Nezaposlenost je i dalje rak rana bosanskohercegovačkog društva, a prema pojedinim procjenama stopa nezaposlenosti recimo mladih ljudi najviša je na svijetu i prema podacima Međunarodne organizacije rada iznosi 62,7 posto.
Zaposliti se u državnoj službi bio je godinama san mnogih nezaposlenih osoba, jer u privatnom sektoru uglavnom nisu imali dobre uslove rada. O pokretanju vlastitog biznisa mnogi su razmišljali, ali su se samo hrabri i upustili. Sada postoje brojni projekti zapošljavanja, poticaji za pokretanje biznisa, a kakvi će njihovi efekti biti još je rano govoriti.
„Sto hiljada novih radnih mjesta u četiri godine“, bilo je obećanje političara tokom prošle izborne kampanje. Na to obećanje, komentatori na društvenim mrežama su u poznatom bosanskom maniru odgovorili šalom: “Da, 100 hiljada radnih mjesta, ali u Njemačkoj“.
- Može li se do posla preko biroa?
- Ćerka bez konkursa
- Stranke u BiH zaposlile hiljade ljudi bez konkursa
I baš u tom periodu za poslom u inostranstvo otišli su mladi, obrazovani kadrovi, pa čak i čitave porodice. Odlazak je postao gorući problem u BiH. Na pitanje kako zaustaviti odlazak iz BiH, jedno od rješenja je dati mladima posao ili mogućnost da pokrenu vlastiti biznis.
Biti poduzentnik u BiH je teško. Pogotovo na početku, jer nedostaje podrška države, pa se neki i ne usuđuju upustiti u poduzetništvo, poput mlade Travničanke Irene Petrušić, koja je imala ideju šta uraditi.
„Možda neka slastičarna ili trgovina sa rukotvorinama ili nešto tako, ali to je što kažu mašta. Na maštu nema poreza“, kaže mlada Travničanka.
Mnogi odustaju zbog odnosa države prema mladim poduzetnicima.
„Ja sam imao sreću samo što mi je moj otac ostavio već razrađen biznis. To su milion nekih nameta, pa de pusti me da radim, da zaradim, pa ćemo platiti. Ne možeš mi odmah uzeti kad nemam. Ali nažalost tako je“, priča Adnan Čičak, vlasnik zlatare iz Travnika.
Nedodatak finansija prvi je i osnovni razlog zašto mladi ne pokreću vlastiti biznis, već dugogodišnje čekanje na državnu službu zamjenju odlaskom u inostranstvo.
„Ima ideja, sve se ima super, ali iz razloga tog što fale ta početna sredstva se ne može ništa poduzeti. Znači tako je svima, a ja samo kažem lako je onima koje ima neko podržati, koji imaju tatu i mamu iza leđa s parama“, mišljenje je mladog zlatara iz Travnika.
U BiH mladi pokreću biznis iz nužde, a ne kako bi realizovali svoje ideje. Finansije su glavni razlog zašto se mladi ne usuđuju krenuti u poduzetničke vode. Institut za razvoj mladih Kult zajedno je sa Ambasadom Švedske u BiH, te nekoliko oština u BiH odlučila finansirati i pomoći pokretanju vlastitog biznisa za mlade od 18 do 30 godina iz devet bh. opština. Izdvojili su 200.000 eura za stvaranje oko 100 biznisa. Ideja je da se u prvih godinu dana mladi isprate i pomognu kako bi opstali na tržištu.
„Imamo i vladine programe i mjere, pa čak i nevladine projekte i aktivnosti gdje se mladim ljudima jako često dodjeljuju grantovi za pokretanje vlastitog biznisa, ali ono štoje vrlo često izostaje posebno u vladinim projektima jeste stručna podrška, mentorstvo. Dakle, nije dovoljno samo dodjeliti taj novac mladim ljudima koji oni iskoriste za neke svoje prve plate, za doprinose i neki početni kapital i registraciju biznisa, ali je važno mladim ljudima pomoći i naučiti ih kako da napišu biznis plan, kako da razvijaju svoju ideju, kako da osmisle marketing“, objašnjava za Radio Slobodna Evropa Ajka Rovčanin, ekonomski stručnjak iz Instituta za razvoj mladih Kult.
Još jedan vladin projekat je pokrenut, ali ne samo za mlade, već za sve one koji teško dobijaju priliku da nađu posao. Federalni zavod za zapošljavanje u saradnji sa Svjetskom bankom u iduće četiri godine planira zaposliti 23.000 osoba. Ukupna vrijednost projekta je 55 miliona eura.
Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Vesko Drljača kaže kako će se posebna pažnja usmjeriti na zapošljavanje žena.
„Sve statistike i analize ukazuju na činjenicu da je broj zaposlenih žena bitno manji nego što je zaposleno muškaraca i u tom smislu želimo na jedan pozitivan način preferirati kroz aktivne mjere zapošljavanje žena“, kaže ministar Vesko Drljača.
Nakon ovakvih programa, a prema reuzultatima internih analiza Federalnog zavoda za zapošljavanje, veliki broj osoba dobije trajno zaposljenje.
„Okvirno ostane u radnom odnosu između 60 i 70 posto, što je jako dobar postotak. To je mnogo bolji postotak nego u mnogim razvijenijim zemljama, ali postoji logično objašnjenje, a ono je sljedeće: iznos koji mi poslodavcu dajemo nije iznos da može iskoristiti na način da će nešto dobiti, već mu mi pomažemo da zaposli osobu“, objašnjava direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.
Prema procjenama Svjetske banke u izvještaju o lakoći poslovanja 'Doing bussiness' u Bosni i Hercegovini je teško poslovati. Potrebno je 67 dana i ispunjavanje 12 pocedura kako bi se samo firma registrovala. Ali šta nakon toga.
Za Luku Vučinu, jednog od osnivača IT kompanije iz Mostara, koji je iz start up-a prerasla u firmu, u BiH nije lako poslovati, ali se može uspjeti. Godinu dana su na tržištu, i upravo će svoje proizvode plasirati na inostrano tržište.
„Mogu reći da država nije ni u jednom segmentu pomogla, niti smo očekivali iskreno, znamo kakva je situacija. Možemo i dan i noć pričati kako je katastrofalna situacija, ali ne želimo se na to obazirati. Idemo dalje. Svjesno smo krenuli u tim uvjetima i sada smo stabilni“, kaže ovaj dvadestjednogodišnji mladić iz Mostara.
Pozitivnih primjera naravno ima i treba ohrabrivati nezaposlene da krenu u poduzetničke vode, da ne čekaju na biroima za zapošljavanje svoju priliku. Ali prije svega toga država treba stvoriti dobar poslovni ambijent, kako bi se zaista napravilo 100 hiljada radnih mjesta i to u Bosni i Hercegovini.
Facebook Forum