Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, ili kako ih navijači zovu „crnogorske ajkule“, u Zagrebu brane titulu evropskog šampiona iz Malage. Zanimljivo je da je u trenutku kada su postali pravci i pobjednici Svetskog super kupa, u Crnoj Gori bilo jedva tri pristojna bazena. Na dočeku zlatnih „ajkula”, bilo je, samo za Podgoricu, za godinu dana obećano još pet, na koje se još čeka.
Vrhunski sportisti u Crnoj Gori, po opštim procjenama, postižu nesrazmjerno velike rezultate, u odnosu na veličinu i broj stanovnika države koju predstavljaju. Pod pritiskom uspjeha i javnosti, date su im određene beneficije. Ipak, još uvijek postoje značajni problemi koji su posljedica nepostojanja kvalitetnih i sistemskih rješenja, već samo „ad hock“ nagrađivanja.
Marija Vuković, mlada crnogorska atletičarka, arhiv„Vrhunski sport u Crnoj Gori je pod budnom pažnjom države, Olimpijskog komiteta i svih sportskih saveza“, rekao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog saveza, Duško Simonović, koji dodaje da se posebno prate reprezentativni nastupi na evropskim i svjetskim prvenstvima, olimpijskim, mediteranskim i igrama mladih, kao i na igrama malih zemalja, jer je Crna Gora, odnedavno, član i te asocijacije.
„Država Crna Gora, u granicama mogućnosti, izdvaja dovoljno novca za pripreme i učešće vrhunskih sportista na najznačajnijim takmičenjima“, kaže Simonović, koji ipak primjećuje da bi u drukčijim ekonomskim uslovima to moglo biti i više.
„Na svima nama, koji se bavimo praćenjem vrhunskog sporta, je da vodimo računa o raspoloživom novcu, kako bi on na pravi način bio raspoređen i otišao tamo gdje je to zaista neophodno. Vjerujem da i velike crnogorske kompanije trebaju, ali i počinju, da prepoznaju svoj interes, da se kroz vrhunski sport predstave. Interes je obostran. Tako se radi u svijetu, a tako će se raditi i kod nas. Počelo je sa nekim firmama, a vjerujem da će toga u narednom periodu biti sve više“, navodi Simonović.
Sportski novinar Đorđije Kustudić takođe smatra da se uvijek može - i bolje i više - ali da je država do sada ipak riješila neka, za vrhunske sportiste, pa i bivše, a i one koji će to tek postati, neka značajna pitanja:
„Od prije godinu ili više je stupila na snagu Uredba kojom je regulisana i svojevrsna doživotna penzija za sportiste koji su osvajali medalje, čak i retroaktivno, u dresu SFRJ ili SCG, na evropskim i svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama. Suma nije zanemariva, pogotovo za našu ekonomsku situaciju, a oni je mogu dobijati nakon navršene 40. godine. Za aktivne sportiste, država se potrudila, u granicama svojih mogućnosti, da obezbijedi neku stipendiju na mjesečnom nivou. U to spadaju i mladi sportisti, kadeti, juniori - svi oni koji su svojevrsne nade crnogorskog sporta“, kaže Kustudić.
Nema sistemskih rješenja
Predrag Jokić, vaterpolista, arhivPredsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Duško Simonović, kaže da se upravo na prijedlog COK-a, dodjeljuje 50 stipendija za mlade sportiste, takozvane, olimpijske nade.
„Olimpijski komitet je tražio da se obezbijede stipendije. Vjerujem da će se ove godine obezbijediti 10-15 stipendija za potencijalne učesnike Olimpijskih igara. Pored toga, tu su i značajni granti za kolektivne sportove, u čemu su već neki savezi učestvovali. Čini mi se da vrhunski sport u Crnoj Gori ima tretman koji on i zaslužuje“, pojašnjava Simonović.
Iako su neka statusna pitanja vrhunskih sportista u Crnoj Gori riješena, očigledno je da još uvijek postoje značajni problemi. U prilog tome govore paradoksalni primjeri.
Vaterpolisti, koji se pojavljuju na velikim međunarodnim takmičenjima, uprkos činjenici da im plate kasne mjesecima, osvajaju najvrijednije titule. Tu je i mlada atletičarka, Cetinjanka, Marija Vuković, koja je juniorski prvak svijeta u skoku u vis, iako je atletika jedan od najsiromašnijih sportova.
Sportski novinar Đorđije Kustudić ima objašnjenje:
„U pitanju je ogromni talent koji je srećom otkriven u pravom trenutku. Tu jednostavno nema nekog drugog, mnogo pametnijeg i boljeg objašnjenja.“
Jedan od najvećih crnogorskih sportista i vlasnik olimpijskog zlata koje je osvojio igrajući za nekadašnju jugoslovensku nacionalnu selekciju, vaterpolista Andrija Popović, kaže da bi do kraja godine trebalo da se osnuje Klub crnogorskih olimpijaca, koji će doprinijeti rješavanju pojedinih problema, koji su, po Popoviću, posljedica nepostojanja kvalitetnog sistemskog rješenja:
„Kod nas je došlo do usitnjavanja sportskih klubova, a naročito sada, raspisivanjem konkursa. Stotine malih klubova, od kojih neki i ne postoje, dobijaju neka sredstva od uprave za sport. Zbog toga ta sredstva više nikome ne pomažu, a pogotovo ne onima kojima su potrebna. Dešava se da vrhunski sportisti mjesecima ne primaju plate, te se takvi klubovi gase. To je sve zato što nema sistematskog rješavanja tih pitanja, nego se to sve rješava od situacije do situacije“, zaključuje Popović.
*****
Ukoliko vas zanima, ovdje možete naći i ostale priče iz teme sedmice o tretmanu sportista u regionu:
Kreditom na Evropsko prvenstvo.
Sportisti bez prava na državnu mirovinu
Sportisti u RS-u plaćeniji nego u Federaciji BiH
Vrhunski sportisti u Crnoj Gori, po opštim procjenama, postižu nesrazmjerno velike rezultate, u odnosu na veličinu i broj stanovnika države koju predstavljaju. Pod pritiskom uspjeha i javnosti, date su im određene beneficije. Ipak, još uvijek postoje značajni problemi koji su posljedica nepostojanja kvalitetnih i sistemskih rješenja, već samo „ad hock“ nagrađivanja.
„Država Crna Gora, u granicama mogućnosti, izdvaja dovoljno novca za pripreme i učešće vrhunskih sportista na najznačajnijim takmičenjima“, kaže Simonović, koji ipak primjećuje da bi u drukčijim ekonomskim uslovima to moglo biti i više.
„Na svima nama, koji se bavimo praćenjem vrhunskog sporta, je da vodimo računa o raspoloživom novcu, kako bi on na pravi način bio raspoređen i otišao tamo gdje je to zaista neophodno. Vjerujem da i velike crnogorske kompanije trebaju, ali i počinju, da prepoznaju svoj interes, da se kroz vrhunski sport predstave. Interes je obostran. Tako se radi u svijetu, a tako će se raditi i kod nas. Počelo je sa nekim firmama, a vjerujem da će toga u narednom periodu biti sve više“, navodi Simonović.
Sportski novinar Đorđije Kustudić takođe smatra da se uvijek može - i bolje i više - ali da je država do sada ipak riješila neka, za vrhunske sportiste, pa i bivše, a i one koji će to tek postati, neka značajna pitanja:
„Od prije godinu ili više je stupila na snagu Uredba kojom je regulisana i svojevrsna doživotna penzija za sportiste koji su osvajali medalje, čak i retroaktivno, u dresu SFRJ ili SCG, na evropskim i svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama. Suma nije zanemariva, pogotovo za našu ekonomsku situaciju, a oni je mogu dobijati nakon navršene 40. godine. Za aktivne sportiste, država se potrudila, u granicama svojih mogućnosti, da obezbijedi neku stipendiju na mjesečnom nivou. U to spadaju i mladi sportisti, kadeti, juniori - svi oni koji su svojevrsne nade crnogorskog sporta“, kaže Kustudić.
Nema sistemskih rješenja
„Olimpijski komitet je tražio da se obezbijede stipendije. Vjerujem da će se ove godine obezbijediti 10-15 stipendija za potencijalne učesnike Olimpijskih igara. Pored toga, tu su i značajni granti za kolektivne sportove, u čemu su već neki savezi učestvovali. Čini mi se da vrhunski sport u Crnoj Gori ima tretman koji on i zaslužuje“, pojašnjava Simonović.
Iako su neka statusna pitanja vrhunskih sportista u Crnoj Gori riješena, očigledno je da još uvijek postoje značajni problemi. U prilog tome govore paradoksalni primjeri.
Vaterpolisti, koji se pojavljuju na velikim međunarodnim takmičenjima, uprkos činjenici da im plate kasne mjesecima, osvajaju najvrijednije titule. Tu je i mlada atletičarka, Cetinjanka, Marija Vuković, koja je juniorski prvak svijeta u skoku u vis, iako je atletika jedan od najsiromašnijih sportova.
Sportski novinar Đorđije Kustudić ima objašnjenje:
"Dešava se da vrhunski sportisti mjesecima ne primaju plate, te se takvi klubovi gase. To je sve zato što nema sistematskog rješavanja tih pitanja, nego se to sve rješava od situacije do situacije", kaže vaterpolista Andrija Popović.
„U pitanju je ogromni talent koji je srećom otkriven u pravom trenutku. Tu jednostavno nema nekog drugog, mnogo pametnijeg i boljeg objašnjenja.“
Jedan od najvećih crnogorskih sportista i vlasnik olimpijskog zlata koje je osvojio igrajući za nekadašnju jugoslovensku nacionalnu selekciju, vaterpolista Andrija Popović, kaže da bi do kraja godine trebalo da se osnuje Klub crnogorskih olimpijaca, koji će doprinijeti rješavanju pojedinih problema, koji su, po Popoviću, posljedica nepostojanja kvalitetnog sistemskog rješenja:
„Kod nas je došlo do usitnjavanja sportskih klubova, a naročito sada, raspisivanjem konkursa. Stotine malih klubova, od kojih neki i ne postoje, dobijaju neka sredstva od uprave za sport. Zbog toga ta sredstva više nikome ne pomažu, a pogotovo ne onima kojima su potrebna. Dešava se da vrhunski sportisti mjesecima ne primaju plate, te se takvi klubovi gase. To je sve zato što nema sistematskog rješavanja tih pitanja, nego se to sve rješava od situacije do situacije“, zaključuje Popović.
*****
Ukoliko vas zanima, ovdje možete naći i ostale priče iz teme sedmice o tretmanu sportista u regionu:
Kreditom na Evropsko prvenstvo.
Sportisti bez prava na državnu mirovinu
Sportisti u RS-u plaćeniji nego u Federaciji BiH