Dostupni linkovi

Zakonom protiv ljudskih prava?


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

U zajedničkom saopštenju Akcije za ljudska prava, Instituta alternativa, Centra za građansko obrazovanje i MANS-a od crnogorskih poslanika traži se da amandmanski djeluju na vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbednost koji, između ostalog, navode u civilnom sektoru, predviđa da su sva pravna lica dužna da službeniku Agencije, samo na osnovu legitimacije, omoguće uvid u sve svoje podatke. Stevo Muk iz Instituta alternativa za naš radio kaže da se radi o neprihvatljivom zakonskom tekstu.

„To bi moglo da uključi medicinsku dokumentaciju, podatke o bankovnim računima koje imaju pravna lica – banke, nevladine organizacije, mediji, itd.. Skrenuli smo pažnju da bi propisivanje takvih nadležnosti ANB-u bilo suprotno Evropskoj konvenciji za ljudska prava i osnovne slobode, našem Ustavu, presudama Evropskog suda i da bi predatavljalo loš način da se uspostavi ravnoteža između potrebe da ANB efikasno obavlja svoj posao u odnosu na legitimne mete sa jedne strane i sa druge strane da se zaštiti privatnost građana, njihovi lični podaci“.

Muk ističe da ovim tekstom nije predviđena zaštita ni mogućnost žalbe pravnih lica.

„Mi se zalažemo za to da ovdje, kada su u pitanju pravna lica, se mora obezbijediti sudska kontrola, odnosno odobrenje Vrhovnog suda, a kada su u pitanju državni organi odborenje obezbjeđuje direktor ANB-a".

RSE: Je li neobično što Agencija za zaštitu ličnih podataka u ovom trenutku nema stav u vezi sa ovim pitanjem?

Muk: Ja mislim da je agencija bila dužna da se uključi u pripremu izmjena i dopuna ovog zakona. Ja sam smatrao d aje bilo prirono da agencija ima pisano mišljenje prema ANB-u i odboru skupstinskom, a ako već nisu mislim d aim je mejsto u odboru u srijedu da tamo kažu svoje mišljenje.

Agencija za zaštitu ličnih podataka bez stava

Iz odgovora koji smo dobili u Agenciji za zaštitu ličnih podataka, međutim, ne može se zaključiti kada će stav u vezi sa ovim pitanjem biti zauzet, niti je jasno zašto nije poznat u ovom trenutku, dva dana prije nego što će se o tome raspravljati na skupštinskom odboru. Predsjednik savjeta agencije Muhamed Djokaj kaže da su tek u ponedjeljak, 2. februara, na savjetu razgovarali o tome i da su, tvrdi, o izmjenama i dopunama saznali iz medija...

RSE: Kada će biti poznat Vaš stav?

Djokaj: Ne bih sad mogao reći jer smo na sjednici Savjeta prebukirani predmetima, tako da ćemo pratiti sve što se radi po tom pitanju, ali ćemo blagovremno biti upućeni...

Član nadležnog Odbora za odbranu i bezbjednost Luidj Ljubo Škrelja iz vladajuće Demokratske partije socijalista kaže da u ovom trentuku nema definitivan stav oko prijedloga izmjena i dopuna Zakona o ANB-u.

„Predložene izmjene i dopune zakona o ANB-u su u proceduri, znači prema Skupštini. U svakom sluačju tu postoje nadležna radna tijela koja neće dozvoliti da bilo koji zakon prođe a da je u suprotnosti sa Ustavom, pravnim sistemo. Svako ima pravo d ada svoje mišljenje, sugestije...“

RSE: Znači, Vi u ovom trenutku nemate definitivan stva u vezi s aovim pitanjem?

Škrelja: Pa ne mogu da imam pošto još nismo detaljno analizirali.

U Pozitivnoj Crnoj Gori, međutim, kažu da se predviđenim izmjenama opasno zadire u domen ljudskih prava i da će ta partija svakako amandmanski djelovati.

Mi smo već do sad imali niz primjera da su usvajani zakoni kao u slučaju Uprave za spriječavanje pranja novca, koja ima široka ovlašćenja, ali umjesto stvarne borbe protiv pranja novca, dobilo smo stalan boravak ovih uprava u NGO-ima i tome slično. Čini mi se da ovako stvaramo široko polje za zloupotrebe i vid pritiska na političke neistomišljenike, makar kada je u pitanju jedan ovakav predlog zakona vladajuće elite.“

  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG