Učešće žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Bosni i Hercegovini je zanemarljivo, iako prema zvaničnim podacima 51 posto stanovništva čine upravo žene. Istraživanja govore da učešće žena u zakonodavnoj vlasti ne prelazi 20 posto. Unutar političkih stranaka, broj žena je relativno visok i kreće se od 33 posto naviše, uključujući i mjesta odlučivanja unutar stranaka.
Na stranačkim listama za bh. Parlament na Opštim izborima 2014. učešće žena je variralo između 40 posto i 43 posto, ali one se, uglavnom, nisu nalazile na prvom mjestu na listi.
Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakonodavstva nedavno je predložila izmjene za "rodnu kvotu", koje su prema mišljenju nevladinih organizacija lošije od postojećih.
Dosadašnjim Izbornim zakonom BiH propisana je kvota od 40 posto manje zastupljenog pola. Stručnjaci tvrde da se i taj član zakona poštovao isključivo kada se to moralo uraditi, a to je pri ovjeravanju kandidatskih listi za izbore.
Prilikom imenovanja bilo u izvršnu vlast ili na pozicije predsjedavajućih komisija, međunarodnih delegacija, za direktore agencija, uglavnom, po pravilu se biraju muškarci.
Na izmjenama Izbornog zakona BiH se uveliko radi. Jedan od prijedloga radne grupe je i da se član o rodnoj kvoti mijenja u smislu da je moguće sačiniti kandidatsku listu od 20 osoba, od kojih će prvih dvanaest biti muškarci, a posljednjih osam žene.
U nevladinim organizacijama koje, također, rade na procesu izmjena Izbornog zakona ovakav prijedlog smatraju nazadovanjem u odnosu na postojeća zakonska riješenja.
Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra, podsjeća da je dosadašnja odredba Izbornog zakona glasila da na listama mora biti minimalno 40 posto žena i muškaraca. Također, jasno je bilo određeno na kojim će mjestima oni biti.
"Rečeno je da u prvih tri, prvih pet i prvih osam kandidata mora biti određen broj žena i muškaraca. Nije bilo dozvoljeno da od ukupnog zbira, ako je lista 20 ljudi, da možete staviti tih 40 posto, što je na izbornoj listi od 20 ljudi to je osam osoba, staviti na kraj liste tih osam podzastupljenih, što su u većini slučajeva bile žene. Četrdeset posto se moralo tako redati da je i u prva tri i u prvih pet i u prvih osam mjesta mora biti 40 posto, što i jeste suštinski imajući na umu da, naravno, kako ste niže na listi poredani, sve je manja šansa da ćete biti izabrani, naročito ako govorimo o parlamentima na svim nivoima", objašnjava Gavrić.
Žene se ni do sada, uglavnom, nisu nalazile na prvom mjestu izbornih listi. Ukupan dio nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za, recimo, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na prošlim izborima iznosio je tek 10,57 posto.
Članica Interresorne radne grupe, za izmjene Izbornog zakona i potpredsjednica HDZ-a BiH, Borjana Krišto, koja je i predložila ove izmjene, tvrdi da je riječ o boljem rješenju koje nikako neće uticati na ionako mali procenat žena u bh. političkom životu.
"Znači, ostaje 40 posto zastupljenosti žena, kakva je i bila po zakonu, s tim da nigdje u demokratskim zemljama, pa ni u našem okruženju, ne postoji lista prema kojoj se definira pozicija žene ili pozicija muškarca. Ja vam mogu reći, osobno kao žena, nikada se nisam zalagala za kvotu. Ja bih htjela da žene budu zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj ili bilo kojim drugim pozicijama u javnom životu temeljem kriterija", kaže Krišto.
Za prijedlog Borjane Krišto glasali su i ostali članovi Interresorne radne grupe. Jedan od njih Lazar Prodanović kaže da misli da bi bilo pravičnije da se poštovala zastupljenost u skladu sa ranijim rasporedom.
"Međutim, većina u Interresornoj radnoj grupi je odlučila da zastupljenost bude 40 posto u ukupnom broju. Želim napomenuti da jeste usvojen taj amandman, ali će konačno glasanje biti na narednoj sjednici Interresorne radne grupe", dodaje Prodanović.
Da je riječ o unazađivanji postojećih zakonskih rješenja prijedlozima Interresorne radne grupe i to na štetu žena, slaže se i Nada Golubović iz Udruženja "Žene Ženama" Banja Luka.
"Ukoliko žene stave sada na kraj liste, a muškarce naprijed, što im ovakav prijedlog daje mogućnost, praktično ćemo sasvim izgubiti žene iz politike", kaže ona.
U trenutnom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, imenovane su dvije žene, u Vladi Federacije BiH imenovane su četiri žene, dok su u Vladi Republike Srpske imenovane premijerka i tri ministrice.
U vladama kantonâ nijedna žena nije imenovana za premijerku kantonalne vlade, dok je zastupljenost ministrica u kantonalnim vladama iznosila 17,5 posto.