila odgovaraju da je tehnički pregled oko 45 eura, a da su ostala davanja, od Nove godine, u Hrvatskoj značajno smanjena.
