Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Doboja.
Romska svakodnevica uglavnom ostaje nepromijenjena i obilježena je višestrukom diskriminacijom.
Hasan Isić iz Maglaja je tokom 1992. godine, dok je mržnja među zaraćenim stranama nadvladavala razum, djevojčicu Danijelu i dječaka Adisa, koje je rat odvojio od roditelja, uspio spojiti s njihovim majkama i očevima. Zahvaljujući međusobnom povjerenju H. Isića i Mile Milivojevića, djeca su spašena.
U traženju načina da prežive od nešto više od tri stotine maraka mjesečno koliko im iznose penzije, neki od penzionera su zasijali bašte, ali ne na selu, već gradu. Jedna takva se nalazi u Doboju.
Stanovnici kolektivnog centra „Vila“ ne dozvoljavaju da gradnju puta pored baraka u kojima očekuju rješenje stambenog pitanja.
Sistem socijalne zaštite najranjivijih kategorija u BiH nije dovoljno razvijen. Sistem podrške najslabijima gotovo da i ne postoji. Ovo navode u prihvatnom centru Duje, koji brine o onima od kojih su svi digli ruke.
U Bosansku Posavinu su se vratili rijetki, mahom starije osobe. U selima nekada nastanjenim hrvatskim stanovništvom danas skoro da nikoga nema. Porušene kuće i imanja u okolini Dervente su prazna, a i oni koji dolaze ostaju tek nekoliko dana i vraćaju se u zemlje koje su im dom više od 25 godina.
Održivi povratak u BiH ne mogu osigurati prazne političke riječi, kažu oni koji su se vratili u svoja prijeratna mjesta stanovanja, a ne mogu da žive od sopstvenog rada.
U proračunu Općine Bosanski Brod ove je godine predviđeno deset tisuća maraka za stimuliranje muškaraca starijih od 35 godina da sklapaju brakove. Inicijativa je nastala u najvećoj mjesnoj zajednici koju nazivaju selom neženja.
U BiH se ponovo zbrajaju štete nakon naglog topljenja snijega i padavina što je prouzrokovalo bujice i poplave. Ponovo se vidjelo koliko nadležni vode računa o uređenju riječnih i potočnih korita ili izgradnji odbrambenih nasipa.
Međuopštinska saradnja koja je kroz projekte međunarodnih donatora uspostavljena između Teslića, Tešnja i Žepča i danas daje efekte.
Socijalno poduzetništvo u BiH gotovo da i ne postoji. U Doboju je samo jedno preduzeće za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Posluje uglavnom sa javnim sektorom koji svoje obaveze ne plaća na vrijeme. To otežava poslovanje male štamparije koju je pokrenulo lokalno Udruženje distrofičara.
Inžinjerka robotike preporučuje mladima u BiH da se bore i iskoriste prilike koje se nude za studiranje u inostranstvu.
Otvoreno pitanje validnosti diploma zaposlenih u institucijama širom Bosne i Hercegovine.
Na putu ka Evropskoj uniji, političari u BiH trebaju riješiti i pitanje poreskih i neporeskih davanja koja se naplaćuju u ovoj zemlji.
Iako se očekivalo da još prošle godine počne izgradnja stanova za ljude koji žive u kolektivnom centru u Doboju, to se nije dogodilo. To je tek jedno u nizu neispunjenih političkih obećanja u posljednjih desetak godina.
Umni ljudi govorili su na početku ovog vijeka da će se ubuduće ratovati zbog nedostatka pitke vode. U BiH ovaj resurs se posljednjih decenija uništava do te mjere, da bi uskoro priča iz sela Vranović mogla postati sinonim za cijelu BiH.
Mladi u BiH priželjkuju uglavnom posao u javnom sektoru. Kada traže posao u državama EU najčešće ga dobijaju u privatnim firmama.
Marinka i Husein Trnjanin su penzije zaradili u Sloveniji, no odlučili su se vratiti u Kotorsko kraj Doboja, uzgajati kivi i uživati u zavičaju.
Odnos nadležnih prema poljoprivredi u Bosni i Hercegovini stručnjaci opisuju kao gašenje požara, a ne kao strateški sa dugoročnim ciljevima
U posljednjih pet godina, zbog popularnosti medicinske škole i zanatskih škola sa čijim diplomama je lakše pronaći posao u inostranstvu, gimnazije imaju sve manje đaka. U Maglaju su prošle školske godine poduzeli konkretne korake - osavremenjavanje obrazovnog procesa kako bi djecu zainteresovali.
Učitajte više sadržaja...
