Na međunarodni dan slobode medija o tome koliko je u Crnoj Gori ima više puta smo govorili iz novinarskog i političkog ugla. Koliko su crnogorska glasila profesionalna, rade li u korist opšteg dobra ili zadovoljavaju političke i druge interese, te u kojoj mjeri su mediji odraz društva u kojima djeluju? Odgovore ćemo ovoga puta čuti od dva književnika.
Za uglednog pisca iz Budve Dragana Radulovića medijske slobode u Crnoj Gori ima onoliko koliko ono što govorite ili pišete odgovara vlasnicima medija bilo da je u pitanju država ili privatna lica.
Nezavisnosti, kako ističe, nema, pošto glasila ili zavise od vlasti ili od nečijih drugih interesa.
"Određeni napredak u odnosu na devedesete je postignut, međutim, koliko je sve to zaista usmjereno ka opštem dobru i razvoju demokratije to je veliko pitanje, a koliko sve to služi ostvarenju partikularnih interesa određnih interesnih grupa. Da li to bile ekonomske, da li to bile političke ili kakve već, to i nije toliko bitno. Slobode imamo tačno onoliko koliko smo u stanju da se za tu slobodu izborimo. To nije nešto što smo dobili na poklon, već je to nešto što svakodnevno potvrđujemo kao veoma bitno i za naš život privatno, a i za određeno društvo".
Dragan RadulovićI predsjednik crnogorskog PEN centra Mladen Lompar lakonski konstatuje kako su mediji u Crnoj Gori pod uticajem.
"Pod uticajem su ili vladajuće strukture ili opozicije ili moćnih klanova koji preko njih ostvaruju svoje interese. Istraživačkog novinarstva nema, a stiče se utisak da sami novinari za njega nijesu zainteresovani ili zbog prijetnje da bi mogli izgubiti posao ili zato što su u pitanju mnogo kompleksniji poslovi od onih koje obavljaja za istu platu. Zato često pomislim da se novinarstvom bave i oni koji nijesu neđe drugo mogli da nađu posao".
Odgovornosti treba više nego hljeba
A ako su mediji odraz prilika u jednom društvu onda u kakvom društvu živimo?
"Ono je podijeljeno na različit interes. Ustvari, podijeljeno je na ono što su problemi Crne Gore prenijeti iz XX. vijeka jer se prenosi odraz stanja nacionalističkih interesa koji su razjedali Crnu Goru u XX. vijeku. Mislim na uticaj velikosrpskih interesa, recimo, veliki uticaj Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori", kaže Lompar.
"U kakvom društvu živimo? U društvu kojemu odgovornosti čini mi se treba više nego hljeba i moralne i političke i ekonomske. Da, odgovornosti nam treba", smatra pisac Dragan Radulović.
Crna Gora je, prema najnovijem izvještaju američke nevladine organizacije Fridom Haus ponovo svrstana u zemlje u kojima su mediji djelimično slobodni, ali je, u odnosu na godinu ranije, pala sa 78. na 80. poziciju na rang listi, gdje se nalazila i godinu ranije.
Povodom svjetskog dana slobode medija oglasila su se gotovo sva novinarska udruženja sa opštom ocjenom da su novinarske slobode u Crnoj Gori daleko od poželjnih, da se etički standardi ne poštuju u dovoljnoj mjeri te da ni zakonska regulativa nije u skladu sa evropskim normama.
*****
Pročitajte i ovo:
Freedom House: Pad slobode medija u 2009.
Za uglednog pisca iz Budve Dragana Radulovića medijske slobode u Crnoj Gori ima onoliko koliko ono što govorite ili pišete odgovara vlasnicima medija bilo da je u pitanju država ili privatna lica.
Nezavisnosti, kako ističe, nema, pošto glasila ili zavise od vlasti ili od nečijih drugih interesa.
"Određeni napredak u odnosu na devedesete je postignut, međutim, koliko je sve to zaista usmjereno ka opštem dobru i razvoju demokratije to je veliko pitanje, a koliko sve to služi ostvarenju partikularnih interesa određnih interesnih grupa. Da li to bile ekonomske, da li to bile političke ili kakve već, to i nije toliko bitno. Slobode imamo tačno onoliko koliko smo u stanju da se za tu slobodu izborimo. To nije nešto što smo dobili na poklon, već je to nešto što svakodnevno potvrđujemo kao veoma bitno i za naš život privatno, a i za određeno društvo".
"Pod uticajem su ili vladajuće strukture ili opozicije ili moćnih klanova koji preko njih ostvaruju svoje interese. Istraživačkog novinarstva nema, a stiče se utisak da sami novinari za njega nijesu zainteresovani ili zbog prijetnje da bi mogli izgubiti posao ili zato što su u pitanju mnogo kompleksniji poslovi od onih koje obavljaja za istu platu. Zato često pomislim da se novinarstvom bave i oni koji nijesu neđe drugo mogli da nađu posao".
Odgovornosti treba više nego hljeba
Istraživačkog novinarstva nema, a stiče se utisak da sami novinari za njega nijesu zainteresovani ili zbog prijetnje da bi mogli izgubiti posao ili zato što su u pitanju mnogo kompleksniji poslovi od onih koje obavljaja za istu platu.
"Ono je podijeljeno na različit interes. Ustvari, podijeljeno je na ono što su problemi Crne Gore prenijeti iz XX. vijeka jer se prenosi odraz stanja nacionalističkih interesa koji su razjedali Crnu Goru u XX. vijeku. Mislim na uticaj velikosrpskih interesa, recimo, veliki uticaj Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori", kaže Lompar.
"U kakvom društvu živimo? U društvu kojemu odgovornosti čini mi se treba više nego hljeba i moralne i političke i ekonomske. Da, odgovornosti nam treba", smatra pisac Dragan Radulović.
Crna Gora je, prema najnovijem izvještaju američke nevladine organizacije Fridom Haus ponovo svrstana u zemlje u kojima su mediji djelimično slobodni, ali je, u odnosu na godinu ranije, pala sa 78. na 80. poziciju na rang listi, gdje se nalazila i godinu ranije.
Povodom svjetskog dana slobode medija oglasila su se gotovo sva novinarska udruženja sa opštom ocjenom da su novinarske slobode u Crnoj Gori daleko od poželjnih, da se etički standardi ne poštuju u dovoljnoj mjeri te da ni zakonska regulativa nije u skladu sa evropskim normama.
*****
Pročitajte i ovo:
Freedom House: Pad slobode medija u 2009.
