Znanstvenici snimili supernovu

Svjetlost koju ova umiruća zvijezda proizvede jača je od milijuna zvijezda zajedno, a količina energije koja se oslobađa sjajem zasjeni ostatak galaksije.

"Razumijevanje ove pojave jako je bitno jer tako zvijezde reproduciraju tvari od kojih su nastali planeti," rekao je Paul O'Brien.

Astronomi su 9. siječnja počeli 'špijunirati' zvijezdu koje je već krenula na umirući put, kada je druga zvijezda u istoj galaksiji eksplodirala. Eksplozija je bila 100 milijardi puta svjetlija od Sunca.

Znanstvenici su uspjeli dobiti nekoliko teleskopa koji su združenim snagama imali mogućnost ranog uvida u eksploziju, a rezultati su objavljeni magazinu 'Nature'.

Manje od jedan posto zvijezda u svemiru umrijet će na ovaj način, kao supernova. Većina zvijezda, uključujući i naše Sunce, postati će jače i zatim lagano izblijediti sve dok ne postanu bijeli patuljci, koje Filippenko naziva 'umirovljenim zvijezdama', koje proizvode malu količinu energije.

Novi znakovi života na Marsu

Gotovo čisti silicijev dioksid koji je 2007. pronašao američki robot Spirit na Marsu, nastao djelovanjem vulkana, gejzira ili oboje, mogao bi ukazivati na tragove prošlog života.

Silicijev dioksid se može naći na Zemlji oko dimnjaka hidrotermalnih toplica, poput onih u američkom nacionalnom parku Yellowstone u Wyomingu, slavnom po geotermičkim fenomenima, gdje se nalaze dvije trećine gejzira planeta i brojni izvori tople vode.

To su zaključci planetologa koji su analizirali uzorke koje je skupio robot-vozilo Spirit, čiji blizanac Opportunity djeluje na suprotnom dijelu Marsa.

O pronalasku silicijevog dioksida u krateru Gusev na crvenom planetu govori detaljno istraživanje koje objavljuje američki časopis Science.

"Na Zemlji su hidrotermalni nanosi znak života i silicijev dioksid nađen blizu grotla sadrži fosile i ostatke mikroba," naglašava Jack Farmer, profesor astrobiologije na Sveučilištu Arizone, jedan od autora istraživanja.

Dodaje da nije poznato je li to slučaj sa silicijevim dioksidom koji je pronašao Spirit na Marsu, pošto taj rover nema instrument koji bi mogao otkriti mikroskopski život, prema priopćenju.

Jack Farmer zaključuje da je okoliš na Marsu bio pogodan za život, jer je imao tekuću vodu i izvore energije, neophodne za život.


Uskoro misija na Sunce

Njegova toplina širi se kroz cijeli sustav, sa svjetlošću koju k tome isijava omogućava život na Zemlji, a njegova gravitacija drži planete u orbiti, koji tako zajedno s njim čine Sunčev sustav. To je, naravno, Sunce, a čovjek planira misiju na zvijezdu koja nam život znači.

Sljedeća NASA-ina sonda trebala bi se približiti Suncu više nego ijedna dosad.

To bi nam trebalo pružiti zasad najdublji uvid u Sunčeve tajne. Sonda bi trebala biti lansirana 2015. godine, a istraživat će neke od najvećih misterija koje Sunce uporno skriva od našeg shvaćanja, a od ključne su važnosti za čovječanstvo.

Projekt je vrijedan 750 milijuna dolara, a letjelica, koja se gradi na Sveučilištu John Hopkins trebala bi biti sposobna izdržati temperatu od nevjerojatnih 1 426 stupnjeva Celzijusa.

Znanstvenike posebno zanimaju erupcije sunčeve energije, kada visokoenergetski nabijene čestice sa Sunca preplave Sunčev sustav, pri čemu se njihovo djelovanje itekako osjeti na Zemlji, npr. u vidu Aurore borealis te smetnjama u komunikacijskim, ali brojnim drugim sustavima.

Taj, tzv. solarni vjetar, također ugrožava astronaute, zbog čega je također nužno saznati više o prirodi te pojave.

Sonda će se Suncu približiti na nešto više od 6 milijuna kilometara. Iako ne zvuči fascinatno, radi se ipak o velikoj blizini, ako uzmemo u obzir da je Sunce od Zemlje udaljeno 150 milijuna kilometara, a njegova, tzv. corona (Sunčeva 'atmosfera') prži na temperaturi od oko milijuna stupnjeva Celzijusa.

Prošao zakon o stvaranju ljudsko-životinjskih zametaka

U Velikoj Britaniji je prošao kontorverzni zakon o stvaranju ljudsko-životinjskih zametaka. U Donjem domu parlamenta vladin je prijedlog prihvaćen s 336 spram 176 glasova.

Parlamentarci su odbacili amandman konzervativnog zastupnika Edwarda Leigha da se zabrane takva istraživanja koja je nazvao "Frankensteinovom znanošću" koja je "etički pogrešna i medicinski beskorisna".

Ranije je premijer Gordon Brown izrazio izričitu potporu stvaranju ljudsko-životinjskih zametaka za koje kaže da mogu spasiti milijune života.

Crkve i udruge za borbu protiv pobačaja te su planove osudile kako "nemoralne".

Britanski su znanstvenici prošlog mjeseca prvi u Europi stvorili takav zametak stavljajući jezgru ljudskih stanica u prazne kravlje jajne stanice.

Tako nastali embriji su 99 posto ljudski s malom životinjskom komponentom od 0,1 posto. Bit će im dopušteno da rastu 14 dana nakon čega će biti uništeni.

Znanstvenici tvrde da ta istraživanja mogu pomoći u borbi protiv bolesti neuromotoričkog sustava, Parkinsonove bolesti i Alzheimerovog sindroma.

Van Europe znanstvenici u SAD-u, Kini i Južnoj Koreji već su stvorili ljudsko-životinjske embrije.

Morske pse 'ubija' juha

Morski psi, zastrašujući stanovnici podmorja, zbog čuvene kineske juhe nalaze se pred izumiranjem. Uz nove vijesti o napadima, znanstvenici i dalje tvrde da su – slučajni.

Iako teško za povjerovati, prema riječima znanstvenika i ambijentalista, rijetko se događa da morski psi napadaju ljude. Ako to i učine, tvrde, to ne rade namjerno već slučajno. Naprotiv, morski psi su ti koji su ugroženi i spadaju među ugroženije vrste. Prijeti im izumiranje, i to najviše u vodama Mediteranskoga mora.

Glavni uzrok tome je gastronomske prirode. Upravo se u ribljim restoranima najviše traži meso morskoga psa.

Svake je godine čak 73 milijuna morskih pasa ulovljeno s jednim jedinim ciljem, da se dobije svega 100 grama peraja potrebnih za jednu juhu. Društvo Wild Aid zatražilo je od Kine da makne juhu od peraja morskoga psa s jelovnika tijekom Olimpijskih igara. A i način ulova je dosta okrutan. Nakon što ulove morskog psa, ribari im režu peraje te ih bacaju natrag u more.