Reporterka u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Travnički kolekcionari više od 60 godina marljivo skupljaju poštanske markice, razglednice i stare novčanice. Osim što posjeduju raznovrsne kolekcije, aktivni su i u izdavaštvu. Unatoč tradiciji, oni rade bez podrške lokalne zajednice.
Sve više ljudi pokušava pronaći alternativne načine zarade, odustajući od profesije za koju su se školovali. Jednu od takvih priča pronašli smo u Donjem Vakufu, gdje se bračni par inženjera okrenuo uzgoju malina i obnovi porodične vodenice.
Oko 80 osoba sudjelovalo je u maršu mira "Tihi hod za veliku bol", koji je upriličen a u znak sjećanja na stradanja Bošnjaka i Hrvata iz Kotor-Varoši tokom ratnih devedesetih. Učesnici trodnevnog pohoda pješačili su od Travnika do Kotor Varoši.
Nekadašnji gigant vojne i metalske industrije "Bratstvo" Novi Travnik više od dva desetljeća dijeli tužnu postratnu sudbinu brojnih tvornica u BiH. Nestankom industrije, Novi Travnik gubi i titulu "grada mladosti" koju je godinama ponosno nosio.
U rodnom gradu nobelovca Ive Andrića i ove godine biće upriličen bogat kulturni program, u okviru "Andrićevih dana", ali je ova manifestacija i prilika za ponovno preispitivanje odnosa lokalnih vlasti prema Andriću.
Postavljanjem skulpture sa likom književnog nobelovca Ive Andrića, u Travniku je počela manifestacija "Andrićevi dani". Manifestacija je počela na dan Andrićevog rođenja, a trajat će do 13. novembra. Manifestacija "Andrićevi dani" utemeljena je u Travniku 1976. godine.
U Vitezu je održana smotra "Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje". Djeca iz oko 30 vrtića, te učenici osnovnih i srednjih škola, predstavili su posjetiteljima peciva koja su pripremili po tradicionalnoj recepturi.
Njemački je u posljednje vrijeme sve popularniji, otvara sve više puteva. Ja volim svoju državu, ovo je moja domovina, ali opet smatram da nemamo dovoljno perspektive – kaže srednjoškolka Elma Saliović i navodi da je učenje njemačkog jezika najpopularnije među mladima koji se pripremaju za odlazak iz BiH.
Posljednjih dana građani mogu slušati priče o mogućnostima novog rata u BiH. O tome kakav je utjecaj rat iz devedesetih imao na građane, ali i rekacijama na spominjanje mogućnosti novih sukoba, razgovarali smo sa mladim etnologom iz Novog Travnika Velimirom Bugarinom.
Turizam je veliki potencijal za BiH, međutim, pitanje je znamo li i u kojoj mjeri iskoristiti ono što su nam ostavili preci i što nam je priroda dala. Primjer: Travnik - čaršija prebogata znamenitostima, koje nisu iskorištene.
Više od 20 godina nakon završetka rata u BiH, ništa se ne zna o 280 Bošnjaka i Hrvata koji su nestali tijekom proteklog rata iz Kotor Varoši. Porodice nestalih godinama poručuju da pravda neće biti zadovoljena sve dok tijela njihovih najmilijih ne budu pronađena, a svi odgovorni za ovaj zločin procesuirani.
Dok školovani medicinski kadar odlazi trbuhom za kruhom, u BiH se cijela priča završava na upozorenjima da građane u budućnosti neće imati tko liječiti i da će zdravstveni sistem kolabirati.
Bacanjem ruža u ponor Korićanskih stijena, na Vlašiću je u nedjelju obilježena 24. godišnjica ubojstva 200 bošnjačkih civila, koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima.
Priča o uvođenju prakse "dvije škole pod jednim krovom" u ovom gradu jeste odgođena, ali ne i završena. Vijest da bi nova škola ipak mogla biti osnovana naredne godine iznenadila je i Ivicu Jukanovića, koji je sa vršnjacima iz Jajca mjesecima sudjelovao na protestima protiv razdvajanje u školskim klupama.
Obdukcija tijela mladića koji su u ponedjeljak poginuli na deponiji Rača kod Zenice, pokazala je da su se najvjerojatnije ugušili dok su pokušavali iskopati ugalj iz ilegalne jame nekadašnjeg rudnika.
U Zenici tuga i šok nakon jučerašnje smrti trojice mladića na deponiji Rača koji su se, prema nalazima obdukcije, najvjerojatnije ugušili dok su pokušavali izvaditi ugalj iz ilegalnih jama nekadašnjeg rudnika.
Nekropola stećaka "Maculje" kod Novog Travnika uvrštena je u julu na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Godinama je bila zapuštena, potrebno je sanirati većinu stećaka.
Dvadeset tri godine nakon ratnih zločina u Bugojnu, obitelji žrtava u tom gradu ogorčene su jer svi odgovorni još nisu procesuirani. Godišnjice stradanja obilježili su i Bošnjaci i Hrvati, i jedni i drugi sa živim sjećanjem na ratnu tragediju u Bugojnu.
U zemlji poput BiH u kojoj se vlast ne brine ni za ljude, životinje su prepuštene same sebi. Emin Ljutić iz Gornjeg Vakufa /Uskoplja na svome imanju otvorio je azil čiji su najpoznatiji stanovnici dva medvjeda, koje je Emin spasio od eutanazije.
Unatoč protestima, Skupština Srednjobosanskog kantona donijela je odluku o osnivanju nove srednje škole koja će raditi po bosanskom nastavnom planu i programu. Tvrde da će djeci bošnjačke nacionalnosti to omogućiti ravnopravan status, s obzirom da pohađaju dvije srednje škole koje rade po hrvatskom planu i programu.
Učitajte više sadržaja...
