Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
UŽIVO
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Foto galerije

Prethistorija BiH, prvi put od 1992. u Zemaljskom muzeju

Svakodnevni život prethistorijskog čovjeka na području današnje Bosne i Hercegovine tema je "nove stare" stalne izložbe u Zemaljskom muzeju BiH koja će biti otvorena 20. oktobra.

Prvi put nakon 1992. godine posjetitelji Muzeja moći će vidjeti mali dio, oko 3.000 predmeta, od jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Europe, koja broji više od 100.000 predmeta. Od početka rata u BiH, većina ovih predmeta čuvana je depoima Muzeja, sve dok se nisu stekli uvjeti za njenu postavu.

Na izložbi su stručnjaci iz Muzeja radili nekoliko godina, a posljednju godinu i pol bilo je posebno izazovno zbog pandemije korona virusa, ali i stalnih problema koje Muzej ima, s obzirom na to da nema stalno financiranje.
Na ovoj fotografiji vidi se drveni čamac, pronađen kod Bosanske Gradiške, na sjeveru BiH. Otkriven je u ljeto 1904. godine ispod kuće sojeničkog naselja, a njegovo iskopavanje i transport do Sarajeva predstavljali su izniman poduhvat za onovremene prilike. Drveni čamac korišten je kao plovilo, odnosno kao sredstvo komunikacije, transporta i trgovine. Procjenjuje se da starost drveta od kojeg je napravljen potječe iz polovine 6. milenija p.n.e. Stalna postava smještena je u istočno krilo Zemaljskog muzeja koje je za potrebe izložbe najprije moralo biti obnovljeno s obzirom na to da je to bio jedini dio Muzeja koji nije bio u adekvatnom stanju.  U ovome su pomogli s više strana, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, u infrastrukturnom smislu, obnovi prostora, krova, elektroinstalacija, zidova i sl. Sredstva su dali i iz Ambasade Kraljevine Švedske, Irske, projekta Alif, ali i UNESCO-a. U jednoj mjeri izložbu su pomogle i bh. institucije. 
1 Na ovoj fotografiji vidi se drveni čamac, pronađen kod Bosanske Gradiške, na sjeveru BiH. Otkriven je u ljeto 1904. godine ispod kuće sojeničkog naselja, a njegovo iskopavanje i transport do Sarajeva predstavljali su izniman poduhvat za onovremene prilike. Drveni čamac korišten je kao plovilo, odnosno kao sredstvo komunikacije, transporta i trgovine. Procjenjuje se da starost drveta od kojeg je napravljen potječe iz polovine 6. milenija p.n.e.

Stalna postava smještena je u istočno krilo Zemaljskog muzeja koje je za potrebe izložbe najprije moralo biti obnovljeno s obzirom na to da je to bio jedini dio Muzeja koji nije bio u adekvatnom stanju. 

U ovome su pomogli s više strana, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, u infrastrukturnom smislu, obnovi prostora, krova, elektroinstalacija, zidova i sl. Sredstva su dali i iz Ambasade Kraljevine Švedske, Irske, projekta Alif, ali i UNESCO-a. U jednoj mjeri izložbu su pomogle i bh. institucije. 
Cilj izložbe jeste pokazati svakodnevni život prethistorijskog čovjeka. Od sačuvanih predmeta u Muzeju je pokazana i unutrašnjost nastambe prethistorijskog čovjeka koja je bila jednostavna. Na zemljanom podu, rijetko i samo djelomično obloženom drvenim daskama ili oblicama, centralno mjesto zauzimalo je ognjište ili kalotna peć, oko koje se odvijala vrlo intenzivna svakodnevna kućna djelatnost, s nalazima keramičkih posuda namijenjenih svakodnevnoj upotrebi u pripremi hrane.
2 Cilj izložbe jeste pokazati svakodnevni život prethistorijskog čovjeka. Od sačuvanih predmeta u Muzeju je pokazana i unutrašnjost nastambe prethistorijskog čovjeka koja je bila jednostavna. Na zemljanom podu, rijetko i samo djelomično obloženom drvenim daskama ili oblicama, centralno mjesto zauzimalo je ognjište ili kalotna peć, oko koje se odvijala vrlo intenzivna svakodnevna kućna djelatnost, s nalazima keramičkih posuda namijenjenih svakodnevnoj upotrebi u pripremi hrane.
Andrijana Pravidur, arheologinja, jedna je od kustosica izložbe. Kaže da je bila velika odgovornost dati jedan presjek i pokazati kulturni razvoj tog jednog perioda.  "To je veliki dio naše povijesti koji je falio u našem muzeju, da se predstavi kroz kulturno naslijeđe koje je iznimno bogato, a i važno, ne samo za BiH, nego za Europu. Drago nam je da smo uspjeli iznijeti taj segment stručnog i muzeološkog djelovanja."
3 Andrijana Pravidur, arheologinja, jedna je od kustosica izložbe. Kaže da je bila velika odgovornost dati jedan presjek i pokazati kulturni razvoj tog jednog perioda. 

"To je veliki dio naše povijesti koji je falio u našem muzeju, da se predstavi kroz kulturno naslijeđe koje je iznimno bogato, a i važno, ne samo za BiH, nego za Europu. Drago nam je da smo uspjeli iznijeti taj segment stručnog i muzeološkog djelovanja."
Izložba pokazuje nakit koji je izrađivao prethistorijski čovjek od različitih materijala kroz različite periode. Iz Muzeja kažu da se radi o najstarijem i najduljem periodu i kulturnom razvoju čovjeku. Odnosi se na povijest čovječanstva do pojave pisma. Taj period je izložbom predstavljen kroz različite segment na osnovu ostataka materijalne kulture.  "Ovo je jedan veliki i zahtjevan projekt Zemaljskog muzeja BiH, koji smo mi odlučili da napravimo s obzirom na to da smo i dužni predstavljati naše kulturno naslijeđe, prije svega zbog posjetitelja koji dolaze", rekla je kustosica Andrijana Pravidur za Radio Slobodna Evropa.   
4 Izložba pokazuje nakit koji je izrađivao prethistorijski čovjek od različitih materijala kroz različite periode. Iz Muzeja kažu da se radi o najstarijem i najduljem periodu i kulturnom razvoju čovjeku. Odnosi se na povijest čovječanstva do pojave pisma. Taj period je izložbom predstavljen kroz različite segment na osnovu ostataka materijalne kulture. 

"Ovo je jedan veliki i zahtjevan projekt Zemaljskog muzeja BiH, koji smo mi odlučili da napravimo s obzirom na to da smo i dužni predstavljati naše kulturno naslijeđe, prije svega zbog posjetitelja koji dolaze", rekla je kustosica Andrijana Pravidur za Radio Slobodna Evropa. 
 
Izdvojeno je nekoliko tema izložbe. Jedna od njih jesu pogrebni običaji. Predmeti i legende izložbe opisuju različite načine sahranjivanja pokojnika kroz različite običaje. Sačuvani su i ostaci pronađeni na nekoliko lokacija na području BiH. 
5 Izdvojeno je nekoliko tema izložbe. Jedna od njih jesu pogrebni običaji. Predmeti i legende izložbe opisuju različite načine sahranjivanja pokojnika kroz različite običaje. Sačuvani su i ostaci pronađeni na nekoliko lokacija na području BiH. 
Brončana kultna kolica iz perioda starijeg željeznog doba s predstavama ptica vodarica pronađena su 1880. godine u tumulu na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo - Rogatica - Višegrad. 
6 Brončana kultna kolica iz perioda starijeg željeznog doba s predstavama ptica vodarica pronađena su 1880. godine u tumulu na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo - Rogatica - Višegrad. 
Rekonstrukcija željeznodobne kuće, Pod, Bugojno, centralna BiH, starije željezno doba, 6. stoljeće p.n.e.
7 Rekonstrukcija željeznodobne kuće, Pod, Bugojno, centralna BiH, starije željezno doba, 6. stoljeće p.n.e.
Tokom srednjeg neolitika razvija se prva autohtona, lokalna kulturna pojava – kakanjska kultura. Područje njenog rasprostiranja je sliv rijeke Bosne. Kakanjsku kulturu karakteriziraju nove forme keramike poput zdjela, tanjira, posuda na zvonolikim nogama.
8 Tokom srednjeg neolitika razvija se prva autohtona, lokalna kulturna pojava – kakanjska kultura. Područje njenog rasprostiranja je sliv rijeke Bosne. Kakanjsku kulturu karakteriziraju nove forme keramike poput zdjela, tanjira, posuda na zvonolikim nogama.
Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Europe, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno je oko 3 000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.
9 Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Europe, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno je oko 3 000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.
Rekonstrukcija vertikalnog tkalačkog stana s utezima od gline, Butmir, Sarajevo, butmirska kultura, prva polovina 5. milenija p.n.e.
10 Rekonstrukcija vertikalnog tkalačkog stana s utezima od gline, Butmir, Sarajevo, butmirska kultura, prva polovina 5. milenija p.n.e.
Ova stalna izložba, četvrta po redu, kroz izbor najreprezentativnijih arheoloških artefakata i savremeni muzeološki pristup, u skladu s novim naučnim spoznajama oslikava razvoj materijalne i duhovne kulture ljudi s današnjeg prostora BiH tokom prethistorijskog razdoblja. 
11 Ova stalna izložba, četvrta po redu, kroz izbor najreprezentativnijih arheoloških artefakata i savremeni muzeološki pristup, u skladu s novim naučnim spoznajama oslikava razvoj materijalne i duhovne kulture ljudi s današnjeg prostora BiH tokom prethistorijskog razdoblja. 
Iz Muzeja kažu da su htjeli pokazati sve ono što je čovjek radio i ostavio iza sebe. "Izdvojili smo pojedine teme koje su karakteristične kako bismo pojasnili kao je čovjek živio, šta ga je zanimalo, kako je rješavao problem, šta je koristio, u čemu je kuhao, kako su izgledale posude, kako je izgledalo oružje, oruđe… Svakodnevni čovjek prethistorijskog čovjeka", kaže Andrijana Pravidur, jedna od kustosica izložbe. 
12 Iz Muzeja kažu da su htjeli pokazati sve ono što je čovjek radio i ostavio iza sebe.

"Izdvojili smo pojedine teme koje su karakteristične kako bismo pojasnili kao je čovjek živio, šta ga je zanimalo, kako je rješavao problem, šta je koristio, u čemu je kuhao, kako su izgledale posude, kako je izgledalo oružje, oruđe… Svakodnevni čovjek prethistorijskog čovjeka", kaže Andrijana Pravidur, jedna od kustosica izložbe. 
"Rad je dugo trajao, zato što nismo imali mogućnost da dovršimo izložbu. Sve je ovisilo u financijskim sredstvima i problemima s kojima se Muzej susreće. Povrh toga dolazi nam korona i sasvim jedan novi period što je otežalo djelovanje i Muzeja.  Trudili smo se da i dalje radimo, da ne gubimo vrijeme, jer smo već izgubili jako mnogo godina kad je riječ o djelovanju Muzeja u kultnim i edukativnom smislu", kaže Pravidur.  Izložba će biti trajno otvorena 20. oktobra. 
13 "Rad je dugo trajao, zato što nismo imali mogućnost da dovršimo izložbu. Sve je ovisilo u financijskim sredstvima i problemima s kojima se Muzej susreće. Povrh toga dolazi nam korona i sasvim jedan novi period što je otežalo djelovanje i Muzeja. 

Trudili smo se da i dalje radimo, da ne gubimo vrijeme, jer smo već izgubili jako mnogo godina kad je riječ o djelovanju Muzeja u kultnim i edukativnom smislu", kaže Pravidur. 
Izložba će biti trajno otvorena 20. oktobra. 
Slika 16x9

Meliha Kešmer

Urednica za digitalne platforme u birou Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.

​
Nazad na vrh
XS
SM
MD
LG