Zviždači, odnosno, osobe koje obavijeste javnost ili nadležne organe o određenim nemoralnim ili nezakonitim aktivnostima, u Crnoj Gori su još uvijek rijetkost. Tome je značajno doprinijela loša zakonska regulativa koja bi ovim osobama obezbijedila punu zaštitu. Zajedničko za države regiona je činjenica da se radi na poboljšavanju statusa zviždača, ali da je on još daleko od zadovoljavajućeg.
Zviždači u Crnoj Gori su rezultat dugogodišnjeg procesa reformi, ali stepen razvoja ove institucije nije srazmjeran dužini perioda njenog postojanja.
Razloga ima više: loša zakonska regulativa, neprimjenjivanje postojećih zakona, nerazvijene institucije koje, pokazalo se, često radije štite prekršioce zakona, dok zviždači postaju izloženi raznim vrstama pritisaka.
Direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija Ana Novaković kao prvi među ključnim problemima navodi upravo novu zakonsku regulativu koja nije zaživjela.
„Drugo, potencijalni zviždači ne mogu biti motivisani da prijave nelegalnosti kada pogledaju ishode sličnih slučajeva onih koji su to učinili. Podsjetiću, u Crnoj Gori je tokom prethodne godine krivične prijave zviždača odbačene u čak 15 od 17 slučajeva kao neosnovane, a slučajevi koji su u toku, uglavnom su prvo rezultirali otkazima sa radnog mjesta ili nekim vidom degradiranja", kaže Ana Novaković i kao treće navodi to što je opšti odnos šire javnosti prema zviždačima još uvijek negativan.
"Često se nazivaju neprijateljima države i sistema, zamjera im se da su poneseni ličnim interesima ili odnosima, eventualno, željom za osvetom“, pojašnjava.
Tek početak
Zakon o zaštiti uzbunjivača, kako se u nekim zemljama regiona nazivaju zviždači, u Srbiji se primjenjuje manje od jedne godine. Osnivač sajta Pištaljka.rs Vladimir Radomirović kaže da je u početku bilo problema sa primjenom, ali da je sada bolje.
„Problema je, prije svega, bilo u izricanju privremenih mjera. Imali smo slučaj prve privremene mjere - sekretar jedne osnovne škole u blizini Beograda je prijavio korupciju. Dobio je otkaz i Višem sudu u Beogradu je bilo potrebno četiri mjeseca da donese privemenu mjeru. Nakon žalbe Apelacionom sudu, bilo je potrebno još dva mjeseca za ponovno rješavanje. Taj sekretar škole je vraćen na posao i više ne trpi zbog odmazde“, navodi Radomirović.
Pomoćnica direktora Agencije za borbu protiv korupcije Svetlana Rajković je tokom konferencije o zaštiti zviždača, koju je u petak organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija, istakla činjenicu da je zakon koji bi trebalo da unaprijedi institut zviždača u Crnoj Gori nov i da predstavlja početak, tako da sigurno nije idealan.
Na prvi pogled Agencija za borbu protiv korupcije nema na raspolaganju velik instrumentarij za reagovanje.
„Mi smo se mučili kako da definišemo šta Agencija može da učini sa pribavljenim podacima i nalazom koji Agencija tokom postupka sačini. Jasan stav Sekretarijata za zakonodavstvo bio je da dalje od obavezujućeg mišljenja i prekršajne norme za nepostupanje po datom mišljenju, ne možemo ići dalje. To ne znači da Agencija svoje nalaze ne može da dostavi nadležnim organima kao što su Tužilaštvo i relevantne inspekcije i insistirati da se na tom postupku radi dalje“, kaže Svetlana Rajković.
Bojan Bajić iz Centra za odgovornu demokratiju Luna iz Bosne i Hercegovine je, rekavši da se skoro polovina slučajeva korupcije otkriva zahvaljujući dojavama, prezentovao statistiku koja ukazuje na zastrašujuće mali doprinos institucija koje se doživljavaju kao najmoćnije za otkrivanje korupcije. Naročito je zanimljivo koliko su eksterne revizije one na koje se vlade i u Crnoj Gori i u regionu često pozivaju kao argument pri tvrdnjama u vezi sa regularnošću određenih procedura.
„Sposobnost eksterne revizije u otkrivanju nepravilnosti u organizaciji tokom revizije je tri posto. Eksterna revizija je irelevantan izvor detekcije nepravilnosti. Policija, tužilaštvo i slične institucijje se kreću između 1,3 do 3 posto. Znači, ove institucije otkrivaju tek svaki četrdeseti slučaj. Dakle, ako smo borbu protiv korupcije oslonili na tužilaštvo, policiju, eksternu reviziju – otvoren je prostor za cvetanje korupcije“, konstatuje Bajić.
