Kad je bibliotekar Zemaljskog muzeja Derviš Korkut u proljeće 1941. domišljatošću i hrabrošću uspio spasiti Sarajevsku hagadu od nacista, niko nije mogao ni zamisliti da će u ljeto 2025. ista knjiga poslužiti tek osuđenom Miloradu Dodiku da se na društvenoj mreži "obračunava" s državom, međunarodnom zajednicom i optužuje Sarajevo za antisemitizam.
Odluka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihode prikupljene prodajom publikacije "Sarajevska hagada – povijest i umjetnost", kao i karata za prostor u kome se čuva Sarajevska hagada, donira palestinskom narodu, nije zasmetala samo predsjedniku entiteta Republika Srpska, već i pojedinim jevrejskim udruženjima u Europi i šire.
A krenulo je iz Mostara. Jevrejska općina Mostar uputila je pismo Zemaljskom muzeju, koje je proslijedila i jevrejskim udruženjima, u kome iskazuje nezadovoljstvo zbog odluke Muzeja, opisavši je političkom i antisemitskom.
Ne čelu Jevrejske općine Mostar je Amir Kabiri, koji je ujedno i predsjednik Abraham grupe i izvršni direktor kompanije "Aluminij" iz Mostara.
Prijetnje Muzeju zbog odluke o doniranju sredstava
Sarajevska hagada preživjela je inkviziciju u Španiji, Prvi i Drugi svjetski rat i nacističku vlast u Sarajevu, opsadu i granatiranje '90-ih i nebrigu postratnih vlasti.
Usprkos svim okolnostima, primjer je, kako su naveli i iz Zemaljskog muzeja, očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa.
Upravo zbog toga, kako navode, odlučili su u vremenu "ciljanog brisanja kulturnog i vjerskog identiteta, prvenstveno muslimana i kršćana Palestine, putem rušenja, preuzimanja ili onemogućavanja korištenja vjerskih objekata i historijskih lokacija", sredstva od Hagade, koja je i jedan od najvažnijih predmeta koji se čuvaju u Muzeju, usmjeriti na pomoć u Gazu, koja je pod stalnim granatiranjem i u opsadi.
Ujedinjeni narodi upozorili su na sve rašireniju glad zbog nedovoljno pomoći koja ulazi u enklavu, što je pod strogom kontrolom Izraela.
Sada, nakon negativnih reakcija pojedinih jevrejskih udruženja, iz Muzeja kažu da primaju prijetnje putem emaila. Nepoznati pošiljatelji ih osim toga nazivaju i fašistima i antisemitima.
Iz Muzeja su za Radio Slobodna Evropa kazali da akcija, bez obzira na sve negativne reakcije, nastavlja. Kažu da interesa ima, posebno kad je riječ o stranim posjetiteljima.
Kad prikupe značajnija sredstva, uputit će ih preko nekog od humanitarnih udruženja u BiH palestinskom narodu, objasnili su.
Zemaljski muzej godinama traži način i izvor stabilnog financiranja. To je jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja koja nema riješeno pravno ni financijskoj pitanje.
Zbog toga je, između ostalog, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt naredio državnoj vlasti da preuzme o njima brigu, ali dosad nije urađeno mnogo na rješavanju ovih problema.
Muzej se financira od vlastite zarade i aplicirajući na povremene projekte javnih insititucija, što nije dovoljno za sve troškove najstarijeg muzeja i jedne od najvažnijih institucija kulture u BiH.
Spašavanje Hagade
Priče o Hagadi često su obavijene misterijom. Sarajevska hagada je poznati srednjovjekovni rukopis koji sadrži ilustriranu verziju teksta vjerskih pravila i običaja za seder večeru tokom Pesaha, praznika kojim se obilježava izbavljenje Izraelaca iz egipatskog ropstva.
Datiran je oko 1350. godine i vjeruje se da potječe iz Barcelone. Među nekoliko je špansko-provansalskih sefardskih Hagada i jedna je od najstarijih te vrste. Iako autor nije poznat, iz Zemaljskog muzeja kažu da je gotovo sigurno da je nastala kao vjenčani poklon.
Ovaj raskošno iluminirani kodeks iz 14. stoljeća najvjerovatnije su iz Španije prokrijumčarili sefardski Jevreji nakon protjerivanja 1492. godine.
Poznato je da je Hagada boravila u sjevernoj Italiji u 16. i 17. stoljeću, gdje je, čini se, izbjegla pažnju inkvizicije. Ponovno se pojavila tek 1894. godine, kada ju je sarajevskom Zemaljskom muzeju prodao Joseph Koen, pripadnik lokalne sefardske jevrejske porodice.
Nije poznato kako ni kada je knjiga stigla u Bosnu.
Na početku nacističke okupacije Sarajeva tokom Drugog svjetskog rata, njemački oficir pojavio se u muzeju s misijom da zaplijeni Hagadu.
Derviš Korkut, kustos za knjige i rukopise u Sarajevskom muzeju, rekao je njemačkom oficiru da je Hagada već predata drugom Nijemcu koji je došao prije njega. Na pitanje za ime tog prvog oficira, Korkut je odgovorio: "Ne bih se usudio pitati njemačkog oficira za njegovo ime".
U stvarnosti, Hagada je bila sakrivena radi zaštite, iako postoje različite verzije priče.
Prema nekima, čuvana je u džamiji na periferiji Sarajeva do kraja rata, dok drugi tvrde da nikada nije napustila muzej i da je bila skrivena među drugim knjigama.
Sarajevska Hagada upisana je 2017. godine u registar Memorija svijeta UNESCO-a, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini.
Za jevrejska udruženja odluka Muzeja "politiziranje jevrejskog kulturnog blaga"
Potez Muzeja najprije je javno komentirao predsjednik Konferencije evropskih rabina Pinchas Goldschmidt koji je na društvenoj mreži X napisao da je "iskorištavanje jevrejskog naslijeđa sramotno i nedostojno".
"Možemo li naći filantorpa koji bi je otkupio i sačuvao njen dignitet", napisao je Goldschmidt.
Iz Muzeja nisu željeli komentirati ovakve prijedloge, opisavši ih neozbiljnim i neprihvatljivim.
B’nai B’rith International, jevrejska organizacija osnovana 1843. u SAD u, osudio je odluku Muzeja, opisavši je kao "politiziranje jevrejskog kulturnog blaga – lažno optužujući Izrael za genocid i preusmjeravajući prihode od njenog izdanja i izložbe kako bi se financirale donacije za nepostojeću palestinsku državu".
Liga protiv klevete (Anti Defamation League) navela je da je "užasnuta" politizacijom Hagade.
"U ovome nema ničeg suptilnog. Korištenje jednog dragocjenog jevrejskog teksta kako bi se iskazalo nepoštovanje i bijes prema državi Izrael je sramotno, nepojmljivo i krajnje uvredljivo."
Dodik 'iskoristio' priliku za obračun sa Schmidtom
Milorad Dodik, kojem je Izborna komisija BiH nakon pravomoćne presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika oduzela mandat predsjednika entiteta, na X-u je komentirao akciju Zemaljskog muzeja i napisao da je riječ o "obliku neprijateljstva prema jednom narodu".
"To se ogleda u prodaji replike njegovog dragocjenog kulturnog naslijeđa kako bi se zauzeo stav protiv njegove države. Prodajom Hagade, Bošnjaci u Sarajevu čine upravo takav čin protiv jevrejskog naroda i države Izrael. Kada bi u Sarajevu postojalo iskreno poštovanje prema Jevrejima, Hagada bi bila vraćena Izraelu kao gesta prijateljstva", napisao je Dodik i dodao:
"Ono što radi Zemaljski muzej predstavlja otvoreno neprijateljstvo i prezir prema Izraelu. Riječ je o istoj takozvanoj kulturnoj instituciji čije je finansiranje nametnuo Christian Schmidt."
Predsjednik RS-a osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom su poništeni zakoni o neprovođenju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Iz Muzeja su odgovorili Dodiku pozivajući ga da posjeti Muzej i lično se uvjeri u stanje, brigu o zaštiti i prezentaciji Sarajevske hagade, jevrejskog, ali i kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa ostalih naroda Bosne i Hercegovine, za koje izražava zabrinutost.
"U slučaju da se odluči za kupovinu nekog od izdanja publikacije 'Sarajevska hagada – povijest i umjetnost' Zemaljski muzej BiH se obavezuje da ta sredstva neće usmjeriti za pomoć narodu Palestine, već namijeniti za štampanje drugog izdanja citirane publikacije, s obzirom na to da je prvo gotovo rasprodato", napisali su na Facebook nalogu iz Muzeja.
Sarajevska hagada čuva se u posebnoj prostoriji u Muzeju i moguće ju je vidjeti određenim danima ili uz ranije najavljenu i dogovorenu posjetu, što se dodatno plaća, osim redovne ulaznice.
Publikacije koje su predmet humanitarne akcije prodaju se u Muzeju i putem online shopa i koštaju od 25 do 75 eura.