Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore podržao je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i preporučiće parlamentu da ga usvoji na sjednici koja počinje u utorak 24. decembra.
Prvi put su sjednici Odbora prisustvovali predstavnici svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori koji su iznijeli svoje stavove pred poslanicima i ministrima u Vladi Crne Gore. Zakon su podržali članovi Odbora iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), dok su poslanici opozicionog Demokratskog fronta (DF) napustili sjednicu prije glasanja.
Oštro protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti je bio predstavnik Srpske pravoslavne crkve (SPC). Preporuku za produženje dijaloga dao je predstavnik Kotorske biskupije katoličke crkve, predstavnik Islamske zajednice je ocjenio zakon potrebnim, dok je predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve u potpunosti podržao predlog Zakona.
Sjednica Odbora je održana u ambijentu povišenih političkih tenzija zbog predstojeće rasprave u Skupštini o zakonskom predlogu.
Okupljanje ispred Skupštine
Ispred zgrade parlamenta je postavljana zaštitna ograda zbog najave da će pred početak sjednice Skupštine u utorak (24. decembar), svi sveštenici i monasi u Crnoj Gori doći ispred parlamenta. Srpska pravoslavna crkva vjeruje da je Zakon osmišljen kako bi država preuzela crkvenu imovinu.
Najsporniji dio zakona je odredba da će vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.
Obraćajući se ministrima i poslanicima rektor cetinjske bogoslovije SPC Gojko Perović je ponovio zahtjev Vladi Crne Gore da povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica iz skupštinske procedure. Kako je ocijenio, izostao je dijalog o tom Zakonu, SPC se želi oduzeti imovina i Zakon je u suprotnosti je sa Ustavom države.
Sveštenik Perović je predložio obnavljanje dijaloga, te saopštio da će u suprotnom SPC pozvati poslanike da ne učestvuju u skupštinskoj raspravi i glasanju.
„Radikalno se atakuje na svojinska prava crkve i vjerske zajednice na način koji je suprotan članu 1. Ustava Crne Gore. Ako je Vladi stalo do kvalitetnog uređenja ove osjetljive oblasti društvenog života, onda će prihvatiti ovaj stav, da povuče Zakon iz skupštinske procedure i da započne inkluzivan i transparentan dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama. Istrajavanje na ovom predlogu Zakona vidimo samo kao rušenje dobre atmosfere i sistema u ovoj državi. Ako to tako ne bude naša crkva će pozvati sve poslanike u parlamentu da ne učestvuju ni u raspravi ni u glasanju o ovakvom predlogu Zakona“, rekao je Perović.
Da li je bilo dijaloga vlasti i crkve?
Njemu je odgovorio ministar pravde u Vladi Crne Gore Zoran Pažin tvrdnjom da je Vlada nudila dijalog koji je SPC u Crnoj Gori odbila i da je najnovija verzija Zakona o vjerskim slobodama usaglašena i sa Ustavom Crne Gore, te da su usvojene primjedbe Venecijanske komisije:
„Oče Gojko, ja ne bih sa omalovažavanjem govorio o dijalogu koji je bio prisutan između SPC i Vlade. Jedan broj stavova Mitropolije (SPC) koje sam sa velikim poštovanjem saslušao, je na moju sugestiju našao svoje mjesto u ovoj verziji Zakona. Vi to dobro znate i razumijem da imate primjedbe i na ovaj inovirani predlog Zakona, ali nije dobro da u ljutnji vodimo dijalog, nije dobro da se gnjevimo, a gordost je smrtni grijeh u hrišćanstvu. Ni sada ne bježimo od dijaloga. I kada Zakon bude usvojen, kakav god bio njegov sadržaj što zavisi od poslanika, biće potrebno razgovarati. To je taj otvoreni i kontinuirani dijalog koji pominje Venecijanska komisija“, saopštio je ministar Pažin.
Ministar Zoran Pažin je negirao tvrnje SPC da će putem Zakona o slobodi vjeroispovijesti biti oduzeta imovina SPC, ali je naglasio da za pravo svojine nad vjerskim objektima moraju biti ispunjena dva uslova: postojanje punovažnog pravnog osnova i upis u katastar nepokretnosti.
Pitanje upisa SPC kao vlasnika crkvene imovine tokom devedesetih godina mora biti ponovo otvoreno ukoliko je izostao jedan od navedena dva uslova, rekao je ministar Pažin.
Ko je podržao predlog?
Predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Boris Bojović je podržao Vladin Zakon koji se odnosi na vjerske zajednice konstatujući da će se njime ispraviti brojne istorijske i aktuelne nepravde:
„Crnogorska pravoslavna crkva i njeni vjernici su diskriminisani po osnovu nacionalne i crkvene pripadnosti već dugi niz godina. Odriče nam se pravo da služimo i u crkvama i manastirima koje su napravili naši preci i država Crna Gora. Uskraćeno nam je pravo da ispovjedamo vjeru i nacionalnu pripadnost i kao takvi da budemo uvedeni u knjige krštenih“, rekao je sveštenik Boris Bojović iz CPC zbog čijeg su prisustva sjednici protestovali poslanici opozicionog Demokratskog fronta nazivajući Crnogorsku pravoslavnu crkvu 'nevladinom i pseudoreligioznom organizacijom'.
Predstavnik Islamske vjerske Fuad Čekić je između ostalog iskazao potrebu za donošenjem zakona koji će prepoznati vjerske zajednice kao autentične subjekte društva i naveo da je u dosadašnjem dijalogu sa Vladom prihvaćeno više primjedbi ove vjerske zajednice:
„Zakon jeste neophodan, da se ovo područje stavi pod pravnu regulativu, da se ne susrijećemo svaki put kad dođemo pred šalter sa nekim problemima, jer niko ne zna da li smo NVO i da li smo registrovani.“
Predstavnik kotorske nadbiskupije Katoličke crkve Robert Tonsati je pozvao na dodatni dijalog između države i vjerskih zajednica, dodajući da bi trebalo posebnim zakonom tretirati imovinu crkaava i vjerskih zajednica:
Predlažu lex specialis
„Predlažemo lex specialis za pitanje imovine crkava. A za neke manje nedorečenosti, shvataćemo da je teško uskladiti za sve nas, različite vjeroispovijesti, različita kanonska ustrojstva. Predlažemo dalji dijalog, ako je moguće bilo bi dobro doista sve to produbiti.“
Predstavnik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Đorđe Raičević je rekao da jevrejska zajednica nema imovinu u Crnoj Gori, ali jenaglasio da ta vjerska organizacija od osnivanja poštuje državni sistem:
„Jeste tačno da vjerske zajednice i crkve treba da budu odvojene od države, međutim to ne znači da su crkve i vjerske zajednice države u državi. To znači da one moraju poštovati sistem društva i države u kojoj djeluju.“
O Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti će u utorak raspravljati zakonodavni Odbor Skupštine Crne Gore, a zatim će se naći na plenumu kao četvrta tačka dnevnog reda.
Facebook Forum