Nakon što je osuđeni zapovjednik Dragomir Milošević potvrdio teze obrane – da civili nisu namjerno gađani u Sarajevu, tužiteljstvo je Miloševića suočilo tijekom unakrsnog ispitivanja - sa zločinima njegovih snaga navedenim u optužnici.
Vasiljeviću se jamči da za vrijeme puta iz Srbije i boravka u nizozemskom gradu Den Haagu - neće biti uhićen, izručen i procesuiran, a Garapliji jer je bivšem pripadniku tajne policije zabranjen ulazak u zemlje Schengenske zone.
Dragomir Milošević je osuđen na 29 godina zatvora zbog terora nad sarajevskim stanovništvom, a dugotrajnu kaznu zatvora izdržava od 2009. godine od pravomoćne presude.
Dok je Milosav Gagović haškom optuženiku potvrdio njegove teze obrane, tužiteljstvo je tijekom unakrsnog ispitivanja prikazalo brojne dokumente, presretnute razgovore i novinske isječke – o suradnji JNA sa SDS u naoružavanju i ratnim aktivnostima.
Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) odbilo je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da izda subpoenu, odnosno obvezujući nalog za svjedočenje bivšem zapovjedniku Armije BiH Naseru Oriću u Srebrenici.
Suđenje Radovanu Karadžiću zaključeno je za ovu godinu svjedočenjem Mihajla Vujasina, nekadašnjeg zamjenika zapovjednika Rajlovačke brigade i načelnika inžinjerije Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.
Dragan Stojić kao bivši član SDS-a i dužnosnik općine Novo Sarajevo svjedočenjem je htio potvrditi teze obrane - kako se ratni događaji nisu pokrenuli zbog planova optuženog, već zbog preglasavanja srpskog naroda u Skupštini BiH.
Kako bi osporio optužbe za etničko čišćenje u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima je Srpska demokratska stranka preuzela vlast – njezin bivši predsjednik Radovan Karadžić doveo je još jednog svjedoka koji je tijekom svog iskaza branio i optuženog, ali i sebe u vezi događaja koji su pokrenuli ratne strahote.
Ratomir Maksimović, pukovnik Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, potvrđivao je Karadžiću, oslovljavajući ga s gospodine predsjedniče – kako je spomenuta formacija bila obrambena te da nikad nije namjerno gađala Sarajlije.
Bivši predsjednik RS zatražio je da se omogući svjedočenje u njegovu korist svog bivšeg kolege u pobuni - Milana Martića, vođe hrvatskih Srba u takozvanoj Krajini, osuđenom na 35 godina zatvora zbog etničkog čišćenja i drugih zločina nad građanima nesrpske nacionalnosti.
Žalbeno vijeće Haškog suda pod predsjedanjem Theodora Merona odbilo je žalbu bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića u vezi odbijanja Raspravnog vijeća da ga oslobodi na polovici suđenja – 11 točke optužnice za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Raspravno vijeće u slučaju protiv bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića odobrilo je njegov zahtjev da bivši oficiri VRS koji su optuženi od strane bh. vlasti za ratne zločine – mogu slobodno doputovati iz Srbije u Nizozemsku kako bi svjedočili u njegovu korist.
Učitajte više sadržaja...