Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 27. marta konačnu odluku prema kojoj su neustavne dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske kojima je bilo omogućeno isticanje zastave i emitiranje himne Srbije u institucijama ovog entiteta.
Dopune je 5. novembra prošle godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske kojima je omogućeno isticanje simbola stranih država s kojima ovaj entitet ima potpisane posebne i paralelne odnose.
Ustavni sud BiH je ove odredbe stavio van snage i odredio da one prestaju važiti od dana njihovog objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske od 24. januara 2025. godine.
"Zakon o upotrebi zastave, grba i himne prije donošenja osporene odredbe sadržavao je odredbe koje se odnose na protokolarna i tehnička pitanja povremene upotrebe simbola RS sa simbolima stranih država. Međutim, ocijenjeno je da se osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava trajno isticanje simbola stranih država bez jasno definiranih uvjeta, čime se otvara prostor za proizvoljnu i politički motiviranu praksu, kojom se narušavaju državnost, suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH", navodi se u odluci.
Ističe se i da je Ustavni sud ocijenio da su obilježja poput zastave i himne vrlo važna, jer ta obilježja odražavaju ustavni poredak i pravnu strukturu države.
"Ustavni sud je dalje istakao da ni Parlamentarna skupština BiH niti entitetski zakonodavci nemaju nadležnost da odobre da obilježja stranih država predstavljaju BiH, jer bi to bilo protivno opredijeljenosti za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom", dodaje se u odluci.
Ustavni sud je ukazao da nije sporno da je Narodna skupština RS kao entitetsko zakonodavno tijelo ovlaštena da propiše oblik, izgled i sadržaj simbola RS, te način i mjesto njihove upotrebe, kao i da je ovlaštena da propisuje način na koji će organi i institucije RS isticati simbole strane države. Međutim, Ustavni sud je naglasio da je tu nadležnost potrebno vršiti u skladu s ustavnom obavezom prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti BiH.
U Bosni i Hercegovini nema zakona koji izričito zabranjuje isticanje bilo koje zastave, a u entitetskom zakonu nije bilo navedeno o kojim se državama radi.
Zakonom je bilo omogućeno i isticanje zastava i izvođenje himni "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe."
Međutim, s obzirom na to da RS ima sporazum o specijalnim vezama samo sa Srbijom, zakonom je praktično omogućeno da se na zvaničnim institucijama, uključujući zgrade Vlade i parlamenta, može vijoriti zastava Srbije, a na, naprimjer, na sjednicama Narodne skupštine RS-a može emitirati himna Srbije.
Ocjenu ustavnosti ovog zakona je 1. februara zatražio Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji dolazi iz entiteta Federacija BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je privremeno 12. februara stavio van snage dopune zakona, dan uoči posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Banjoj Luci na obilježavanje "dana državnosti Republike Srpske".
Na Svesrpskom saboru 8. juna 2024. godine u Beogradu proglašena je Deklaracija prema kojoj će se Dan državnosti Republike Srbije zajednički obilježavati i kao "dan državnosti" bh. entiteta Republika Srpska.
Ustavni sud BiH je u odluci od 12. februara, kojom je privremeno zaustavljena primjena tog zakona, ocijenio da bi osporeni zakon "mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost BiH", te da poduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu ovog zakona "može biti percipirano kao čin paralelne vanjske politike".
Sadašnju zastavu Bosne i Hercegovine, kao i državnu himnu, nametnuo je tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Carlos Westendorp 1998. godine uoči Olimpijskih igara u japanskom Naganu, jer se političari nisu mogli o njima dogovoriti, kako bi sportisti iz BiH mogli nastupati.
Država i dalje nema zakon o praznicima.
Ustavni sud BiH je 2007. neustavnim proglasio zastavu i grb Federacije BiH, s ljiljanom i šahovnicom jer, kako je navedeno, ne sadržavaju obilježja srpskog naroda. Istom odlukom, neustavnim su proglašeni grb RS-a s dvoglavim orlom, i himna "Bože pravde", jer "krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije".
Ipak, zastava RS-a je ostala važeća, napisana je nova himna, a usvojen je privremeni amblem umjesto grba s ćiriličnim slovima RS na trobojci, do usvajanja novog grba. Federacija BiH do danas nije donijela novi zakon o entitetskim simbolima.
Zastave, kao i druge simbole Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona 10 je entitetski Ustavni sud proglasio nevažećim još 1998. godine, ali ih vlasti u ovim kantonima, većinom naseljenim Hrvatima, i danas koriste.
Zakon o referendumu nije u skladu sa Ustavom BiH
Ustavni sud je utvrdio da odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Stoga je navedene odredbe stavio van snage.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak, kako to predviđa važeći zakon.
U RS referendum je ugrađen u entitetski ustav, zakon je donesen 2010. godine i predviđa da se, osim na nivou opštine ili grada, referendum može raspisati i na nivou entiteta "o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS".
Rezultati nisu obvezujući, jer konačnu odluku o onome o čemu se glasalo na referendumu mora usvojiti entitetski parlament.
Iako Milorad Dodik, predsjednik RS, godinama najavljuje referendum o nezavisnosti tog entiteta, entitet ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju i referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.