Inicijativa koja je nedavno potekla iz Sarajevskog otvorenog centra da se na bh. novčanicama odštampa barem jedan ženski lik neke od zaslužnih građanki, u javnosti je prihvaćena s odobravanjem. Inicijativa je potakla i na razmišljanje o tome kako se bh. društva gotovo nikako nije odužilo ženama koje su dale nemjerljiv doprinos u raznim oblastima u izgradnji Bosne i Hercegovine.
Prva školovana slikarka i grafičarka u Bosni i Hercegovini Adela Ber Vukić; slikarka Mica Todorović koja je obilježila sarajevsku umjetničku scenu 30-tih godina prošlog vijeka; Banjalučanka Vahida Maglajlić, hrabra heroina u borbi protiv fašizma; Vera Šnajder profesorica Ženske gimnazije u Sarajevu; Laura Papo Bohoreta, sefardska književnica, spisateljica, prevoditeljica i feministkinja koja se bavila istraživanjem prošlosti sefardskih žena u Bosni i Hercegovini.
Na izuzetnost ovih žena podsjetio je Sarajevski otvoreni centar predloživši da se njihovi likovi nađu na bh. novčanicama. Motiv im je, kažu, bio da se barem djelimično ispravi nepravda zbog tradicionalnog skrivanja uspjeha žena u raznim oblastima u Bosni i Hercegovini.
Inicijativa je proslijeđena Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBIH), a ubrzo je stigao i odgovor da su upoznati sa prijedlogom i svjesni uloge žena u istoriji BiH.
''U ovom trenutku, sa pozicije aktivnosti i poslovanja CBBiH, ali i nadležnosti u pogledu dizajna novčanica, teško je govoriti o mogućem redizajniranju postojećih novčanica, ali će CBBiH imati u vidu inicijativu o uvrštavanju žena na neke buduće novčanice'', stoji u saopštenju koje je uputila Centralna banka.
Prijedlog Sarajevskog otvorenog centra naišao je na odobravanje javnosti. Mostarka Josipa Terzić Resić, aktivistica i poduzetnica, podsjeća na viševijekovno negiranje značaja ženskog rada i uticaja u Bosni i Hercegovini i poručuje da je vrijeme da današnje generacije isprave tu nepravdu.
‘’Imamo jako puno značajnih žena koje su ostavile trag u našoj povijesti, treba malo dobre volje kod onih koji donose odluke da se i naše dame slave i da im se barem ustupi mjesto na bh. novčanicama.’’
Edisa Demić iz mostarskog udruženja "Novi put" podsjeća da je nepravda prema ženama učinjena i u razvijenim zemljama, te da je samo osam posto novčanica u svijetu sa ženskim likom. Demić navodi države koje su ispred drugih po ovom pitanju.
‘’Znam da Sirija, Turska i Argentina imaju ženske likove na svojim novčanicama i naravno SAD, no ipak je to mali procenat globalno gledajuće. Prema dostupnim podacima od 265 zemalja u nekih 50-tak postoje novčanice sa ženskim likom.’’
Brojne nevladine organizacije podržale su prijedlog da se navedenim zemljama pridruži i Bosna i Hercegovina i poručile da je ovo dobra prilika i da se otvore pitanja višedecenijske rodne neravnopravnosti. Na to podsjeća Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
‘’Mi već jako dugo ukazujemo na ogroman nedostatak kada je u pitanju prisustvo zaslužnih žena koje su ostavile trag u našoj istoriji. Taj trag je do sada bio potpuno nevidljiv. U školama djeca ne uče o njima, rijetko se nađu u udžbenicima, o njihovim djelima, ali i zaslugama se gotovo ništa ne zna, a zaslužnih žena je, vjerujte, bilo itekako mnogo kroz cijelu našu istoriju.’’
Dardić podsjeća da je ranije pokrenuta inicijativa da se u bh. gradovima prilikom promjene imena, neke ulice nazovu po zaslužnim građankama. No, još uvijek su u modi učesnici rata i kontroverzne ličnosti, a ispravljanje nepravde prema zaslužnim građankama, kaže Dardić čeka neka bolja vremena.
Takođe, pokrenut je projekat popunjavanja sadržaja na wikipediji o ženama iz Bosne i Hercegovine, jer takvih sadržaja je do sad bilo vrlo malo.
Pjesnikinja i spisateljica Ferida Duraković, predsjednica PEN centra, podsjeća da je u BiH pokrenut portal diskriminacija.ba koji nastoji ukazati na rodnu diskriminaciju, ali i ponuditi rješenja. Duraković smatra da i same žene snose dio odgovornosti za neravnopravan položaj u društvu, vjerovatno smatrajući da ima i važnijih stvari od pukog predavanja karijeri kao što to rade muški pripadnici društva.
‘’Ipak, ako one koje su direktno zainteresovane za ravnopravniji položaj same ne znaju koliko je žena utkano u temelje Bosne i Hercegovine, onda šta očekivati od mlađih generacija kojima je važnije ko je zvijezda rijaliti šoua nego ko je bila istaknuta nuklearna biologičarka u BiH. Dakle, mislim da je ključ u obrazovanju, i to obrazovanju koje informiše o tome da žene, ne samo kod nas nego i u svijetu, doprinose pozitivnim stvarima koje mogu da nam uljepšaju život.’’
Facebook Forum