(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Iako nije prisustvovao uvodu optužbe, Radovan Karadžić je u sudnici pojavio na konferenciji o njegovom bojkotu suda. Tom je prilikom kazao:
„Ja neću da bojkotujem proces, ali ne mogu da učestvujem u nečemu što je od početka loše, gde su pogažena moja fundamentalna prava, pre svega iz člana 21 Statuta - pravo na vreme i uslove za pripremu odbrane. Situacija je takva da bih ja zaista bio kriminalac ako bih prihvatio da uđem u jedan proces u kome nisam spreman.“
Nick Kauffman, bivši tužilac u Haškom tribunalu, ne vjeruje da Karadžić misli da će se njegovim nepojavljivanjem na sudu suđenje protiv njega posve zaustaviti:
„Ono što odlikuje većinu visokorangiranih optuženika koji su se pojavili pred Tribunalom je to što svi oni žele zadržati određenu kontrolu nad procesom koji se vodi protiv njih. To je naročito došlo do izražaja u slučaju Milošević, koji također nije htio da ga zastupa branilac. Mislim da sada i Karadžić pokušava pokazati da on kontroliše proces, te da se odbija povinovati zahtjevima koje pred njega postavlja Tribunal. Naravno, ne treba zaboraviti da on u neku ruku ima i pravo kad traži još vremena za pripremu s obzirom na milion dokumenata koje mora pregledati kako bi pripremio svoju odbranu.“
S druge strane Mark Ellis, izvršni direktor Međunarodnog udruženja pravnika, kaže da je vidljivo da Karadžić Tribunal želi iskoristiti kao političku platformu za svoje stavove:
„U skladu sa onim što smo vidjeli na procesima protiv ostalih visokorangiranih optuženika pred Haškim tribunalom može se zaključiti da i Karadžić ima namjeru da koristi ovaj sud kao političku platformu kako bi iznio svoje stavove. On vjerovatno ne želi dokazati samo svoju nevinost, već i postaviti pitanje o legalnosti Haškog tribunala. Mislim da ima mnogo dublje razloge zbog kojih traži odgodu suđenja i da se ne radi samo o tome da mu jednostavno treba više vremena za pripremu odbrane.“
Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović kaže da je bilo očekivano da Karadžić pokuša različitim oblicima opstrukcije da izbjegne odgovornost:
„Ja bih rekao da oni pokušaji taktiziranja, odugovlačenja procesa svakako ne mogu na neki način pasti na teret Tribunala samoga, nego jednostavno odbrani koja ne nalazi i koja, zapravo, neće moći naći neke ozbiljne elemente kojima bi od odbranili optuženoga.“
Bivši tužilac u Haškom tribunalu Nick Kauffman ne misli da Karadžić vjeruje u to da će se Tribunal zatvoriti prije nego što njegovo suđenje bude završeno:
„To nije ni spomenuo u pismu koje je poslao sudijama 21. oktobra, već je rekao da je razlog zbog kojeg se neće pojaviti u sudnici na početku svog suđenja to što nije dobio dovoljno vremena da pripremi svoju odbranu. Moram dodati i to da je cijela izlazna strategija Tribunala bila osmišljena u vrijeme dok su neki od najvažnijih optuženika još uvijek bili na slobodi, uključujući i Karadžića i Mladića, tako da njom nije predviđeno vrijeme koje je potrebno da bi se Karadžićevo suđenje okončalo.“
Optuženi za najteže zločine pred Tribunalom kupuju sebi vrijeme koristeći činjenicu da se bliži kraj mandata Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, smatra nekadašnji saradnik Instituta za istraživanje ratnih zločina Muhamed Mešić. Dodaje da se u poslednje vrijeme dešavanja u haškim sudnicama pomalo pretvaraju u cirkus:
„Koji se samo sastoji u tome da oni koji su optuženi za najteže zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava jedino što rade pred tim sudom je da koriste kojekakve pravne, proceduralne zavrzlame i da onda sebi kupuju vrijeme znajući da vrijeme samom sudu sve brže i brže ističe.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Nametanjem branioca spriječena opstrukcija suđenja
Nove istrage za zločine kod Zvornika
Ratna zločinka dočekana kao Madona
Predstavljen bosanski atlas ratnih zločina
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
(Autor: Goran Jungvirth)
Tužiteljstvo Haškog suda je, unatoč neprisustvovanju Karadžića u sudnici, ove sedmice iznijelo optužbu.
Kao vrhovni zapovjednik Vojske RS Karadžić je redovno izvještavan o tijeku vojnih operacija, deportaciji žena i djece, te zarobljavanju i pogubljenju muškaraca, ustvrdio je tužitelj, koji je u drugom tjednu haškog suđenja detaljnije opisao zločine i odgovornost optuženog. Počevši od njihove geneze i izdavanja direktiva o ciljevima, poput one Drinskom korpusu, tužitelj Alan Tiger objasnio je kako je Karadžić kao vrhovni zapovjednik izdavao direktive zapovjednicima koji su ih dalje prenijeli svojim vojnim jedinicama (riječima sudske prevoditeljice):
„Kako bi izdao zadatke za budući rad Drinskog korpusa, komandant Drinskog korpusa izdao je sledeće naređenje Drinskom korpusu u skladu sa direktivom 4: ’Glavnim snagama i sredstvima, uz primjenu aktivnih dejstava nanositi neprijatelju što veće gubitke, iznuravati ga, razbiti ga ili prisliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisliti da napusti prostor Cerske, Žepe, Srebrenice i Goražda.“
Nakon preuzimanja direktiva, vojska bosanskih Srba provela je niz brutalnih i razarujućih djelovanja širom područja Kamenice, Cerske i Konjević Polja. Plan etničkog čišćenja, prema Tužiteljstvu, su ostvarili paljenjem i granatiranjem kuća, te preseljenjem desetaka tisuća nesrba u općinama poput Bratunca, Vlasenice i Zvornika. Kako bi ilustrirao namjeru vojnih akcija, tužitelj je kao dokaz spomenuo niz presretnutih razgovora vojnih dužnosnika bosanskih Srba:
„Prvo jedan prisluškivani razgovor od 8. februara 1993. između komandanta Drinskog korpusa i jednog njegovog potčinjenog. Komandant Drinskog korpusa Živanović kaže: ’Držite čvrsto frontove. Gore li turske kuće?’ Potčinjeni odgovara: ’Gore, gore.’ Živanović opet: ’To, to, što više.’“
Prema Haškom tužiteljstvu, Karadžić je puno puta pokazao čvrstu namjeru da očisti nesrbe i stvori srpsku državu na području BiH, a ti njegovi ciljevi bili su vidljivi od početka rata pa do krvavog epiloga u Srebrenici. Snage bosanskih Srba tada su odvojile muškarce od žena i djece tvrdeći da ih žele provjeriti i otkriti među njima ratne zločince:
„Nikakva provjera bilo kakve vrste nije obavljena, niti je namjeravana. Muškarci koji su odvojeni, među kojima su bili vrlo mladi dječaci, i stariji muškarci, stariji od 70 godina.“
Prema dokazima sa tri dosadašnja haška suđenja za zločin u Srebrenici, iz enklave je protjerano 25.000 žena i djece, dok je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka pogubljeno. Tužitelj Tiger je najavio kako će pokazati da je Karadžić naredio, bio svjestan i redovno izvještavan o svemu, dok je nakon toga pokušao sve zataškati prekopavanjem stratišta i poricanjem zločina sve do danas.
Iako nije prisustvovao uvodu optužbe, Radovan Karadžić je u sudnici pojavio na konferenciji o njegovom bojkotu suda. Tom je prilikom kazao:
„Ja neću da bojkotujem proces, ali ne mogu da učestvujem u nečemu što je od početka loše, gde su pogažena moja fundamentalna prava, pre svega iz člana 21 Statuta - pravo na vreme i uslove za pripremu odbrane. Situacija je takva da bih ja zaista bio kriminalac ako bih prihvatio da uđem u jedan proces u kome nisam spreman.“
Nick Kauffman, bivši tužilac u Haškom tribunalu, ne vjeruje da Karadžić misli da će se njegovim nepojavljivanjem na sudu suđenje protiv njega posve zaustaviti:
„Ono što odlikuje većinu visokorangiranih optuženika koji su se pojavili pred Tribunalom je to što svi oni žele zadržati određenu kontrolu nad procesom koji se vodi protiv njih. To je naročito došlo do izražaja u slučaju Milošević, koji također nije htio da ga zastupa branilac. Mislim da sada i Karadžić pokušava pokazati da on kontroliše proces, te da se odbija povinovati zahtjevima koje pred njega postavlja Tribunal. Naravno, ne treba zaboraviti da on u neku ruku ima i pravo kad traži još vremena za pripremu s obzirom na milion dokumenata koje mora pregledati kako bi pripremio svoju odbranu.“
S druge strane Mark Ellis, izvršni direktor Međunarodnog udruženja pravnika, kaže da je vidljivo da Karadžić Tribunal želi iskoristiti kao političku platformu za svoje stavove:
„U skladu sa onim što smo vidjeli na procesima protiv ostalih visokorangiranih optuženika pred Haškim tribunalom može se zaključiti da i Karadžić ima namjeru da koristi ovaj sud kao političku platformu kako bi iznio svoje stavove. On vjerovatno ne želi dokazati samo svoju nevinost, već i postaviti pitanje o legalnosti Haškog tribunala. Mislim da ima mnogo dublje razloge zbog kojih traži odgodu suđenja i da se ne radi samo o tome da mu jednostavno treba više vremena za pripremu odbrane.“
Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović kaže da je bilo očekivano da Karadžić pokuša različitim oblicima opstrukcije da izbjegne odgovornost:
„Ja bih rekao da oni pokušaji taktiziranja, odugovlačenja procesa svakako ne mogu na neki način pasti na teret Tribunala samoga, nego jednostavno odbrani koja ne nalazi i koja, zapravo, neće moći naći neke ozbiljne elemente kojima bi od odbranili optuženoga.“
Bivši tužilac u Haškom tribunalu Nick Kauffman ne misli da Karadžić vjeruje u to da će se Tribunal zatvoriti prije nego što njegovo suđenje bude završeno:
„To nije ni spomenuo u pismu koje je poslao sudijama 21. oktobra, već je rekao da je razlog zbog kojeg se neće pojaviti u sudnici na početku svog suđenja to što nije dobio dovoljno vremena da pripremi svoju odbranu. Moram dodati i to da je cijela izlazna strategija Tribunala bila osmišljena u vrijeme dok su neki od najvažnijih optuženika još uvijek bili na slobodi, uključujući i Karadžića i Mladića, tako da njom nije predviđeno vrijeme koje je potrebno da bi se Karadžićevo suđenje okončalo.“
Optuženi za najteže zločine pred Tribunalom kupuju sebi vrijeme koristeći činjenicu da se bliži kraj mandata Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, smatra nekadašnji saradnik Instituta za istraživanje ratnih zločina Muhamed Mešić. Dodaje da se u poslednje vrijeme dešavanja u haškim sudnicama pomalo pretvaraju u cirkus:
„Koji se samo sastoji u tome da oni koji su optuženi za najteže zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava jedino što rade pred tim sudom je da koriste kojekakve pravne, proceduralne zavrzlame i da onda sebi kupuju vrijeme znajući da vrijeme samom sudu sve brže i brže ističe.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Nametanjem branioca spriječena opstrukcija suđenja
Nove istrage za zločine kod Zvornika
Ratna zločinka dočekana kao Madona
Predstavljen bosanski atlas ratnih zločina
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Tužiteljstvo iznijelo optužbu
TUŽITELJSTVO IZNIJELO OPTUŽBU(Autor: Goran Jungvirth)
Tužiteljstvo Haškog suda je, unatoč neprisustvovanju Karadžića u sudnici, ove sedmice iznijelo optužbu.
Kao vrhovni zapovjednik Vojske RS Karadžić je redovno izvještavan o tijeku vojnih operacija, deportaciji žena i djece, te zarobljavanju i pogubljenju muškaraca, ustvrdio je tužitelj, koji je u drugom tjednu haškog suđenja detaljnije opisao zločine i odgovornost optuženog. Počevši od njihove geneze i izdavanja direktiva o ciljevima, poput one Drinskom korpusu, tužitelj Alan Tiger objasnio je kako je Karadžić kao vrhovni zapovjednik izdavao direktive zapovjednicima koji su ih dalje prenijeli svojim vojnim jedinicama (riječima sudske prevoditeljice):
„Kako bi izdao zadatke za budući rad Drinskog korpusa, komandant Drinskog korpusa izdao je sledeće naređenje Drinskom korpusu u skladu sa direktivom 4: ’Glavnim snagama i sredstvima, uz primjenu aktivnih dejstava nanositi neprijatelju što veće gubitke, iznuravati ga, razbiti ga ili prisliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisliti da napusti prostor Cerske, Žepe, Srebrenice i Goražda.“
Nakon preuzimanja direktiva, vojska bosanskih Srba provela je niz brutalnih i razarujućih djelovanja širom područja Kamenice, Cerske i Konjević Polja. Plan etničkog čišćenja, prema Tužiteljstvu, su ostvarili paljenjem i granatiranjem kuća, te preseljenjem desetaka tisuća nesrba u općinama poput Bratunca, Vlasenice i Zvornika. Kako bi ilustrirao namjeru vojnih akcija, tužitelj je kao dokaz spomenuo niz presretnutih razgovora vojnih dužnosnika bosanskih Srba:
„Prvo jedan prisluškivani razgovor od 8. februara 1993. između komandanta Drinskog korpusa i jednog njegovog potčinjenog. Komandant Drinskog korpusa Živanović kaže: ’Držite čvrsto frontove. Gore li turske kuće?’ Potčinjeni odgovara: ’Gore, gore.’ Živanović opet: ’To, to, što više.’“
Prema Haškom tužiteljstvu, Karadžić je puno puta pokazao čvrstu namjeru da očisti nesrbe i stvori srpsku državu na području BiH, a ti njegovi ciljevi bili su vidljivi od početka rata pa do krvavog epiloga u Srebrenici. Snage bosanskih Srba tada su odvojile muškarce od žena i djece tvrdeći da ih žele provjeriti i otkriti među njima ratne zločince:
„Nikakva provjera bilo kakve vrste nije obavljena, niti je namjeravana. Muškarci koji su odvojeni, među kojima su bili vrlo mladi dječaci, i stariji muškarci, stariji od 70 godina.“
Prema dokazima sa tri dosadašnja haška suđenja za zločin u Srebrenici, iz enklave je protjerano 25.000 žena i djece, dok je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka pogubljeno. Tužitelj Tiger je najavio kako će pokazati da je Karadžić naredio, bio svjestan i redovno izvještavan o svemu, dok je nakon toga pokušao sve zataškati prekopavanjem stratišta i poricanjem zločina sve do danas.