Energija, transport, bankarski sistem, finansijska tržišta, zdravstvo, voda za piće i otpadna voda, digitalna mreža, javna uprava, kao i proizvodnja, prerada i distribucija hrane su sektori koji čine kritičnu infrastrukturu Kosova.
Ova infrastruktura je od vitalnog značaja za funkcionisanje i sigurnost države i njenih građana. Kosovo ima zakone da se zaštiti, ali neki stručnjaci za bezbjednost kažu da se on ne primenjuje kako treba.
Za Mentora Vrajollina iz Kosovskog centra za bezbednosne studije (KKSS) povećanje mjera je hitno, u trenutku kada su prijetnje, "i sajber i terorističke", porasle na globalnom nivou.
Prošle sedmice, u kanalu Ibar-Lepenac na sjeveru Kosova - koji vodom snabdijeva nekoliko gradova i termoelektrana u zemlji - dogodila se snažna eksplozija koja je pričinila znatnu materijalnu štetu. Zbog toga je na neko vrijeme bilo prekinuto redovno snabdijevanje vodom i strujom.
Premijer Kosova Aljbin Kurti optužio je Srbiju za ovaj napad, rekavši da se njime želi nanijeti nepopravljiva šteta kritičnoj infrastrukturi Republike Kosovo.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je bilo kakvu odgovornost i osudio napad.
Šta zakon predviđa?
Kosovo ima Zakon o kritičnoj infrastrukturi od 2018. godine. Njegova svrha je "očuvanje i zaštita kritične nacionalne i evropske infrastrukture, zaštita građana Republike Kosovo, sprečavanje incidenata i minimiziranje potencijalne štete na ovoj infrastrukturi“.
Samo dva dana prije napada u Ibar Lepencu, Vlada Kosova je 27. novembra odobrila nekoliko izmjena zakona, spajajući nekoliko sektora kritične infrastrukture u jedan. Ove izmjene sada čekaju na glasanje poslanika u Skupštini Kosova.
Inače, glavni organ za nadgledanje sprovođenja ovog zakona, kao i politike za identifikaciju i zaštitu kritične infrastrukture, je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova. Ima moć da vrši terenske inspekcije, pa čak i da obezbijedi odgovarajuću fizičku zaštitu kritičnih infrastrukturnih prostora.
Ovo ministarstvo nije odgovorilo na zahtjeve Radija Slobodna Evropa (RSE) da se izjasni o nadzoru i zaštiti ove infrastrukture.
Ali, nakon eksplozije u Ibar-Lepencu, Savjet bezbjednosti Kosova je odobrio neke dodatne mjere za jačanje bezbjednosti kritične infrastrukture, bilo da se radi o mostovima, trafostanicama, antenama, jezerima itd.
U tu svrhu, Savjet je zatražio od Kosovske policije i Kosovskih bezbjednosnih snaga da budu aktivni na terenu.
Kako se održava kritična infrastruktura?
Bivši zamjenik ministra unutrašnjih poslova Kosova Izmi Zeka kaže da ne treba čekati konkretan slučaj da bi se preduzele mjere.
Prema njegovim riječima, postoje sektori kojima je potrebno kontinuirano fizičko osiguranje. Među njima izdvaja vodu, hranu i struju.
"Brana Badovci, Gnjilane, Ujman, Regionalni vodovod 'Priština', 'Mitrovica'... a zatim i Kosovska energetska korporacija (KEK) su sektori koji ne smiju ostati bez nadzora, bez 24-časovne kontrole, jer štete i eventualne posljedice u njima mogu biti katastrofalne i ugroziti javno zdravlje", kaže Zeka za RSE.
Na pitanja RSE o fizičkoj bezbjednosti njihovih objekata nisu odgovorili ni KEK, ni Elektrodistribucija na Kosovu – KEDS, niti Regionalni vodovod "Priština".
Baškim Kurti, izvršni direktor Regionalnog vodovoda "Mitrovica", rekao je da su u fabrikama u kojima se voda prečišćava stalno stražari.
"Kompanija ima dve fabrike: jednu u Šipolju i jednu u Balinci. U ova dva prostora postoji 24-časovno obezbjeđenje. Oni su zaposleni u kompaniji i brinu i o bezbjednosti i o operativnim pitanjima", rekao je Kurti za RSE.
Nakon napada u Ibar-Lepencu, premijer Kurti je rekao da je ovaj kanal gotovo nemoguće stalno nadgledati.
"Kanal Ibar-Lepenac je kanal dužine preko 50 kilometara i naravno da ga je izuzetno teško kontrolisati i biti pod nadzorom 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, cijelom dužinom," rekao je on na konferenciji za novinare1. decembra.
Direktiva EU o održivosti kritične infrastarukture
Evropska unija, u koju Kosovo želi da se pridruži, ojačala je Direktivu o trajnosti kritične infrastrukture 16. januara 2023. godine.
Cilj je povećati otpornost kritičnih subjekata na različite prijetnje, uključujući: prirodne opasnosti, terorističke napade, insajderske prijetnje ili sabotaže i vanredne situacije javnog zdravlja.
Pravila, između ostalog, zahtijevaju od zemalja članica da usvoje nacionalne strategije i sprovode redovne procjene rizika.
Kritični subjekti takođe moraju izvršiti sopstvene procene rizika i preduzeti tehničke, bezbednosne i organizacione mjere kako bi povećali svoju otpornost.
U tu svrhu, EU preporučuje da se uzmu u obzir tri prioriteta: spremnost, odgovor i međunarodna saradnja.
'Poštivati zakon'
Vrajolli iz KKSS-a kaže da uništavanje kritične infrastrukture može ometati funkcionisanje države. Stoga, prema njegovim riječima, mjere treba preduzeti što je prije moguće, u skladu sa zakonom. U ovom aspektu, on preporučuje da Kosovo sastavi listu institucija, kompanija ili privatnih operatera koji bi nadgledali i održavali kritičnu infrastrukturu.
"Hajde da se pobrinemo da u ovom periodu, kada su prijetnje na globalnom nivou značajno porasle, imamo neophodne mjere da sprečimo svaki napad oko ove infrastrukture", kaže Vrajolli, navodeći kao opciju postavljanje kamera oko nje.
On dodaje da Kosovo nema dovoljno okvira za primjenu zakona, ali da se "mogu kreirati". Međuinstitucionalna koordinacija je, prema njegovim riječima, neophodna, jer kritična infrastruktura nije samo u javnom, već i privatnom vlasništvu, a nije samo fizička, već i virtuelna.
"Država to mora identifikovati i zaštititi, posebno sada kada je neizvjestan period, kada ima mnogo aktera spremnih da stvaraju nestabilnost u cijelom svijetu", kaže Vrajolli.
Obraćajući se novinarima 1. decembra, Kurti je pomenuo Rusiju i rekao da je napad u Ibar-Lepencu "izgleda povezan" sa napadima Ruske Federacije na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Da bi potvrdio ove tvrdnje, pokazao je fotografiju za koju je rekao da prikazuje ambleme ruskih vojnih jedinica koje je zaplijenila kosovska policija na sjeveru zemlje.
