Oko 50.000 hrvatskih liječnika i medicinskih sestara najavljuju za idući tjedan štrajk, koji će obuhvatiti blizu 70 posto medicinskog osoblja iz cijele Hrvatske. Nezadovoljni su novim kolektivnim ugovorom i neplaćanjem prekovremenog rada. No, poznavatelji stanja tvrde da je cijeli zdravstveni sustav, općenito, pred kolapsom jer je ustrojen na koruptabilan način, u interesu liječničkih elita i kapitala, a najmanje građana.
Svaki novi ministar zdravlja u Hrvatskoj maše listama čekanja i obećava njihovo skraćivanje, ali pacijenti i dalje, mjesecima, čekaju na pretrage, neki, na žalost, i ne dočekaju:
Novinarka Slobodne Dalmacije, Nataša Škaričić, koju je Hrvatsko novinarsko društvo proglasilo novinarkom godine za 2013., upravo zbog razotkrivanje afere Farmal, korupcijske veze između farmaceutske industrije i liječnika, ponavlja da je riječ o mnogo opasnijoj korupciji od „plavih koverata“. Cijeli zdravstveni sustav je, kaže, utemeljen na koruptabilan način, u interesu liječničkih elita i kapitala, a ne pacijenata. Zato im i nije u interesu da se liste čekanja smanje:
„Ako su od 1994. godine dopustili liječnicima, koji rade u državnim bolnicama da rade i u privatnoj praksi, a to uopće nisu uredili da bi rekli pod kojim uvjetima i kako liječnici to mogu, onda imamo koruptibilan sistem rada u dvojnoj praksi. Svakom pacijentu koji dođe oni kažu da će u bolnici doći na red za šest mjeseci na pretragu, a u njihovoj privatnoj ordinaciji mogu doći na red odmah sad. To je korupcija po definiciji. To je poanta toga. Ne možemo govoriti da li je prije bilo više ili manje plavih koverata, to nije toliko ni važno i to je jedna od priča. U zadnjih 25 godina imamo legalizirano nezdravo miješanje privatnog i društvenog zdravstva.“
Istodobno, svi pacijenti i građani, s kojima smo razgovarali pred Kliničkim bolničkim centrom Rebro, u Zagrebu, Domom zdravlja u Sigetu (Novi Zagreb) ili bolnicom Merkur ne mogu se nahvaliti brigom i pažnjom liječnika i cijelog bolničkog osoblja, jednom kad dođu na red, ili stignu u bolnicu po hitnom postupku:
Liječnik, specijalist, srednjih godina, uz četiri dežurstva mjesečno, ima plaću oko 10.000 kuna, oko 1.300 eura, što za liječničku odgovornost i rad nije velika plaća, zbog čega i traže da im se prizna i plati svaki prekovremeni sat, a ne paušalno.
Većina anketiranih građana smatra da se trebaju boriti za svoja prava jer većina njih, kažu, pošteno radi i ne spada u „povlaštenu i umreženu liječničku i medicinsku koruptivnu elitu“:
„Policajcima ne daju ništa prekovremenog. Liječnicima ne daju ništa prekovremenog.“
Drugi poručuju - „Neka se svi bore za svoja prava.“
Predsjednica hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, Anica Prašnjak, potvrđuje da će štrajk započeti 18. rujna, u 7:00 sati ujutro i trajati do ispunjenja:
„Mi imamo i do 500 sati prekovremenog rada u pola godine i pitamo se - razmišlja li Vlada Republike Hrvatske o tome koliko se štedi na medicinskim sestrama? Mislim da je to prestrašno da jedna medicinska sestra radi za pet medicinskih sestara. Jednu plaću pomnožite sa pet. “
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, doktor Ivica Babić, kojem neki predbacuju da liječnike diže u štrajk samo u vrijeme SDP-ovih Vlada, ali ne i HDZ-ovih, upozorava da Hrvatskoj, prema EU standardima, trenutno nedostaje 4.500 liječnika specijalista i čak desetak tisuća medicinskih sestara. Apsurdno je, kaže doktor Babić što, istodobno, na burzi rada ima i medicinskih sestara i liječnika i mnogi će od njih potražit posao u zemljama Europske unije, čija su vrata, za medicinski kadar, širom otvorena:
„Prošle godine, potrebnu dokumentaciju za pronalaženje posla u EU je zatražilo 40 liječnika. Ove godine u srpnju ih je bilo 36. Znači kada se pomnoži sa dvanaest, cifra je negdje oko 400 za godinu dana.“
I saborski zastupnik Hrvatskih laburista-Stranke rada, Branko Vukšić, upozorava na puno veće probleme hrvatskog zdravstva. Cijeli sustav je, kaže, pred kolapsom jer se već 20 godina svjesno uništava. Hrvatske su bolnice relativno dobro opskrbljene modernom medicinskom tehnologijom koja je komercijalna, ali zato nedostaju bazične stvari:
„Vi bi ste trebali doći i pogledati zagrebačke, ili još bolje, bolnice u provincijskim mjestima, pa da vidite da tamo nema od rukavica, WC papira, do lijekova, konca za šivenje, zavoja i slično. To je samo vrh sante leda. Kod nas se događa to da male poliklinike rastu do neslućenih razmjera, kriminalom državnih službi i političkih elita, privatnika, koji su velikom pameću napravili nešto veliko. Nisu napravili ništa velikom pameću, već kriminalom. Čitav sustav se urušava i to će zapravo biti zdravstveni sustav u kojem će se moći samo bogati liječiti i oni koji imaju vezu.“
Još ljetos je, iz saborskih klupa, zatraženo od Vlade da vrati stopu izdvajanja za zdravstvo s 13 na 15 posto jer prošlogodišnje smanjenje gospodarstvenicima nije puno pomoglo, a zdravstvena sigurnost građana, dodatno je uzdrmana:
„Znači onaj ko nema novaca može umrijeti jer nema za privatnika. Neka socijalna pravda mora negdje biti.“
Svaki novi ministar zdravlja u Hrvatskoj maše listama čekanja i obećava njihovo skraćivanje, ali pacijenti i dalje, mjesecima, čekaju na pretrage, neki, na žalost, i ne dočekaju:
Novinarka Slobodne Dalmacije, Nataša Škaričić, koju je Hrvatsko novinarsko društvo proglasilo novinarkom godine za 2013., upravo zbog razotkrivanje afere Farmal, korupcijske veze između farmaceutske industrije i liječnika, ponavlja da je riječ o mnogo opasnijoj korupciji od „plavih koverata“. Cijeli zdravstveni sustav je, kaže, utemeljen na koruptabilan način, u interesu liječničkih elita i kapitala, a ne pacijenata. Zato im i nije u interesu da se liste čekanja smanje:
„Ako su od 1994. godine dopustili liječnicima, koji rade u državnim bolnicama da rade i u privatnoj praksi, a to uopće nisu uredili da bi rekli pod kojim uvjetima i kako liječnici to mogu, onda imamo koruptibilan sistem rada u dvojnoj praksi. Svakom pacijentu koji dođe oni kažu da će u bolnici doći na red za šest mjeseci na pretragu, a u njihovoj privatnoj ordinaciji mogu doći na red odmah sad. To je korupcija po definiciji. To je poanta toga. Ne možemo govoriti da li je prije bilo više ili manje plavih koverata, to nije toliko ni važno i to je jedna od priča. U zadnjih 25 godina imamo legalizirano nezdravo miješanje privatnog i društvenog zdravstva.“
Istodobno, svi pacijenti i građani, s kojima smo razgovarali pred Kliničkim bolničkim centrom Rebro, u Zagrebu, Domom zdravlja u Sigetu (Novi Zagreb) ili bolnicom Merkur ne mogu se nahvaliti brigom i pažnjom liječnika i cijelog bolničkog osoblja, jednom kad dođu na red, ili stignu u bolnicu po hitnom postupku:
Liječnik, specijalist, srednjih godina, uz četiri dežurstva mjesečno, ima plaću oko 10.000 kuna, oko 1.300 eura, što za liječničku odgovornost i rad nije velika plaća, zbog čega i traže da im se prizna i plati svaki prekovremeni sat, a ne paušalno.
Većina anketiranih građana smatra da se trebaju boriti za svoja prava jer većina njih, kažu, pošteno radi i ne spada u „povlaštenu i umreženu liječničku i medicinsku koruptivnu elitu“:
„Policajcima ne daju ništa prekovremenog. Liječnicima ne daju ništa prekovremenog.“
Drugi poručuju - „Neka se svi bore za svoja prava.“
Predsjednica hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, Anica Prašnjak, potvrđuje da će štrajk započeti 18. rujna, u 7:00 sati ujutro i trajati do ispunjenja:
„Mi imamo i do 500 sati prekovremenog rada u pola godine i pitamo se - razmišlja li Vlada Republike Hrvatske o tome koliko se štedi na medicinskim sestrama? Mislim da je to prestrašno da jedna medicinska sestra radi za pet medicinskih sestara. Jednu plaću pomnožite sa pet. “
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, doktor Ivica Babić, kojem neki predbacuju da liječnike diže u štrajk samo u vrijeme SDP-ovih Vlada, ali ne i HDZ-ovih, upozorava da Hrvatskoj, prema EU standardima, trenutno nedostaje 4.500 liječnika specijalista i čak desetak tisuća medicinskih sestara. Apsurdno je, kaže doktor Babić što, istodobno, na burzi rada ima i medicinskih sestara i liječnika i mnogi će od njih potražit posao u zemljama Europske unije, čija su vrata, za medicinski kadar, širom otvorena:
„Prošle godine, potrebnu dokumentaciju za pronalaženje posla u EU je zatražilo 40 liječnika. Ove godine u srpnju ih je bilo 36. Znači kada se pomnoži sa dvanaest, cifra je negdje oko 400 za godinu dana.“
I saborski zastupnik Hrvatskih laburista-Stranke rada, Branko Vukšić, upozorava na puno veće probleme hrvatskog zdravstva. Cijeli sustav je, kaže, pred kolapsom jer se već 20 godina svjesno uništava. Hrvatske su bolnice relativno dobro opskrbljene modernom medicinskom tehnologijom koja je komercijalna, ali zato nedostaju bazične stvari:
„Vi bi ste trebali doći i pogledati zagrebačke, ili još bolje, bolnice u provincijskim mjestima, pa da vidite da tamo nema od rukavica, WC papira, do lijekova, konca za šivenje, zavoja i slično. To je samo vrh sante leda. Kod nas se događa to da male poliklinike rastu do neslućenih razmjera, kriminalom državnih službi i političkih elita, privatnika, koji su velikom pameću napravili nešto veliko. Nisu napravili ništa velikom pameću, već kriminalom. Čitav sustav se urušava i to će zapravo biti zdravstveni sustav u kojem će se moći samo bogati liječiti i oni koji imaju vezu.“
Još ljetos je, iz saborskih klupa, zatraženo od Vlade da vrati stopu izdvajanja za zdravstvo s 13 na 15 posto jer prošlogodišnje smanjenje gospodarstvenicima nije puno pomoglo, a zdravstvena sigurnost građana, dodatno je uzdrmana:
„Znači onaj ko nema novaca može umrijeti jer nema za privatnika. Neka socijalna pravda mora negdje biti.“