Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
UŽIVO
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Foto galerije

Prethistorija BiH, prvi put od 1992. u Zemaljskom muzeju

Svakodnevni život prethistorijskog čovjeka na području današnje Bosne i Hercegovine tema je "nove stare" stalne izložbe u Zemaljskom muzeju BiH koja će biti otvorena 20. oktobra.

Prvi put nakon 1992. godine posjetitelji Muzeja moći će vidjeti mali dio, oko 3.000 predmeta, od jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Europe, koja broji više od 100.000 predmeta. Od početka rata u BiH, većina ovih predmeta čuvana je depoima Muzeja, sve dok se nisu stekli uvjeti za njenu postavu.

Na izložbi su stručnjaci iz Muzeja radili nekoliko godina, a posljednju godinu i pol bilo je posebno izazovno zbog pandemije korona virusa, ali i stalnih problema koje Muzej ima, s obzirom na to da nema stalno financiranje.
Na ovoj fotografiji vidi se drveni čamac, pronađen kod Bosanske Gradiške, na sjeveru BiH. Otkriven je u ljeto 1904. godine ispod kuće sojeničkog naselja, a njegovo iskopavanje i transport do Sarajeva predstavljali su izniman poduhvat za onovremene prilike. Drveni čamac korišten je kao plovilo, odnosno kao sredstvo komunikacije, transporta i trgovine. Procjenjuje se da starost drveta od kojeg je napravljen potječe iz polovine 6. milenija p.n.e. Stalna postava smještena je u istočno krilo Zemaljskog muzeja koje je za potrebe izložbe najprije moralo biti obnovljeno s obzirom na to da je to bio jedini dio Muzeja koji nije bio u adekvatnom stanju.  U ovome su pomogli s više strana, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, u infrastrukturnom smislu, obnovi prostora, krova, elektroinstalacija, zidova i sl. Sredstva su dali i iz Ambasade Kraljevine Švedske, Irske, projekta Alif, ali i UNESCO-a. U jednoj mjeri izložbu su pomogle i bh. institucije. 
1 Na ovoj fotografiji vidi se drveni čamac, pronađen kod Bosanske Gradiške, na sjeveru BiH. Otkriven je u ljeto 1904. godine ispod kuće sojeničkog naselja, a njegovo iskopavanje i transport do Sarajeva predstavljali su izniman poduhvat za onovremene prilike. Drveni čamac korišten je kao plovilo, odnosno kao sredstvo komunikacije, transporta i trgovine. Procjenjuje se da starost drveta od kojeg je napravljen potječe iz polovine 6. milenija p.n.e.

Stalna postava smještena je u istočno krilo Zemaljskog muzeja koje je za potrebe izložbe najprije moralo biti obnovljeno s obzirom na to da je to bio jedini dio Muzeja koji nije bio u adekvatnom stanju. 

U ovome su pomogli s više strana, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, u infrastrukturnom smislu, obnovi prostora, krova, elektroinstalacija, zidova i sl. Sredstva su dali i iz Ambasade Kraljevine Švedske, Irske, projekta Alif, ali i UNESCO-a. U jednoj mjeri izložbu su pomogle i bh. institucije. 
Cilj izložbe jeste pokazati svakodnevni život prethistorijskog čovjeka. Od sačuvanih predmeta u Muzeju je pokazana i unutrašnjost nastambe prethistorijskog čovjeka koja je bila jednostavna. Na zemljanom podu, rijetko i samo djelomično obloženom drvenim daskama ili oblicama, centralno mjesto zauzimalo je ognjište ili kalotna peć, oko koje se odvijala vrlo intenzivna svakodnevna kućna djelatnost, s nalazima keramičkih posuda namijenjenih svakodnevnoj upotrebi u pripremi hrane.
2 Cilj izložbe jeste pokazati svakodnevni život prethistorijskog čovjeka. Od sačuvanih predmeta u Muzeju je pokazana i unutrašnjost nastambe prethistorijskog čovjeka koja je bila jednostavna. Na zemljanom podu, rijetko i samo djelomično obloženom drvenim daskama ili oblicama, centralno mjesto zauzimalo je ognjište ili kalotna peć, oko koje se odvijala vrlo intenzivna svakodnevna kućna djelatnost, s nalazima keramičkih posuda namijenjenih svakodnevnoj upotrebi u pripremi hrane.
Andrijana Pravidur, arheologinja, jedna je od kustosica izložbe. Kaže da je bila velika odgovornost dati jedan presjek i pokazati kulturni razvoj tog jednog perioda.  "To je veliki dio naše povijesti koji je falio u našem muzeju, da se predstavi kroz kulturno naslijeđe koje je iznimno bogato, a i važno, ne samo za BiH, nego za Europu. Drago nam je da smo uspjeli iznijeti taj segment stručnog i muzeološkog djelovanja."
3 Andrijana Pravidur, arheologinja, jedna je od kustosica izložbe. Kaže da je bila velika odgovornost dati jedan presjek i pokazati kulturni razvoj tog jednog perioda. 

"To je veliki dio naše povijesti koji je falio u našem muzeju, da se predstavi kroz kulturno naslijeđe koje je iznimno bogato, a i važno, ne samo za BiH, nego za Europu. Drago nam je da smo uspjeli iznijeti taj segment stručnog i muzeološkog djelovanja."
Izložba pokazuje nakit koji je izrađivao prethistorijski čovjek od različitih materijala kroz različite periode. Iz Muzeja kažu da se radi o najstarijem i najduljem periodu i kulturnom razvoju čovjeku. Odnosi se na povijest čovječanstva do pojave pisma. Taj period je izložbom predstavljen kroz različite segment na osnovu ostataka materijalne kulture.  "Ovo je jedan veliki i zahtjevan projekt Zemaljskog muzeja BiH, koji smo mi odlučili da napravimo s obzirom na to da smo i dužni predstavljati naše kulturno naslijeđe, prije svega zbog posjetitelja koji dolaze", rekla je kustosica Andrijana Pravidur za Radio Slobodna Evropa.   
4 Izložba pokazuje nakit koji je izrađivao prethistorijski čovjek od različitih materijala kroz različite periode. Iz Muzeja kažu da se radi o najstarijem i najduljem periodu i kulturnom razvoju čovjeku. Odnosi se na povijest čovječanstva do pojave pisma. Taj period je izložbom predstavljen kroz različite segment na osnovu ostataka materijalne kulture. 

"Ovo je jedan veliki i zahtjevan projekt Zemaljskog muzeja BiH, koji smo mi odlučili da napravimo s obzirom na to da smo i dužni predstavljati naše kulturno naslijeđe, prije svega zbog posjetitelja koji dolaze", rekla je kustosica Andrijana Pravidur za Radio Slobodna Evropa. 
 

Učitajte više sadržaja...

Slika 16x9

Meliha Kešmer

Urednica za digitalne platforme u birou Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.

​
Nazad na vrh
XS
SM
MD
LG