Žrtve nezadovoljne visinom kazne Stanišiću i Župljaninu

Prvostepenom presudom Haškog tribunala prvi ratni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Mićo Stanišić i načelnik Centra službi bezbjednosti Banja Luka Stojan Župljanin osuđeni su na po 22 godine zatvora. Krivi su za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. godine u ukupno 20 općina u BiH. Žrtve su nezadovoljne visinom kazne, ali smatraju kako je ovo jedna od najbitnijih presuda, jer je utvrđena i kažnjena uloga policije RS tokom rata. Strahuju da će pravosnažnom presudom kazne Stanišiću i Župljaninu biti smanjene.

Više od sat vremena prije izricanja presude predsjedavajući sudija Burton Hall nabrajao je primjere brojnih zločina policijskih snaga bosanskih Srba 1992. godine.

Surovosti policijskih snaga sjeća se i Edin Ramulić, bivši zatočenik logora Trnopolje. U logoru Keraterm ubijeni su mu otac i brat:

„Ovo je nama u Prijedoru pogotovo bitno jer je uloga policije bila najznačajnija u kršenju ljudskih prava, odnosno činjenju različitih oblika ratnih zločina. Do sada su, od ukupno 31 osobe koja je iz Prijedora osuđena za ratne zločine, njih 25 policijaci, a još se vodi postupak protiv šestorice, tako da to dovoljno govori šta je policija radila“, kaže Ramulić.

Umjesto zaštite, iza policijskih snaga bosanskih Srba ostali su brojni zločini, a kao neki od najupečatljivijih su oni u logorima Omarska, Manjača, Keraterm, ubojstva na Korićanskim stijenama, kao i žive lomače bošnjačkih civila u Višegradu. Stanišić i Župljanin proglašeni su krivim za progone, ubistva, mučenje, okrutno postupanje, nehuma djela, prisilno premještanje, bezobzirno razaranje gradova.

Predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević nezadovoljna je visinom kazne.

„Stanišić i Župljanin su bili u prvom ešalonu Karadžićevog establišmenta. Dakle, nisu bili nikakvi noćni čuvari. Oni su ipak odgovorni za udruženi zločinački poduhvat i mislim da je kazna suviše mala", smatra Fadila Memišević.

Nezadovoljni su i u Savezu logoraša BiH. Predsjednik Saveza Šaćir Srebrenica ističe kako bi nakon ovakve presude Stanišić i Župljanin uskoro mogli biti slobodni:

„Ako čovjek uzme u obzir da su oni osam i pet godina proveli u pritvoru, koje im se računaju u izdržavanje, a da se nakon izdržane dvije trećine kazne puštaju kući, onda ispada da je to vrlo malo - i žrtva ne može biti zadovoljna.“

Opomena za budućnost

Potpredsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa" Kada Hotić ističe kako je najbitnije da su kažnjeni za zločine koje su počinili:

„To je opomena za budućnost - da se ne ponovi. Oni imaju izgovor da su branili otadžbinu. Međutim zaboravili su da je Bosna otadžbina svih naroda, a oni su vršili selekciju i etničko čišćenje. Sve druge koji nisu Srbi su ili ubili ili protjerali.“

Obojica su oslobođeni tačaka optužnice za zločine na Korićanskim stijenama augusta 1992. godine, kada je ubijeno 200 muškaraca nesrpske nacionalnaosti i bačeno niz litice stijene. Edin Ramulić, aktivista udruženja “Izvor” iz Prijedora, kaže kako je i iza ovog zločina stajala policija.

„Daleko više su pripadnici prijedorske policije ubili u prijedorskim logorima smrti koje su oni opsluživali i gdje su oni jedini vršili likvidacije. U dva prijedorska logora imamo do sada identifikovano 820 ubijenih logoraša, ili im se tamo gubi svaki trag. I to su uradili policajci", tvrdi Ramulić.

Tužilaštvo će uložiti žalbu na prvostepenu presudu, te tražiti doživotne kazne zatvora, dok će odbrana tražiti oslobađanje. Konačna, pravosnažna haška presuda za Stanišića i Župljanina tek se može očekivati. Nje se pribojavaju i žrtve.

„Mi se nadamo da neće, a bojimo se da drugostepeni organ ne umanji ovu kaznu koja je donesena“, zaključuje predsjednik Saveza logoraša BiH Šaćir Srebrenica.

************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.