Zašto je u Crnoj Gori tako drastična nesrazmjera između broja operativno evidentiranih i procesuiranih zelenaša, iako se radi o zabrinjavajućem problemu koji često poprima oblik organizovanog kriminala?
Zelenašenje se smatra jednim od najunosnijih kriminalnih poslova u Crnoj Gori, a koliko je ovaj problem poprimio zabrinjavajuće dimenzije najbolje govori podatak da, prema operativnoj policijskoj evidenciji, u državi djeluje oko 250 kamataša. Uprkos tome veoma je malo procesuiranih za ovo krivično djelo.
Nedavno je najavljena intenzivnija borba protiv ovog problema, ministar unutrašnjih poslova je otkrio da je u radu 12 predmeta protiv 39 osumnjičenih, neki su i uhapšeni. Ali je i pored toga gotovo zanemarljivo mali broj onih koji su do danas dobili pravosnažnu presudu, iako ovaj nelegalni posao često obavljaju organizovane kriminalne grupe koje angažuju kriminalce za iznude, pritiske, zastrašivanje.
Policija vjeruje da je i drastičan porast slučajeva paljenja vozila, bacanja eksplozivnih naprava širom Crne Gore direktno skopčan sa ovim kriminalnim poslom.
Ljiljana Klikovac, rukovodilac Osnvnog državnog tužilaštva u Podgorici, podsjeća da je za krivično djelo zelenaštva, zavisno od stečene imovinske koristi, zaprijećena kazna zatvora od mjesec do osam godina zatvora. I u tužilaštvu notiraju da statistički podaci pokazuju da se u strukturi krivičnih djela zelenaštvo pojavljuje u malom procentu, dok istraživanja ukazuju na veoma prisutan problem.
„Više je razloga za ovaj nesklad. Prije svega, žrtve se iz straha i sramote teško odlučuju da prijave zelenaše, a u rijetkim situacijama kada podnesu prijavu često u toku krivičnog postupka, uslijed prijetnji i ucjena od strane zelenaša, promijene svoje prvobitne izjave. Drugi razlog je to što zelenaši sa dužnikom zaključuju ugovore, najčešće o kupoprodaji nepokretnosti, za koje je teško dokazati da su fiktivni. Radi uspješnog krivčnog gonjenja zelenaša tužilaštvo ohrabruje žrtve da prijave svako nezakonito davanje na zajam novca, a sa tim u vezi i svaku prijetnju, ucjenu, prinudu, iznudu koju zelenaš prema njemu vrši“, komentariše Ljljana Klikovac.
Pretnje
I drugi sagovornici sa kojima smo razgovarali na ovu temu kaže da je neprijavljivanje ovog djela ogroman problem. A neprijavljivanje je, smatraju, direktna posledica ozbiljnih prijetnji kojima su izložene žrtve zelenaša i njihove porodice.
Neki od njih nisu izdržali pritisak, pa je tako, nekoliko godina unazad, poznati podgorički arhitekta na prijetnje i pritisak odgovorio ubistvom i ranjavanjem ljudi koji su mu po zelenaškim kamatama posudili novac.
Advokat Goran Rodić kaže da je više razloga što se ovo djelo teško otkriva, počev od ranijih loših legislativnih rješenja.
„Zatim, poznato je i da su zelenaši obično ljudi sa kriminalnom prošlošću, skloni prijetnjama i ozbiljnom fizičkom nasilju, ne samo prema dužniku nego i prema porodici i prijateljima dužnika. Zelenaštvo je često i dio organizovanog kriminala kroz pitanje pranja novca, krijumčaranje narkotika, što te ljude opet čini posebno opasnim i spremnim na upotrebu sile“, napominje Rodić.
Ogroman problem je i to što se zelenaški poslovi često pokrivaju pravnim ugovorima kojima povrat novca garantuju imovinom. Na pitanje da li bi sumnjom da u tim poslovima svjesno učestvuju i pojedini notari i advokati trebalo da se pozabave i esnafske komore Rodić kaže:
„Ja sam negdje ranije govoreći na tu temu kazao da bi bilo bitno utvrditi da li je ko od advokata ili notara odbio sklapanje ugovora koji imaju elemente ili upućuju an to da bi se moglo raditi o zelenaškim ugovorima. Ja takvim podacima ne raspolažem, ali nisam ni čuo da je bilo takvih situacija. U svakom slučaju i taj bi se dio preko komora mogao pokriti, a onda bi policija i tužilac operativnim radnjama i mjerama mogli donekle i kontrolisati i prepoznavati oblike takvog rada.“
Poslanik Velizar Kaluđerović kaže da problem zelenašenja vidi kao direktnu posljedicu činjenice da je u opticaju ogromna količina nelegalnog novca.
„Stečenog raznim vrstama kriminala, posebno organizovanog kriminala vezanog za šverc narkoticima. Činjenica da postoji ogromna nesrazmjera između te pojave i broja pojedinaca koji su procesuirani za utvrđivanje njihove krivično-pravne odgovornosti takođe je, po mom mišljenju, posljedica činjenice da je najvećio dio tog novca koji se daje po zelenaškim kamatama, novac koji pripada najbogatijima i najmoćnijima koji se vezuju za ovu vlast. I zbog toga nema istisnke, djelotvorne borbe protiv ove vrste kriminala“, konstatuje Velizar Kaluđerović.
