Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Nakon što je u Predsjedništvo BiH i svakom članu kolektivnog šefa države Međunarodni sud pravde u Hagu dostavio pisma kako je odbačen zahtjev za reviziju presude BiH protiv Srbije, pitanje legitimacije bh. agenta Sakiba Softića izbilo je u prvi plan.
Sve češći postupci i prijave protiv nosilaca visokih pravosudnih funkcija u BiH, kako tužilaca tako i sudija, pokazatelj su da ovaj stub vlasti ne funkcioniše dobro.
Revizija presude Međunarodnog suda pravde u Hagu u predmetu BiH protiv Srbije za genocid, danima je prvorazredno političko pitanje u zemlji koje je pokazalo svu razjedinjenost bh. struktura. Na jednu adresu očekuje se da stignu tri pisma, za svakog člana Predsjedništva BiH pojedinačno.
Šta je potrebno za uspjeh? Da li je dovoljno biti najbolji u svojoj oblasti, znanjem se probijati ka vrhu, ili je uz to potrebno imati i člansku kartu neke od partija na vlasti? Ovo su pitanja s kojima se suočavaju mladi na putu ka ostvarenju svojih ambicija.
Revizija postupka u slučaju tužbe Bosne i Hercegvine protiv Srbije za genocid mogla bi potrajati i deceniju ukoliko bude prihvaćena, ali jedno od osnovnih pitanja je hoće li njome žrtve dobiti satisfakciju, kaže Hasan Nuhanović, jedan od savjetnika iz ekspertnog tima BIH.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je kako će Međunarodnom sudu pravde u Hagu biti predat zahtjev za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid. On je ustvrdio kako nije tačna tvrdnja da se djeluje vaninstitucionalno, jer se postupa po ovlaštenju koje je Predsjedništvo dalo 2002, te da su aplikaciju sačinili vrhunski međunarodni pravni savjetnici.
Transferi zavise od toga ko ponudi više – od novca, do fotelje. Najčešće su nespojivi s dotadašnjom političkom orijentacijom, pri čemu volja građana koji su ih birali, ponajprije po tom kriteriju, nema nikakvog značaja.
Traženje pravde ili podizanje novih tenzija? Ovo su ključna pitanja o kojima bh. javnost govori u kontekstu pokretanja procesa revizije tužbe protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.
Nemate vode, pukla je cijev, nenajavljena redukcija...Načelnici, gradonačelnici, premijeri do te su se mjere otuđili od građana i njihovih problema da ono što nije važno njima – nije nikome.
Na današnji dan prije 33 godine počele su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Po mnogo čemu rekordne i do tada najbolje organizirane. Više od tri decenije kasnije od olimpizma ostali su tek duhovi – razrušena borilišta.
Strateški vanjskopolitički cilj BiH već duže od deceniju su euroatlantske integracije, odnosno članstvo u NATO. Međutim, opredijeljenost je u BiH prilično fleksibilna kategorija, što znači da ovisi o trenutnoj političkoj volji i interesima. Iako političkih prepreka za ispunjenje uslova za aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP), kako tvrde najviši politički zvaničnici, nema, stvarnost pokazuje suprotno.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Višnje Aćimović zvane "Beba", za zločine počinjene nad Bošnjacima u Vlasenici.
Da li će BiH pokrenuti obnovu postupka pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije još nije poznato iako se primakao rok koji ističe krajem februara. Pitanje legitimiteta bh. zastupnika, ali i postojanja novih činjenica, ključni su argumenti eksperata kada govore o tome ima li takav postupak opravdanje.
Dok isuviše lako riječ „rat“ prelazi preko usta vlastodržaca, onima koji su rat doživjeli takve najave djeluju strašno, ali da li je to tako i za njihovu djecu. Jesu li i koliko spremni za neke nove ratove i da li bi u njima učestvovali, pitali smo mlade u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Najave o uspostavljanju baze podataka o žrtvama genocida počinjenog nad Bošnjacima u periodu od 1992. – 1995. godine, a pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i uz potporu Islamske zajednice u BiH, zakašnjeli je čin, smatra direktor Istraživačko dokumentacionog centra Mirsad Tokača
Američka ambasadorka u BiH Maureen Cormack ponovila je danas kako su SAD uvele sankcije predsjedniku RS Miloradu Dodiku jer su njegove prijetnje secesijom ozbiljno shvaćene. Dodik je kazao kako su sankcije "dokaz da nije bio spreman da trguje interesima RS". On je američku ambasadorku Maureen Cormack proglasio nepoželjnom osobom u RS.
Odbivši da napadne selo Bučje, koje je bilo na meti jedne od operacija, pozvao je mještane da se predaju i garantovao im sigurnost. Njegov je čin tim veći jer je tri dana prije tog događaja, Reko saznao da su u selu Gudelj srpske snage ubile njegovu majku, djeda i još sedam članova porodice, a potom ih i spalili u napuštenoj kući.
Amir Reko, zvani Makedonac, bivši oficir JNA, a kasnije i komandant 43. Drinske brigade Armije BiH u Goraždu, spasio 1992. godine 44 srpska civila.
Prisluškuje li i prati Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) zvaničnike Srbije, pitanje je koje ovih dana – kako navode politički predstavnici iz Republike Srpske, ali i Srbije – prijeti da naruši prijateljske odnose s tom zemljom.
Učitajte više sadržaja...
