U povodu Međunarodnog dana žena u Temi tjedna govorimo o ženama koje uspijevaju povezati posao i majčinstvo. Naše priče govore o ženama raznih zanimanja - od rudarki, drvosječa, pa do novinarki i književnica.
Nećemo govoriti o tome što bi bilo kada bi žene vladale svijetom, ni da kriza najlakše pogađa upravo njih, niti da su, u pravilu, za isti posao slabije plaćene od muškaraca, a niti o tome da ih se smatra slabijim polom. Nemamo namjeru govoriti ni o ideologiziranju 8. marta, što se često radilo, prije, ali i poslije devedesetih u državama regije. Tek jednostavno, ovo su priče o ženama s Balkana.
Sedam žena svakodnevno ulazi u jamu, u rudnik mrkog uglja „Breza". Po struci rudarski tehničari, svakog dana pređu desetak kilometara pod zemljom. Potiču iz rudarskih porodica, zbog čega svoj posao ne smatraju ni neobičnim ni teškim, iako priznaju kako se se ljudi često iznenade kada čuju da žene rade u rudnicima.
Radom su stekle poštovanje svojih kolega i porodice, i posljednja su generacija žena rudara u BiH koja hljeb zarađuje duboko ispod zemlje, piše Tina Jelin Dizdar u tekstu Biti žena rudar u BiH.
Marijana Kadić – Bojanić je majka troje djece. Novinarka je, trenutno na dužnosti pomoćnika urednika TV „Vijesti”. Posvećena je porodici i poslu i uvijek nađe vremena za brojne društvene akcije.
Država i društvo, kaže, ne pomažu puno zaposlenim majkama, pa zahtjevnim, svakodnevnim obavezama odgovora zahvaljujući dobroj organizaciji i pomoći porodice. U kući, priča nam, ne postoji podjela na muške i ženske poslove, pa se do ravnopravnosti došlo tako što je ona zašla u javnu, a njen suprug - u privatnu sferu. Priču o ovoj uspješnoj 37-godišnjoj ženi zabilježila je Olivera Nikolić u tekstu Zaposlene majke nemaju veliku pomoć društva.
Da su jake, da mogu biti glava obitelji i da se mogu posvetiti djeci i radu i pored velike tragedije, dokaz su žene iz Velike i Male Kruše, kod Orahovca u zapadnom dijelu Kosova. Nakon traganja za svojim muževima i očevima, shvatile su da se moraju vratiti životu, a njihov rad i trud danas je vidljiv širom cijelog Kosova, kaže Amra Zejneli u tekstu Život u selu bez muškaraca.
Jedina žena drvosječa u Topličkom okrugu, na jugu Srbije, živi u sele Prebreze. Ovim se poslom bavi već dvadeset godina. Iako se radi o jednom od najtežih i najrizičnijh poslova, Gordana Zbiljić priznaje da, usprkos poslu neobičnom za jednu ženu, ipak uspijeva uskladiti i poslovne i kućne obaveze.
Iz Srbije nam stiže i priča o ženi koja pokreće autodizalicu. Ispričala nam je zašto se bavi tim poslom i kako se može uspjeti na Balkanu i kako prevladati predrasudu da je ženi mjesto isključivo u kući. Priče o ove dvije heroine rada u tekstu Miloša Ivanovića i Novke Ilić Obične žene na neobičnim poslovima.
Emancipacija nije mit, 'obitelj ili karijera' nije dilema, ali u ekonomskoj krizi, na žalost, žene prve nastradaju – ističe najprevođenija hrvatska književnica, publicistica i feministica Slavenka Drakulić u razgovoru sa Ankicom Barbir Mladinović. Drakulić ističe kako se Žene u 21. stoljeću ponovo moraju boriti za svoja prava.
Nećemo govoriti o tome što bi bilo kada bi žene vladale svijetom, ni da kriza najlakše pogađa upravo njih, niti da su, u pravilu, za isti posao slabije plaćene od muškaraca, a niti o tome da ih se smatra slabijim polom. Nemamo namjeru govoriti ni o ideologiziranju 8. marta, što se često radilo, prije, ali i poslije devedesetih u državama regije. Tek jednostavno, ovo su priče o ženama s Balkana.
Sedam žena svakodnevno ulazi u jamu, u rudnik mrkog uglja „Breza". Po struci rudarski tehničari, svakog dana pređu desetak kilometara pod zemljom. Potiču iz rudarskih porodica, zbog čega svoj posao ne smatraju ni neobičnim ni teškim, iako priznaju kako se se ljudi često iznenade kada čuju da žene rade u rudnicima.
Radom su stekle poštovanje svojih kolega i porodice, i posljednja su generacija žena rudara u BiH koja hljeb zarađuje duboko ispod zemlje, piše Tina Jelin Dizdar u tekstu Biti žena rudar u BiH.
Marijana Kadić – Bojanić je majka troje djece. Novinarka je, trenutno na dužnosti pomoćnika urednika TV „Vijesti”. Posvećena je porodici i poslu i uvijek nađe vremena za brojne društvene akcije.
Država i društvo, kaže, ne pomažu puno zaposlenim majkama, pa zahtjevnim, svakodnevnim obavezama odgovora zahvaljujući dobroj organizaciji i pomoći porodice. U kući, priča nam, ne postoji podjela na muške i ženske poslove, pa se do ravnopravnosti došlo tako što je ona zašla u javnu, a njen suprug - u privatnu sferu. Priču o ovoj uspješnoj 37-godišnjoj ženi zabilježila je Olivera Nikolić u tekstu Zaposlene majke nemaju veliku pomoć društva.
Da su jake, da mogu biti glava obitelji i da se mogu posvetiti djeci i radu i pored velike tragedije, dokaz su žene iz Velike i Male Kruše, kod Orahovca u zapadnom dijelu Kosova. Nakon traganja za svojim muževima i očevima, shvatile su da se moraju vratiti životu, a njihov rad i trud danas je vidljiv širom cijelog Kosova, kaže Amra Zejneli u tekstu Život u selu bez muškaraca.
Jedina žena drvosječa u Topličkom okrugu, na jugu Srbije, živi u sele Prebreze. Ovim se poslom bavi već dvadeset godina. Iako se radi o jednom od najtežih i najrizičnijh poslova, Gordana Zbiljić priznaje da, usprkos poslu neobičnom za jednu ženu, ipak uspijeva uskladiti i poslovne i kućne obaveze.
Iz Srbije nam stiže i priča o ženi koja pokreće autodizalicu. Ispričala nam je zašto se bavi tim poslom i kako se može uspjeti na Balkanu i kako prevladati predrasudu da je ženi mjesto isključivo u kući. Priče o ove dvije heroine rada u tekstu Miloša Ivanovića i Novke Ilić Obične žene na neobičnim poslovima.
Emancipacija nije mit, 'obitelj ili karijera' nije dilema, ali u ekonomskoj krizi, na žalost, žene prve nastradaju – ističe najprevođenija hrvatska književnica, publicistica i feministica Slavenka Drakulić u razgovoru sa Ankicom Barbir Mladinović. Drakulić ističe kako se Žene u 21. stoljeću ponovo moraju boriti za svoja prava.